Njemački ministar finansija obećao 21 milion eura za pomoć bjeloruskoj opoziciji

Njemačka je izdvojila 21 milion eura (25,3 miliona dolara) kao dio svog novoosmišljenog „akcionog plana“ usmjerenog na podršku bjeloruskoj opoziciji, rekao je ministar spoljnih poslova Heiko Maas na improvizovanoj pro-opozicionoj onlajn konferenciji.

Naizgled u pokušaju da zacementira sliku Berlina kao lidera među evropskim državama sponzorima antivladinih pokreta na postsovjetskom prostoru, Maas se u subotu obratio na takozvanoj Bjeloruskoj konferenciji solidarnosti – mrežnom događaju koji je organizovao Svjetski kongres Bjelorusije, forum bjeloruske iseljeničke dijaspore i grupa koje podržavaju opoziciju.

„Duh demokratije izašao je iz boce. Ne postoji način da se vrati“, rekao je Maas u unaprijed snimljenom obraćanju, obećavajući milione eura podrške bjeloruskoj opoziciji.

Njemački ministar spoljnih poslova bio je jedan od najviših govornika na događaju u kojem su učestvovali neki poslanici i „stručnjaci“ Evropskog parlamenta.

Projekat uključuje njemačke stipendije za studente protjerane sa bjeloruskih univerziteta zbog njihovih protestnih aktivnosti, kao i pomoć za „nezavisne medije“ i „psihološku pomoć“ onima koji trpe „mučenje“ od strane organa reda.

Berlin će takođe uspostaviti poseban mehanizam praćenja za prikupljanje dokaza o svim navodnim prekršiteljima ljudskih prava u Bjelorusiji, rekao je Maas zarekavši se da ćće “doći dan kada će oni odgovarati”.

On je posebno pohvalio „hrabrost“ opozicionarke Svetlane Tihanovske, koja je bila protukandidatkinja predsjednika Aleksandra Lukašenka na predsjedničkim izborima u avgustu 2020. godine. „Nadahnuli ste toliko ljudi u Bjelorusiji i šire“, rekao je ministar obraćajući se nekadašnjoj kandidatkinji, koja je pobjegla u Litvaniju nekoliko dana nakon izbora, a kasnije se proglasila pravim liderom Bjelorusije – sve dok je prisustvovala sastancima sa raznim evropskim zvaničnicima. Njemački ministar je u subotu ponovo uvjerio Tihanovsku da „Njemačka i EU stoje uz vas“.

Berlinske planove potvrdila je i kancelarka Angela Merkel, koja je svoj najnoviji video podcast u potpunosti posvetila izražavanju podrške bjeloruskoj opoziciji. Kancelarka je oštro osudila prošlogodišnje izbore tamo rekavši da „nisu bili ni demokratski, ni pošteni ni transparentni“, izražavajući svoje divljenje „odlučnosti bjeloruskog demokratskog pokreta“.

Merkel je uvjeravala opoziciju da će EU „privesti pravdi odgovorne za kršenje ljudskih prava“.

Bjelorusiju su prošlog avgusta potresle masovne demonstracije i štrajkovi, kada je Lukašenko odnio pobjedu na svojim šestim predsjedničkim izborima od prvog stupanja na dužnost 1994. godine. Opozicija i mnogi međunarodni posmatrači tada su tvrdili da je glasanje namješteno i stotine hiljada ljudi izašlo je na ulice i naišli su na težak policijski odgovor koji je izazvao bjesnu osudu Zapada. Protesti se nastavljaju do danas, mada manji.

Lukašenko je odbacio sve optužbe, žigošući one koji organizuju proteste kao gomilu „marioneta“ koje podržavaju Zapad. Međutim, takođe se obavezao da će se povući sa vrha nakon što bude ratifikovan novi bjeloruski ustav.

EU je 2. oktobra uvela sankcije, uključujući zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, za 40 Bjelorusa za koje tvrdi da su bili umiješani u represiju i falsifikovanje izbora. U januaru je Bjelorusiji takođe oduzeto pravo da 2021. bude domaćin hokejaškog svjetskog prvenstva za muškarce IIHF21, pod pritiskom aktivista i sponzora turnira.

Napeta politička atmosfera nije spriječila EU da sklopi dogovore sa Bjelorusijom. U oktobru je otkriveno da je Minsk kupio 15 bespilotnih letjelica za nadzor od skoro 900.000 dolara novca EU, uprkos javnoj osudi Lukašenkove vlade u Briselu.