Nova nacionalna strategija sigurnosti SAD-a

Kako prenosi „The Diplomat“, „Nacionalna sigurnosna strategija SAD-a“ (NSS), koja je objavljena u listopadu ove godine, smatra se jednim od temeljnih dokumenata za utvrđivanje sigurnosnih prioriteta Bidenove administracije i načina njegova ostvarivanja[1]. Ona je istovremeno popraćena „Strategijom nacionalne obrane“ i Akcijskim planom, sve u cilju zadržavanja pozicije globalnog lidera.[2]

Američki predsjednik Joe Biden, tom prigodom je između ostalog izjavio; „Od prvih dana mog mandata, tvrdio sam da je svijet na prekretnici. Način na koji odgovorimo na goleme izazove bez presedana s kojima se danas suočavamo, odredit će smjer kretanja svijeta i utjecati na sigurnost i prosperitet američkog naroda za generacije koje dolaze. Moja će administracija iskoristiti ovo ključno desetljeće za promicanje američkih vitalnih interesa i pozicioniranje SAD-a, kako bi nadmudrio naše geopolitičke konkurente, rješavajući zajedničke izazove i čvrsto utemeljenje našeg svijeta na putu prema svjetlijoj budućnosti punoj nade. Diljem svijeta“ – nastavlja Biden,“potreba za američkim vodstvom je velika, kao nikad do sada. Nalazimo se usred strateškog natjecanja u oblikovanju budućnosti međunarodnog poretka.  Nećemo ostaviti našu budućnost ranjivom na hirove onih koji ne dijele našu viziju slobodnog, otvorenog, prosperitetnog i sigurnog svijeta. Dok se svijet nastavlja suočavati s dugotrajnim utjecajima pandemije i globalne ekonomske neizvjesnosti, ne postoji nacija koja je u boljoj poziciji od SAD-a, da predvodi snagom i odlučnošću. Od trenutka kada sam položio prisegu, moja se administracija usredotočila na ulaganje u ključne strateške prednosti Amerike. Ponovno smo osnažili američku mrežu saveza i partnerstava bez premca, kako bismo podržali i ojačali načela i institucije koje su omogućile toliko stabilnosti, prosperiteta i rasta u proteklih 75 godina. Produbili smo naše temeljne saveze u Europi i Indo-pacifičkoj regiji. NATO je jači i ujedinjeniji nego što je ikad bio, dok dočekujemo dva sposobna nova saveznika Finsku i Švedsku. Stvaramo nove kreativne načine za zajednički rad s partnerima na pitanjima od zajedničkog interesa, kao što to činimo s Europskom unijom, Indo-pacifičkom četvorkom, Indo-pacifičkim ekonomskim okvirom i Američkim partnerstvom za ekonomski prosperitet. Ova partnerstva povećavaju našu sposobnost da odgovorimo na zajedničke izazove i riješimo probleme koji izravno utječu na živote milijardi ljudi. NR Kina njeguje namjeru i, sve više, sposobnost preoblikovanja međunarodnog poretka u svoju korist. Ruski brutalni i ničim izazvani rat protiv susjedne Ukrajine, razbio je mir u Europi i utjecao na stabilnost posvuda, a njegove bezobzirne nuklearne prijetnje ugrožavaju globalni svijet. Naša vojska je bez premca i tako ćemo i ostati. SAD će nastaviti braniti demokraciju diljem svijeta. Nastavit ćemo pokazivati kako je američko trajno vodstvo u suočavanju s izazovima današnjice i sutrašnjice, s vizijom i jasnoćom, najbolji način da se američki narod pokrene naprijed.  Iz svake krize izlazimo jači“…

IZ SADRŽAJA NSS-a

SAD i NATO

“Naši saveznici iz NATO-a i bilateralnih sporazuma nikada ne bi trebali sumnjati u našu spremnost i sposobnost da stanemo na njihovu stranu protiv agresije i zastrašivanja. Dok moderniziramo svoju vojsku i radimo na jačanju naše unutarnje demokracije, pozvat ćemo naše saveznike da učine isto. Američka savezništva i partnerstva igraju ključnu ulogu u našoj nacionalnoj sigurnosnoj politici osam desetljeća i potrebno ih je produbiti i modernizirati. NATO je odgovorio jedinstvom i silom kako bi odvratio daljnju rusku agresiju u Europi“.

SAD i KINA

Za neke je iznenađujuće što Indo-pacifička regija dobiva najveću pozornost u NSS-u, čak i prije Europe. U dokumentu se između ostalog navodi; „NR Kina je jedini konkurent s namjerom preoblikovanja međunarodnog poretka. Peking ima ambiciju stvoriti veću sferu utjecaja u Indo-pacifičkom području i postati prva svjetska sila. Koristi svoje tehnološke kapacitete i sve veći utjecaj na međunarodne institucije, kako bi stvorila uvjete za svoj autoritarni model. Kina također ulaže u suvremenu vojsku, sve sposobniju u Indo-pacifičkom području i na globalnoj razini i pritom nastoji uništiti američke saveze u regiji i diljem svijeta. U isto vrijeme, Kina također ima središnju ulogu u globalnom gospodarstvu i ostvaruje značajan utjecaj na zajedničke izazove, posebno na klimatske promjene i globalno javno zdravlje. No, u NSS-u se na jednome mjestu navodi nešto zanimljivo; „Moguće je da SAD i NR Kina mirno koegzistiraju i zajedno pridonose ljudskom napretku“.

SAD i Rusija

„Tijekom proteklog desetljeća“, navodi se NSS-u, „ruska je vlada odlučila slijediti imperijalističku vanjsku politiku s ciljem rušenja ključnih elemenata međunarodnog poretka. Ovo je kulminiralo invazijom na Ukrajinu u pokušaju rušenja njezine vlade i podvođenju zemlje pod rusku kontrolu. Rusija se također drsko miješa u politiku SAD-a i radi na sijanju podjela u američkom narodu. Na unutarnjem planu, ruska vlada pod predsjednikom Putinom, krši ljudska prava svojih građana, guši svoju oporbu i zatvara neovisne medije. Rusija sada ima stagnirajući politički sustav, koji ne reagira na potrebe svojih ljudi. SAD u nekoliko uzastopnih administracija, uložio je značajne napore obraćajući su Rusiji kako bi ograničio naše rivalstvo i identificirao pragmatična područja suradnje. No predsjednik Putin je odbacio te napore i sada je jasno da se neće promijeniti. Amerika smatra da Rusija sada predstavlja neposrednu i stalnu prijetnju međunarodnom miru i stabilnosti. Predvodimo ujedinjen, principijelan i odlučan odgovor na rusku invaziju. Okupili smo svijet da podrži ukrajinski narod dok hrabro brani svoju zemlju. Okupit ćemo svijet da Rusiju pozovemo na odgovornost za zločine koje čini  širom Ukrajine. Uz naše saveznike i partnere, Amerika pomaže da se ruski rat protiv Ukrajine pretvori u strateški neuspjeh. Ruska konvencionalna vojska će biti oslabljena, što će vjerojatno potaknuti Moskvu da se osloni na nuklearno oružje u svom vojnom planiranju. No SAD neće dopustiti Rusiji, kako bi postigla svoje ciljeve uporabom ili prijetnjom nuklearnog oružja.

SAD i Europska unija

Tek nakon Kine i Rusije, NSS po značaju spominje EU. „Europa je bila i bit će naš ključni partner u suočavanju s cijelim nizom globalnih izazova. Kako bismo učinkovito slijedili zajednički globalni program, širimo i produbljujemo transatlantsku vezu, jačamo NATO, podižemo razinu ambicija u odnosima SAD-a i EU-a i stojimo uz naše europske saveznike i partnere u obrani sustava temeljenog na pravilima koji je osnova naše sigurnosti, prosperiteta i vrijednosti. Europa koja je danas na čelu borbe za obranu načela slobode, suvereniteta i nenapadanja, nastavit ćemo s njom raditi ruku pod ruku kako bismo osigurali da sloboda prevlada. Amerika ostaje nedvosmisleno predana kolektivnoj obrani kako je sadržano u članku 5 NATO-a i radit će zajedno s našim NATO saveznicima na odvraćanju, obrani i jačanju otpornosti na agresiju i prisilu u svim oblicima“.

POJEDINI KOMENTARI O NSS-u

Jason Davidson – o Kini i Rusiji[3]

Profesor političkih znanosti i međunarodnih poslova na „Sveučilištu Mary“ iz Washingtona i viši suradnik „New American Engagement Initiative pri Atlantic Councilu“, smatra da NSS priznaje kinesku moć i iskazanu slabost Rusije. Stoga, ocjenjuje, da će trenutačna američka zabrinutost za europsku sigurnost s vremenom nestati. Rusija nije stvarna prijetnja SAD-u, već problem. Poteškoće Rusije u Ukrajini pokazale su njezinu temeljnu slabost.  Najznačajnija promjena u odnosu na NSS iz vremena Trumpove administracije, je prepoznavanje vrijednosti koju saveznici i partneri daju američkoj nacionalnoj sigurnosti i naglasak na održavanju i jačanju partnerstva.

Ryan Hass[4]

Viši je suradnik u Centru za političke studije istočne Azije i Kineskog centra „ John L. Thornton“ i predsjedavajući „Michaela H. Armacosta“ u programu za vanjsku politiku na Brookingsu.  On NSS komentira ovako:„ Ovaj dokument pojašnjava da Rusija i NR Republika Kina predstavljaju različite izazove, koji zahtijevaju različite odgovore. SAD će dati prioritet održavanju trajne konkurentske prednosti nad NR Kinom, dok će istovremeno ograničavati još uvijek veoma opasnu Rusiju. Ova promjena u tome kako SAD gledaju na Kinu i Rusiju, suptilna je ali značajna, ističe on.

Komentar iz Finske[5]

„Helsinki Security Forum“, prenosi zanimljivu vijest; „Novi američki NSS u središte pozornosti stavlja mreže saveza i partnerstva, uz uvjerenje da je vodstvo SAD-a ključno. Prema NSS-u potreba za američkim vodstvom je velika. Transatlantsko partnerstvo i NATO stalno se ističu. NATO se spominje dvostruko više nego u prethodna dva NSS-a zajedno, odražavajući promijenjenu sigurnosnu situaciju u Europi i važnost nordijske/baltičke regije. Konačno, mnogo ovisi o tome kako će završiti ruski agresorski rat u Ukrajini. Ako percipirana (vojna) prijetnja od Rusije značajno izblijedi u većem dijelu Europe, suočena s gotovo kolapsom njezine konvencionalne vojne moći, tada je vjerojatno da će postojati rizik od kontinuiranog nedovoljnog ulaganja u europsku otpornost i sposobnost za rješavanje niza prijetnji. Za države na ‘prvoj liniji’ kao što je Finska, trenutni okvir koji se fokusira na obranu domovine i teritorija susjednih saveznika, srednjoročno neće biti dovoljan doprinos transatlantskoj sigurnosti. Zanimljiva je također informacija koju prenosi isti medij u travnju ove godine;“U stvarnosti, Ukrajina je potpuno drukčiji slučaj i nema razloga da Rusija iskazuje agresiju prema Finskoj, osim ako Finska ne isprovocira Rusiju lošim odlukama. Rat u Ukrajini mogao se lako spriječiti da se NATO uključio u deeskalaciju i Rusiji dao sigurnosna jamstva, ali tada – i nekoliko puta tijekom invazije, šanse za sporazumno rješenje su odbačene“.[6]

David Salvo [7]

Bivši dužnosnik State Departmenta u Rusiji, smatra da NSS opisuje Rusiju kao destruktivnu silu na međunarodnoj pozornici. Pritom naglašava kako ruske akcije u Ukrajini utječu daleko izvan granica zemlje i uklapaju se u širu rusku strategiju uništenja globalnog poretka.  Rusija predstavlja neposrednu i opasnu prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, tvrdi Salvo. Bijela kuća namjerava se suočiti s ruskom prijetnjom, otvoreno. Američka administracija, nastavit će podupirati Ukrajinu i braniti svaki pedalj američkog i NATO teritorija, ističe on. Pritom Bidenova administracija također signalizira da će odgovoriti na moguće rusko korištenje nuklearnog oružja, no pritom ostaje nejasna kakav bi odgovor mogao biti.

Stav Kine[8]

Službena Kina smatra da je konfrontaciju između SAD-a i Kine, proizvela američka strana. To je izjavio kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi  upirući prstom u način razmišljanja Washingtona koji zagovara sukob. Kineski ministar je rekao da je “povijesni narativ” koji predlaže Washington “iskrivljen” i ugrožava dinamiku odnosa.  Govoreći na internetskom forumu, kojem je nazočio i bivši američki državni tajnik Henry Kissinger, Wang je ustvrdio da je “trenutna atmosfera kinesko-američkih odnosa potpuno nenormalna i da je ekstremna zabrinutost SAD-a potpuno nepotrebna”. Wang također tvrdi da “ako SAD slijepo definira kinesko-američke odnose u smislu natjecanja između velikih sila i zauzme pristup ‘ti gubiš, ja dobivam’, to samo gura Kinu i SAD u konfrontaciju, a svijet u podjele i kaos”. Kina optužuje SAD za miješanje u njezine unutarnje stvari i stvaranje antikineskih koalicija sa svojim saveznicima.

Iz perspektive ruske vojne doktrine (2021.)[9]

Moskva priznaje da je međunarodni sustav stvorio ‘novu arhitekturu’ koja je popraćena povećanjem geopolitičke nestabilnosti’. Nova ruska doktrina utvrđuje da Moskva sebe čvrsto vidi kao neovisnog aktera usmjerenog na ostvarivanje svojih nacionalnih interesa.[10] U skladu sa sigurnosnim konceptom, čini se da nova ruska doktrina spušta prag za rusko korištenje nuklearnog oružja, ispod onoga što je navedeno u konceptu nacionalne sigurnosti koji je bio na snazi prethodnih godina. Dok je raniji koncept dopuštao uporabu nuklearnog oružja samo “u slučaju prijetnje postojanju Ruske Federacije”, nova doktrina dopušta uporabu nuklearnog oružja “kao odgovor na agresiju velikih razmjera korištenjem konvencionalnog oružja u situacijama kritičnim za nacionalnu sigurnost Rusije.” „Nuklearno oružje ćemo koristiti samo ako postoji prijetnja postojanju Rusije”, riječi su Dmitrija Peskova, glasnogovornika Kremlja,  koje ostavljaju malo prostora za interpretaciju.Također se po prvi put izričito navodi da „Rusija zadržava pravo uporabe nuklearnog oružja kao odgovor na sve napade oružjem za masovno uništenje”.[11]  Što se tiče vanjske politike, u ruskoj doktrini se navodi, da su SAD i neki od njihovih NATO saveznika, sada i službeno označeni kao neprijateljske države. [12]

Keith Lamb[13]

Lamb je diplomirao na Oxfordu i magistrirao suvremene kineske studije. Njegov primarni znanstveni interes su međunarodni odnosi Kine. On je donošenje NSS-a prokomentirao ovako; „Nedavno objavljena američka NSS otklanja sve sumnje da SAD nema koherentnu strategiju za Kinu. U Izvješću je Kina zbog svojih sposobnosti  opisana kao američki geopolitički izazivač broj jedan. Rusija je također uključena u to i stoga SAD nastoji nadmudriti njih obje. Međutim, cijeli svijet će biti pogođen ovim NSS-om koji je zapravo recept za globalni nered.  Izvješće Bijele kuće vidi svijet na točki preokreta gdje je američko vodstvo sjajno kao što nikad nije bilo. Problem je u tome, smatra on, što SAD ne prakticira demokraciju ni kod kuće niti u inozemstvu. Na međunarodnom planu, sve države bez obzira na njihov sustav, za dobrobit demokracije, moraju zajedno graditi pravila. Masovno beskućništvo u SAD-u i međunarodni ilegalni ratovi, koje karakteriziraju prisilu i agresiju, fizički su rezultati nedemokratskog i kaotičnog svjetskog poretka. Prosperitet o kojem Izvješće Bijele kuće govori, nastao je zahvaljujući gospodarskoj suradnji sa svim globalnim akterima, posebice s Kinom, koja je sada isključena. U smislu spomenutih demokratskih vrijednosti SAD-a, kineski cilj multipolarnosti i njezin otpor suverenom uplitanju, koji prakticira, temelj je globalne demokracije, što je preduvjet i za unutarnju demokraciju. Na unutarnjem planu, kineski cilj izgradnje socijalizma neodvojiv je od širenja demokracije, a izvlačenje 98,99 milijuna siromašnih ruralnih stanovnika iz siromaštva do kraja 2020. godine, je demokracija na djelu, ističe Lamb. Zatim nastavlja. Kina nije neprijatelj američke demokracije, jer ona ne želi promijeniti američki sustav. Najveća prijetnja Kini je da se njezin vlastiti sustav pokaže neučinkovitim. Kako bi proveo svoju strategiju, nastavlja  Lamb, SAD nastoji izgraditi svoja savezništva, ojačati svoju industriju i modernizirati svoju vojsku tako da bude opremljena za eru strateškog natjecanja s velikim silama. No problem je što je to recept za globalni kaos. Zatim Lamb iznosi jednu zanimljivu ocjenu; SAD zapravo nema problema u suradnji s neliberalnim demokratskim akterima kada to odgovara njihovoj agendi. Sve dok su države podređene interesima SAD-a, njihov sustav upravljanja je nebitan. Zatim komentira onaj dio NSS-a koji se odnosi na EU;O europskom miru se ne može razgovarati, a gospodarstvo EU-a će propadati kako cijene energije budu rasle. To će uništiti industriju EU-a koja će se, ne želeći platiti cijenu skupog američkog plina, preseliti u SAD. Posljedično, zaključuje Lamb, SAD je strateški nadmašio svoje glavne savezničke konkurente.

Zašto je Rusija opasnost za SAD?

Kada je riječ globalnoj dugoročnoj viziji i strategiji SAD-a prema Rusiji, uvijek se postavlja temeljno pitanje: zašto se Rusija tako tretira? George Friedman – američki strateg za međunarodne odnose i profesor političkih znanosti na „Dickinson Collegeu“ u  Pennsylvaniji, u svome nastupu pred prestižnim „Čikaškim vijećem za globalna pitanja/Chicago Council on Global Affairs“, između ostalog je izjavio; „Njemačka, zajedno s Rusijom, predstavlja ozbiljnu prijetnju američkoj globalnoj politici moći. Posljedično, Amerikanci bi učinili sve da torpediraju svako zbližavanje između ove dvije zemlje.[14] Friedmannovo  tumačenje transatlantskih odnosa, polazi od pretpostavke da bi njemački kapital i njemačka tehnologija u suradnji s ruskom radnom snagom i ruskim resursima, postala egzistencijalna prijetnja SAD-u. Zanimljivo je čuti, kako na odnose Rusije i SAD-a gleda skupina katoličkih novinara iz „La Nuova Bussola Quotidiana“. Oni smatraju da je „SAD zapravo sljednik britanske politike. A britanska vanjska politika, još od osamnaestog stoljeća, imala je za cilj spriječiti konsolidaciju kontinentalnog bloka, ruskog i njemačkog. Putinova je jedina  krivnja što je Rusiju digao na noge i pokušao je vratiti u klub velikih sila. A to nije dobro za Amerikance, koji su naslijedili geopolitiku bivšeg britanskog Carstva“.   Danas, tvrdi ovaj medij, „Amerikanci su praktički naredili  EU-u bojkot Rusije na sve moguće načine“. Zašto Rusija za SAD mora biti neprijatelj? „Vjerojatno zato što je završilo oduševljenje i veselje na Zapadu zbog raspada SSSR-a s Gorbačovom, koji je na Zapadu dobio sva moguća priznanja uključujući Nobelovu nagradu. Treba znati da se još od vremena Petra Velikog Velika Britanija bojala europske Rusije.  U vrijeme ruskog cara, čak su i profesori u srednjim školama u Rusiji bili Nijemci. I posljednja ruska carica bila je Njemica (Katarina Velika)“. Ukratko, novinari „La Nuova Bussola Quotidiana“  smatraju, da je „današnji SAD rođen kao ogranak Velike Britanije, odvojivši se od nje iz čisto ekonomskih razloga“.[15]  Sličan pristup ima i „Il Sussidiario.net“- dnevni informativni medij koji uređuje Zaklada za supsidijarnost: „Zaoštravanjem sukoba, SAD Rusiju čini neprijateljem euroatlantskog prostora, kojeg može zadržati pod svojom hegemonijom NATO-a, koji time ponovno dobiva obrambenu ulogu. Delegiranjem fronta članicama EU-a, SAD izbjegava približavanje EU-a i Rusije, posebice njemačko-ruske osovine, a time zadržava svoje vodstvo u Europi. EU, bez vlastite neovisne geopolitičke strategije (koju nema), postaje manevarski prostor između Rusije i SAD-a, integriran u globalnu strategiju Washingtona“.[16]

Izvori:

• [1] https://www.whitehouse.gov/wp-content/uploads/2022/10/Biden-Harris-Administrations-National-
• [2] https://thediplomat.com/2022/11/us-national-security-strategy-2022-the-view-from-bangladesh/
• [3] https://formiche.net/2022/10/eruopa-usnss-cina-russia-davidson/
• [4] https://www.uschina.org/about/bio/ryan-hass
• [5] https://helsinkisecurityforum.fi/news/us-nss-biden-administration/
• [6] https://www.helsinkitimes.fi/columns/columns/viewpoint/21436-nato-is-not-the-solution-to-finland-s-security-concerns-but-part-of-the-problem.html
• [7] https://formiche.net/2022/10/sicurezza-nazionale-gmf/
• [8] https://www.askanews.it/esteri/2022/05/31/wang-yi-strategia-usa-verso-cina-porta-allo-scontro-
• [9] http://www.kremlin.ru/acts/bank/47046
• [10] https://rusi.org/explore-our-research/publications/commentary/russias-2021-national-security-strategy-cool-change-forecasted-polar-regions
• [11] https://www.armscontrol.org/act/2000-05/russias-military-doctrine
• [12] https://moderndiplomacy.eu/2021/07/11/russias-national-security-strategy-a-manifesto-for-a-new-era/
• [13] CGTN.2022.Nacionalna sigurnosna strategija SAD-a. 2022.: Recept za globalni nered. https://news.cgtn.com/news/2022-10-14/The-U-S-2022-National-Security-Strategy-A-recipe-for-global-disorder-1e7AUVYTtYs/index.html
• [14] https://linkezeitung.de/2022/03/05/george-friedman-beim-chicago-council-zur-ukrainestrategie-der-usa/
• [15] https://www.limesonline.com/carta-russia-il-nemico-preferito-dagli-usa/89272
• [16] https://www.ilsussidiario.net/news/i-piani-degli-usa-sostituire-lue-con-la-nato-per-fare-guerra-alla-cina/2421242/