Njemačka vlada vrši pripreme za katastrofu – promiče „kuhanje bez struje“

Velika potražnja i prijelaz na zelenu energiju ostavili su veći dio Europe u opasnosti od nestanka struje. U Njemačkoj državne vlasti uče javnost da griju svoje kuće svijećama i da se navikavaju na „kuhanje bez struje“.

Državne vlasti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji održat će u subotu svoj prvi ”Dan zaštite od katastrofa”, a instruktori u gradu Bonnu uče građane kako se snaći “u slučaju dugog nestanka struje”. Oglas saveznog Ureda civilne zaštite daje naslutiti što se sprema, a prikazuje stariju ženu koja nosi nekoliko slojeva odjeće, grije svoj stan svijećama koje gore ispod prevrnute saksije i zapečaćuju prozore reflektirajućom folijom.

Was tun bei einem #Totalausfall? Auf dem ersten landesweiten #Katastrophenschutztag geht's ums Thema #Blackout mit viel Programm, Infos und Live-Übungen. Diesen Samstag ab 10 Uhr auf dem #Münsterplatz in @BundesstadtBonn! pic.twitter.com/9M3oja2bjX

— BBK (@BBK_Bund) September 30, 2021

Ured civilne zaštite u petak je predstavio oglasnu kampanju koja se usredotočuje na sve aspekte pripreme za krizu, a uskoro će objaviti ciljanu strategiju koja će se baviti “zalihama zaliha, ekstremnim vremenskim uvjetima, nestankom struje i prtljagom za hitne slučajeve”. U međuvremenu, dužnosnici će na događanju u Bonnu u subotu predstaviti novu knjigu pod nazivom ”Kuhanje bez struje”.

Na temelju ovih službenih poruka, nesvjestice uskoro dolaze u Njemačku. Iako se ideja o šestoj po redu najrazvijenijoj zemlji u svijetu koja se ne može napajati može činiti smiješnom, problem je raširen diljem Europe i rezultat je niza čimbenika.

Njemačka se u velikoj mjeri oslanja na prirodni plin za toplinsku i električnu energiju, a zalihe su nestale nakon neuobičajeno hladne zime i proljeća. Globalno, tržišta plina su tijesna, s povećanom potražnjom u Aziji i povećanjem upotrebe klima uređaja tijekom vrućeg ljeta u Europi koje su dovele do rekordnih cijena.

Pogoršavajući problem, proizvodnja energije vjetra pala je ove godine, doslovno zbog nedostatka vjetra u Njemačkoj. Sagorijevanje ugljena povećalo se kako bi se nadoknadio ovaj manjak, ali se troškovi „ugljičnih kredita“ Europske unije za ovo gorivo prenose na potrošače, čiji je rezultat skok u troškovima energije za obične Nijemce, koji već plaćaju najveću cijenu po kilovat sat u svijetu.

EU i njemačka vlada žele se u budućnosti više oslanjati na vjetar i druge obnovljive izvore energije. EU-ov plan za 2030. zahtijeva da se 32 % sve energije proizvodi iz obnovljivih izvora, dok Njemačka već premašuje ovaj cilj s 44 %, njemačka vlada planira eliminirati nuklearnu energiju do sljedeće godine, a ugljen do 2038. godine.

Kombinirano, nuklearna energija i ugljen čine 39 % sve električne energije proizvedene u Njemačkoj. Osim ako zemlja ne može dramatično proširiti svoj obnovljivi sektor i računati na vjetar koji će ga napajati, njihovo uklanjanje vjerojatno će rezultirati još većim cijenama, a u narednim godinama i više „Dana zaštite od katastrofa“.

Ista neusklađenost ponude i potražnje, sa skupim i nepouzdanim prijelazom na zelenu energiju, posljednjih je mjeseci viđena je i u drugim europskim zemljama.

Sada zamislite čemu vodi uništavanje autonomije balkanskih država, tako što im se zatvaraju sve centrale na ugljen, a prodaju skupe, nerentabilne i ružne vjetroelektrane? Zlo je ovladalo svijetom i neće stati dok se ne zaustavi. Nijemci su vrijedan i poslušan narod, ali im je mozak već odavno opran. Kako će sve završiti, dovoljno je pogledati Drugi svjetski rat.