fbpx

Rusija i Kina jačaju utjecaj u Aziji i zatvaraju NATO u “afganistanski kotao”

Vladimir Putin - Xi Jinping

Rusija je 24. siječnja službeno potvrdila kako sljedeće tri godine planira provoditi zajedničke vježbe i uspostaviti vojnu suradnju s Vijetnamom, što su se dogovorili ruski ministar obrane Sergej Šojgu i vijetnamski predsjednik Tran Dai Quang. Osim toga, pomorsko-zrakoplovna baza u uvali Cam Ranh, koju su Rusi napustili devedesetih godina, ponovo je domaćin ruskim brodovima, kojima ne trebaju nikakve posebne dozvole, a glavna vojna oprema vijetnamske vojske je i dalje ruska, što pomaže zemlji da se pozicionira kao regionalna sila.

Nekoliko dana ranije je Pakistan suspendirao vojnu i obavještajnu suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, što je ​​potvrdio ministar obrane zemlje Khurram Dastgir Khan, koji je također najavio mogućnost zatvaranja zračnih i kopnenih puteva za SAD kroz Pakistan.

Pakistan je istovremeno najavio da će s Kinom graditi vojnu pomorsku bazu na svom teritoriju, a Kina će projekt graditi kako bi u sklopu nacionalne strategije “Pomorskog puta svile” ojačala južnoazijski gospodarski pojas. Baza će biti izgrađena pored ključne luke Gwadar, koji je Peking prethodno uzeo u zakup na 40 godina.

Ali udaljavanje Pakistana i Sjedinjenih Država ne staje ovdje. Islamabad je u studenom 2017. dogovorio bližu vojnu suradnju s Iranom, a potom je poručio Pentagonu da će zbog velikih civilnih žrtava oboriti sve strane bespilotne letjelice u svom zračnom prostoru, posebno američke.

Iako je većina vijesti u medijima posvećena sirijskom sukobu, odnosi Rusije i Sjedinjenih Država, jačanju Kine, temama poput kriptovaluta i lažnih vijesti na društvenim mrežama, zbivanja u Aziji su posebno važna u kontekstu daljnjeg provođenja “Obamine doktrine” prodora u Aziju, kojoj je Donald Trump dao još veći značaj, slanja dodatnih američkih i NATO snaga u Afganistan, sukobljavanja Sjedinjenih Država i Kine u Južnom kineskom moru i Trumpa sa Sjevernom Korejom.

Pakistan odgovorio SAD-u kupnjom oružja iz Kine i Rusije

Ova je vijest objavljena 30. siječnja i potvrđuje rusku i kinesku strategiju ograničavanja američkog utjecaja u Južnoj Aziji.

Odluka predsjednika Trumpa da proslavi Novu godinu demonizirajući Pakistan na Twitteru je izgleda bila kobna za SAD U intervjuu za Financial Times je pakistanski ministar obrane Khurram Dastgir Khan izjavio kako Pakistan proširuje odnose s Rusijom i Kinom, a odnosi s Washingtonom se pogoršavaju zbog odluke Trumpa da suspendira vojnu pomoć Islamabadu.

Ministar Khan je rekao kako njegova vlada provodi “regionalnu rekalibraciju pakistanske vanjske i sigurnosne politike”, a to podrazumijeva da će pakistanske oružane snage kupovati oružje iz Rusije i Kine, a ne od Sjedinjenih Država, koje su tradicionalni izvoznik oružja u Pakistan.

“Činjenica da smo ponovno krenuli putem poboljšanja odnosa s Rusijom i produbljivanjem s Kinom je odgovor na ono što su Amerikanci učinili”, kazao je Khan za Financial Times, samo tri tjedna nakon što je Peking najavio izgradnju druge inozemne vojne baze u blizini luke Gwadar u Pakistanu.

Planovi predviđaju i da baza Jiwani primi zrakoplovne postrojbe kineske vojske, a ona se nalazi na maloj udaljenosti od “kineske” luke Gwadar u Pakistanu. I Gwadar i Jiwani se nalaze u zapadnoj pakistanskoj provinciji Baluchistan, koju Pakistan dijeli s Iranom i gdje inozemni akteri poput Saudijske Arabije i Sjedinjenih Država nastoje među lokalnom sunitskom nomadskom zajednicom širiti separatističke ideje i težnje za neovisnošću.

Problem će nastati što će izgradnja velike zračne i pomorske baze zahtijevati od pakistanske vlade preseljenje mnogih stanovnika tog područja. Plan je da se stanovnici presele u druga područja Jiwana ili zaleđe pokrajine Baluchistan.

Kinezi su također zatražili od Pakistanaca da provedu veliku modernizaciju zračne luke Jiwani, kako bi struktura mogla primati velike vojne zrakoplove. Radovi na proširenju zračne luke bi trebali početi u srpnju, a pomorska i zračna baza će zauzeti gotovo cijeli poluotok.

Pakistan

FOTO: Ilustracija, Pakistan

Ministar Khan je jasno rekao kako je Pakistan prije zaoštravanja odnosa s Washingtonom započeo trogodišnji proces revizije vanjske i sigurnosne politike u regiji, kada je kupio ruske helikoptere. Dakle, ovo nije novi kurs, ali je nedavna akcija predsjednika Trumpa sigurno gurnula Pakistan da se u obrambenom sektoru okrene Rusiji i Kini.

Napetosti između Sjedinjenih Država i Pakistana su, nakon 70 godina prijateljstva, sada na najvišoj razini. Ministar Khan je napomenuo da Pakistan ima mnogo ciljeva sličnih Washingtonu, ali su se SAD u zadnje fokusirale na druga područja.

“Protekle tri godine smo već kupili ruske helikoptere. To je ono što nazivamo regionalnom rekalibracijom pakistanske vanjske i sigurnosne politike, samo zbog nesretnog izbora kojeg Sjedinjene Države i dalje čine”, rekao je Khurram Dastgir Khan, naglasivši da je izgovor obustave američke vojne pomoći bio “kako se Pakistan ne bori protiv terorizma”.

“Sjedinjene Države su Pakistanu glupo dale više od 33 milijarde pomoći tijekom posljednjih 15 godina, a zauzvrat nismo dobili ništa osim laži i obmana, misleći da su naši lideri bili ludi”, napisao je trump u prvoj poruci na Twitteru 2018.

“Žalosno je što govorimo o iznosu potpore, dok Afganistan polako izlazi iz američke i afganistanske kontrole”, dodao je Trump.

Pakistanski ministar obrane Khan je napomenuo kako su kičma pakistanskog zrakoplovstva američki F-16 Fighting Falcon američke tvrtke General Dynamic, ali Washington već dvije godine Islamabadu ne šalje rezervne dijelove za ove letjelice.

“Mi koristimo svoj domišljatost i druge izvore za održavanje naše zračne flote. Bilo je vrlo teško”, rekao je ministar Khan i dodao “kako je zbog ovakve odluke Washingtona Pakistan sada otvoren za dijalog s Rusijom o nabavi zrakoplova Su-35“.

F-16

FOTO: F-16

Samo devet dana nakon poruka na Twitteru predsjednika Trumpa, Khan je izjavio kako će vojna i obavještajna suradnja sa Sjedinjenim Državama biti obustavljena.

Znakovito je da su Peking i Moskva dali izjave snažne podrške Pakistanu, odmah nakon što je Trump zapalio Twitter.

“Moramo procijeniti ulogu Pakistana o pitanju Afganistana, poštovati suverenitet zemlje i razumjeti njihovu zabrinutost za sigurnost u zemlji”, rekao je kineski diplomat Yang Jiechi američkom državnom tajniku Rexu Tillersonu, prenose kineski mediji.

I na kraju je ministar Khan otvorio karte.

“Činjenica da smo ponovno krenuli putem poboljšanja odnosa s Rusijom i produbljivanjem odnosa s Kinom je odgovor na ono što su nam učinili Amerikanci. Oni imaju svoje razloge. Po našem mišljenju, žele iskoristiti Indiju da suzdrže Kinu”, zaključio je pakistanski ministar obrane Khurram Dastgir Khan.

Washington bijesan zbog ruskog vojnog sporazuma s Mianmarom

U isto vrijeme Rusija dogovara prodaju 6 borbenih zrakoplova Su-30 Minamaru, jednoj od brojnih zemalja koje su sve više zainteresirane za rusko oružje.

Dogovor je postignut tijekom posjete ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua 20. i 22. siječnja Mianmaru, gdje se sastao sa zapovjednikom oružanih snaga zemlje, generalom Min Aung Hlaingom.

Mianmar

FOTO – General Sergej Šojgu i zapovjednik oružanih snaga Mianmara, general Min Aung Hlaing

Rusko oružje za kopnene i pomorske snage su bile teme razgovora. Američki State Department je posjet komentirao izjavom “kako je nedopustiva prodaja oružja zemlji koja se neprimjereno ponaša u krizi s Rohingya manjinom”.

Prema riječima glasnogovornice State Departmenta Heather Nauert, sporazum će samo rasplamsati sukob u Mianmaru, ali ništa nije rekla o gotovo identičnom slučaju i slanju američkog oružja u Ukrajinu, za Strategic Culture Foundation pojašnjava Alex Gorka.

Nije spomenula ni činjenicu da su naoružane skupine Rohingya samo jedna od mnogih oružanih skupina koje djeluju u Mianmaru, ali je ova skupina jedina o kojoj se brine State Department.

Naime, govorimo o skupini Harakah Al-Yakin, ili “Vojsci Spasa Rohingya Arakana” (ARSA), koju vodi Ataullah Abu Amar rodom iz Pakistana i navodno ima bliske veze s talibanima. Skupina ima veze sa Saudijskom Arabijom i radikalnim islamističkim skupinama koje je stvorila CIA, a prošlo ljeto je potpuno nepotrebno s nekoliko stotina boraca mačetama i lakim pješačkim oružjem napala pograničnu policiju i jednu od vojarni u Arakanu, u Mianmaru, nakon čega je uslijedio žestok odgovor lokalne vojske, pri čemu su  najviše stradali civili. Skupina Harakah Al-Yakin tvrdi “kako se bori za zaštitu Rohingya muslimana”, koje su zbog svojih napada na policiju i vojsku doveli u još goru situaciju.

Bill Richardson, bivši američki veleposlanik u Ujedinjenim narodima i bivši guverner Novog Meksika, zbog dogovora Rusije i Mianmara je podnio ostavku u “Međunarodnom savjetodavnom odboru za izbjegličku krizu Rohingya”.

Prema njegovim riječima, riječ je o “zaštiti i pokrivanju operacije koju vodi čelnica Mianmara, Aung San Suu Kyi, koja je kriva posljedice vojnih operacija protiv Rohingya pobunjenika”.

Ovaj sukob nema nikakve veze s Rusijom i Moskva čak nije iznijela službeni stav o njemu, ali je State Department čak i napad skupine, koju vrlo lako može kontrolirati preko Rijada, iskoristio kao izgovor da napadne Rusiju i opiše je kao “carstvo zla”.

Kao što piše Gorka, ne treba završiti vojnu akademiju ili biti vojni stručnjak da bi znali da borbeni zrakoplovi Su-30 nisu dizajnirani za borbu protiv pobunjenika, posebice u šumskim područjima Južne Azije.

Zadaće zrakoplova Su-30 su točno ciljati neprijateljsku mornaricu, a također je učinkovit i protiv bilo kakvih većih kopnenih ciljeva. Ukratko, riječ je o ratnom zrakoplovu za borbu protiv dobro opremljenog neprijatelja, a ne skupine Harakah Al-Yakin koja napade provodi noževima, mačetama i lakim pješačkim oružjem.

Mianmarska vojska ima zrakoplove F-16 koji su proizvedeni u Sjedinjenim Državama i koje koristi protiv militanata. Kad ih je Washington prodao mianmarskoj vladi, nije ga bilo briga protiv koga će ih koristiti.

uhoj - SU-30

FOTO: SU-30 VVS Rusije

Američku vojsku oduvijek iritira Su-30, budući da je indijska verzija Su-30MKI dobila prednost pred F-15 CUS Eagle 2004. i 2005. U bilo kojoj usporedbi, Su-30MKI dominira nad američkom proizvodnjom zrakoplova F-16. Osim toga, 2015. godine je Su-30MKI u manevrima pobijedio i britanski Typhoon.

Mianmar je unosno tržište za izvoz oružja i Sjedinjene Države vide Moskvu kao konkurenta. Moskva i Naypyidaw vojno surađuju još od ’90-ih. Mianmar je kupio borbene zrakoplove MiG-29, zrakoplove za obuku Jak-130 i helikoptere Mi-17, Mi-24 i Mi-35. Rusija je za zemlju najveći dobavljač raketa zemlja-zrak.

Usprkos svim napetostima, rusko oružje je posljednji argument za optužbe protiv Moskve za progon muslimanske manjine i Mianmaru. Suvišno je govoriti da se američko oružje koristi za ubojstva civila u Jemenu i završava u rukama sirijskih terorista. ISIL je obilno koristio američko oružje u Iraku i Siriji.

Washington prodaje oružje u više od 100 zemalja svijeta i mnogim autoritarnim režimima. Nedavno su šiitske milicije koristile američko oružje protiv Kurda, američkih saveznika u Iraku. Rusija je drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu i svoj status na ovom tržištu jača vrtoglavom brzinom. Međutim, sada sklapa unosne ugovore s tradicionalnim američkim partnerima na Bliskom istoku. Rusija ima globalnu prednost u sustavima protuzračne obrane. S-400 je ogroman uspjeh. Trenutno se isporučuju Kini i potpisan je ugovor s Turskom.

Saudijska Arabija i Katar su još dva potencijalna klijenta s kojima se trenutno pregovara. Rusija svoj uspjeh duguje činjenici da njene obrambena industrija nudi najvišu kvalitetu po prihvatljivoj cijeni. Washington je spreman učiniti sve kako bi to spriječio i svugdje se oslanja na istu politiku.

SAD vrše snažan pritisak na Europljane da kupuju američki plin, koji je skuplji od ruskog. Isto je i s oružjem i zemlje članice NATO pakta, s izuzetkom Turske, ne smiju samostalno odlučivati o nabavi “nekompatibilnog naoružanja”. Ne izbjegava se nijedna metodu za promicanje vanjskopolitičkih ciljeva. Sada kada Washington vidi Rusiju kao konkurenciju koja je sposobna odoljeti pritisku i provoditi neovisnu vanjsku politiku, optužuje je za sve zlo u svijetu.

No, ono što najviše pogađa SAD je aktivno širenje vojnog utjecaja Rusije u Južnoj Aziji. U samo mjesec dana su postignuti veliki koraci u jačanju vojne suradnje s Vijetnamom, Pakistanom i Mianmarom. No, čini se da je ovo dio šire sveobuhvatne strategije, što se moglo vidjeti u jačanju suradnje i s Kambodžom.

Rusija jača suradnju s Kambodžom

trgovina oruzjem

Poznato je da je SSSR aktivno surađivao sa Zajednicom zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN), podupirući ih u borbi za neovisnost i suprotstavljanju politikama Zapada. Nakon pada Sovjetskog Saveza i kraja Hladnog rata, suradnja Moskve i zemalja skupine ASEAN se značajno smanjila. Međutim, posljednjih godina je rusko vodstvo poduzelo niz važnih mjera za ponovno uspostavu suradnje sa skupinom.

Kao i prije, sve mjere se odnose na gospodarsku suradnju i jedinstvo u otporu zapadnim pokušajima nametanja svoji vrijednosti azijskim zemljama.

Primjer zemlje skupine ASEAN s kojom Rusija razvija ove odnose je i Kambodža, kraljevina smještena je na južnom dijelu Indokine i jedne  je od najmanje ekonomski razvijenih zemalja u regiji. Međutim, Kambodža ima pravo glasa u ASEAN-u, zbog čega je važan partner za sve zemlje koje žele utjecati na skupinu.

Zapad također nastoji razviti suradnju s Phnom Penhom, ali dok se američki utjecaj na području Azije i Pacifika smanjuje, a utjecaj Kine povećava, Kambodža je sve spremnija na suradnju s Pekingom.

Kina poduzima aktivne mjere za jačanje svog položaja u Kambodži, za razvoj trgovinskih veza i ulaže velike iznose u gospodarstvo zemlje. Međutim, Rusija posvećuje pozornost Kambodži u ekonomskom, ali i političkom smislu.

Važno pitanje u trenutnim odnosima između Kambodže i Rusije su pregovori o otkazivanju, ili barem smanjenju, duga Kambodže od 1,5 milijardi dolara. S obzirom na prijateljske odnose dviju zemalja, vjerojatno će ovaj dug biti otpisan, što je Rusija učinila s brojnim zemljama u svijetu od kojih je naslijedila sovjetski dug.

Znak visoke razine političkih veza je imenovanje Rusije za glavnog promatrača na predstojećim nacionalnim izborima koji će se u Kambodži održati u srpnju 2018.

Kambodza

FOTO – Ruski premijer Dmitrij Medvedev i njegov kambodžanski kolega Hun Sen

Ovdje postoji zanimljivost, jer je u rujnu 2017. godine uhićen Kem Saka, šef glavne kambodžanske oporbene stranke CNRP. Saka je optužen za izdaju, a stranka raspuštena zbog protudržavnih aktivnosti. Bez uvida u situaciju ili pravni postupak u tijeku, SAD, EU i mnoge druge zemlje su odmah optužile vladu Kambodže da progoni čelnike oporbenih stranaka u zemlji i kako neće priznati predstojeće izbore. Također su pozvali na uvođenje sankcija protiv Kambodže.

Prema medijskim izvješćima je sporazum kojim ruskim promatračima omogućuje praćenje kambodžanskih izbora zaključio premijer Dmitrij Medvedev osobno.

Ovaj dogovor je postignut na sastanku s premijerom Hun Senom na summitu skupine ASEAN u studenom 2017. u Manili, glavnom gradu Filipina. Dmitrij Medvedev je proučio duge i čvrste veze između Kambodže i Rusije, koji datiraju iz 1956. godine i vremena Sovjetskog Saveza, kada su službeno uspostavljeni diplomatski odnosi između dvije zemlje.

Ruski premijer je najavio da će dvije zemlje i dalje komunicirati na najvišoj razini, o čemu svjedoče česti susreti s Hun Senom između od 2014. do 2016. Prema Dmitriju Medvedevu, čvrste veze između Rusije i Kambodže dokazuje gospodarska suradnja, uključujući trgovinu između dviju zemalja i popularnost Kambodže kao odredišta za ruske turiste. Po tonu govora premijera Rusije, čini se vjerojatnim da će ocjena ruskih promatrača o izborima u Kambodži biti pozitivna, iako su promatrači OESS-a imali drugačije mišljenje. Prema riječima analitičara, vladajuća stranka u Kambodži, koju vodi Hun Sen, vjerojatno će pobijediti na izborima.

Suradnja s moćnim međunarodnim akterima kao što su Rusija i Kina bit će od velike koristi za Kambodžu, ako zapadni utjecaj na u zemlji nastavi opadati. Iako Sjedinjene Države ostaju glavni trgovinski partner, Kambodža nastavlja razvijati odnose s euroazijskim partnerima i surađivati ​​s njima, ali i ovdje u sektoru obrane.

U studenom 2017. godine su dva broda ruske flote bila usidrena u kambodžanskoj luci Kampongaon, navodno u neformalnom posjetu u krstarenju morima jugoistoka i istoka Azije.

Cilj ruske flote je bio jačanje suradnje s pomorskim snagama Kine i zemalja skupine ASEAN. Tijekom boravka u Kambodži su ruski mornari sudjelovali u zajedničkim manevrima s kambodžanskom mornaricom. Prema medijskim izvješćima, Moskva i Phnom Penh su pregovarali o mogućnosti da Kambodža ruskoj mornarici da trajno pravo na korištenje svojih luka.

Admiral Kuznjecov

FOTO: TAVKR Admiral Kuznjecov

U tom kontekstu je posebno važno napomenuti da se Kambodža 2017. godine povukla iz zajedničkih vježbi sa Sjedinjenim Državama, a vojna suradnja s Rusijom je još jedan dio u azijskom geostrateškom mozaiku Moskve. Kine također, ali ne toliko u vojnom smislu.

Još jedno područje u kojem Rusija i Kambodža surađuju je nuklearna energija. Kambodža namjerava razviti ovaj sektor i oslanja se na rusku pomoć u izgradnji prve nuklearne elektrane. 2015. godine su kambodžanska vlada i ruska državna tvrtka za nuklearnu tehnologiju Rosatom potpisali je Memorandum o suradnji za mirnu upotrebu nuklearne energije. Od tada nije bilo značajnijih ugovora, ali obzirom na rastuću suradnju dviju zemalja i ulogu Rusije kao promatrača na kambodžanskim izborima, puno je razloga za vjerovati da će svi planirani projekti uskoro biti dovršeni.

S obzirom na navedeno, može se zaključiti da se Kambodža približava Rusiji i Kini i udaljava od Sjedinjenih Država i Europske unije. Budući da je Kambodža punopravna članica skupine ASEAN, suradnja s ovom zemljom će povećati utjecaj Rusije u svim državama ove važne azijske organizacije.

Možda će netko reći kako suradnja sa zemljama poput Kambodže i Mianmara i nije posebno važna, dok su Pakistan i Vijetnam ipak vrijedni pažnje. Međutim, ako pogledate novu američki strategiju za Afganistan i američki politiku prodora u azijsko pacifičku regiju općenito, tek onda razumijemo pravi smisao napora Kine i Rusije u ovom dijelu svijeta. Kina još uvijek nije dosegla razinu da njezina vojna industrija bude siguran i pouzdan partner za isporuke svih vrsta naoružanja, dok Rusija trenutno ne može ulagati veliki novac u inozemstvu. Bolje promatrajući geopolitičke, geoekonomske i geostrateške poteze Pekinga i Moskve u ovom dijelu svijeta, dolazimo do zaključka da Kina ulazi s kapitalom gdje god je potrebno, a Rusija jamči vojnu suradnju i sigurne isporuke kvalitetnog naoružanja po povoljnim cijenama. Ovom politikom, koja nije slučajna, SAD i NATO se u Afganistanu dovode u puno okruženje, sa sve manje luka za pristup i još manje zračnih koridora za prijenos vojne opreme i vojnika u zemlju u kojoj središnje vlasti jedva da drže nekoliko većih gradova.

U samo mjesec dana je Washington sebe doveo u situaciju da će biti vrlo upitan pristup Afganistanu, gdje američke i NATO trupe moraju ostati pod svaku cijenu, kako bi omele kineske planove i projekte “Novog puta svile” i spriječile vraćanje ruskog utjecaja u regiji. No, nedostaje još jedna nepromišljena odluka, poput Trumpove novogodišnje “čestitke” Pakistanu, da se NATO u Afganistanu praktično nađe u kotlu. U tom smislu Rusija i Kina, svatko na svoj način, iako usklađeno, odlično vuku poteze i “Obamina azijsko-pacifička doktrina”, koju je preuzeo i predsjednik Donald Trump, urušava se, ada nije ostvarila nijedan od zacrtanih ciljeva.

Kina će graditi vojnu pomorsku bazu u Pakistanu.

Pakistan i Iran dogovorili blizu vojnu suradnju

Pakistan naredio obaranje dronova u svom zračnom prostoru, posebno američkih

Pakistan suspendira vojnu i obavještajnu suradnju sa SAD-om

Tragedija Rohingya muslimana – Kako je cijeli jedan narod žrtvovan za tuđe interese

Neugodna vijest za SAD – Moskva i Vijetnam uspostavljaju čvrst vojni savez

 

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
20 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Kina i Rusija su Azija pa je i logično da tamo imaju najveći utjecaj. Za SAD bi bilo mudro prepustiti sve te nepouzdane ‘saveznike’ Kinezima i Rusima. Niti su bitni u energetskom smislu, niti imaju ikakve koristi, osim nekakve geostrateške što je na dugom štapu, od svog prisustva u tim zemljama.
S nekakvim prijekorom govoriti o američkom biznisu – prodaji oružja drugima zemljama, a u isto vrijeme sa simpatijom govoriti o ruskoj prodaji oružja istim zemljama uz kinesko financiranje, osim ideološkog, nema nikakvog smisla.
Također, govoriti o nekakvom strašnom američkom pritisku na EU da kupuje američki plin dok u stvarnosti Njemačka gradi Sjeverni tok i nemilice kupuje ruski plin je bespredmetno.
Nadam se da će Trump ići do kraja u politici America First. I pustiti ostatak svijeta da se snalazi sam. Nek se Rusi i Kinezi malo junače dok se ne posvađaju između sebe.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Kuhanje kotla bih prepustio Kinezima(odlicno pripremaju hranu).A…SAD jos uvijek provocira SAD i sto SAD?
Bolje NIKAD,nego SAD!

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

@ Son of Alerik

Da bi te netko ozbiljno shvatio, ne možeš geopolitikom obrisati onu stvar i praviti se da se ništa nije dogodilo.

1.) Afganistan je bitan u energetskom smislu? To je kada sam sebe potpleteš…
2.) Nije ideološki smisao, nego naslađivanje. To ti je kao kada tvoj šef na poslu stane u mlaku vode, a ti uživaš.
3.) A izgleda da si cijelu priču oko plina prespavao. Ali da budemo jasniji, daj ti nama objasni, bar za primjer, što to mi imamo od LNG-a?
4.) Ne znaš ti što znači America First. Ali da ti pojasnim. To znači sve što su do sada Ameri radili, samo izraženo uz drugačiju demagogiju. Kao što ti pokušavaš prodati misao da su Ameri nekome pomagali do sada. A istina je da su uništili hrpu država i da to rade i dalje, a sve za svoju korist.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  Mercury

Uvijek mi je drago kad se javi netko tko je s geopolitikom na ‘ti’ pa meni i ostalima pojasni mnoge nedoumice pa zahvaljujem na ovom prosvjetljujućem komentaru.
Usput bih volio da netko čita ono što komentira. Najprije – nigdje nisam Afganistan ni spomenuo, nego u kontekstu ikakve američke prisutnosti u Aziji dvojim je li im ikakva prisutnost tamo uopće potrebna i da je za njih najbolje da odu doma.
Dobar članak se može napisati i bez zločestoće koja je kod gornjeg autora prisutna u svakom tekstu.
Što se tiče plina, upitno je hoće li se terminal na Krku ikad izgraditi, a ako se i izgradi, to neće biti na naš trošak. EU je dala početnih 102 milijuna eura, a dat će kroz EU firme i ostatak. S Gazpromom vukovarski PPD ima potpisan desetogodišnji ugovor o isporuci milijarde kubika plina na godinu što znači da nekakvog pritiska na Hrvatsku i nema.
Nikomu ne prodajem priču o američkoj pomoći, a ako se referiraš na Marshallov plan, brojke su točne i bila je riječ o pomoći. To nije podložno interpretacijama, ovakvim ili onakvim.
Na kraju, mi smo kako god okrenemo dio Zapada. Nitko nikomu ne brani da se raduje kineskim i ruskim uspjesima, ali da istovremeno želi propast samog sebe je glupo. Veći dio ljudi koji ovdje komentira čak i ne živi ovdje, nego na debelom Zapadu, u zemljama stare EU po kojoj pljuju.

Bob Rock
Gost
Bob Rock
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Son of Alerik je mučki provokator! Mrzi sve kinesko i rusko i svako jutro salutira američkoj zastavi!

Baahubali
Gost
Baahubali
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Odlican komentar.Mala korekcija,Afganistan ima ogromne zalihe rijetkih metala bez kojih je danasnji hi-tech nemoguc.Takodjer 90 mlrd $ od heroina nije za baciti(dio kojeg prolazi kroz bazu Bondsteel na Kosovu,od kuda ga albanska mafija dila po Europi).Rusi prodaju krseve mukte,obrisu ti vanjski dug,prakticno ti dade avion free samo da bi ,eto rekli kako svijet kupuje.Nijedan od tih pustih migova i suhoja nema rezultate na bojnom polju,nista,nada.
Zadnji im je bio mig 15 u Koreji i Vietnam da je nesto kao valjao.Rusi su upravo podvili rep u Siriji,pokupili kramariju i crta.S300,S400 nisu nikoga (bar zasad)srusili.Ameri ti posalju 60 tomahawka,dok traje vecera sa kineskim vodstvom,S300 ih nije ni registrirao a kamoli sprijecio.Trump drzi i ruse i kineze za jaja.MAGA.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Ranije je Rusija “očistila” sve sjeverno, kad je sredila situaciju s američkim bazama u Kirgistanu, Turkmenistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu. Ovo je drugi dio partije

Alen
Gost
Alen
2 godine prije

Ovo ispada slicno dobrij staroj ruskoj strategiji , pusti ih neka razbiju cccp ,rasire se ko plin po svijetu ,rastegnu funancijski ,udju u dugove koje ne mogu vratiti i cije vracanje zavisi od drzava koje su osvojili a onda lijepo uzimaj im dio po dio i na kraju ce se raspasti sami u svom financijskom sistemu…

ime
Gost
ime
2 godine prije
Reply to  Alen

nije sssr propao zbog širenja nego zbog gubitka vjere populacije u sustav.
sve je počelo s hručovim pljuvanjem pa perestrojkom i na kraju začinjemno gledanjem satelitske tv koja ih je uvjerila da su jadni.
na žalost tog uvjerenja nema na suprotnoj strani.

Alen
Gost
Alen
2 godine prije
Reply to  ime

Ko napisa da je cccp propao zbog sirenja…

tedi
Gost
tedi
2 godine prije
Reply to  ime

Nije istina,prouci zasto je ubijen sef tajne sluzbe Lavrentij Berija ,kada je umro Staljin?

ime
Gost
ime
2 godine prije

na našu žalost povijest se ponavlja a tu apsolutno ne krivim ruse koji su povjerovali grmlju starijem 1989.

Željko
Gost
Željko
2 godine prije

Tekst sjajan ali ako mogu primjetiti …”SAD vrše snažan pritisak na Europljane da kupuju američki plin, koji je skuplji od ruskog. Isto je i s oružjem i zemlje članice NATO pakta, s izuzetkom turske,” …Turska se često na portalu piše malim slovom, razlog?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Željko

Tipfeller, biće,jer je to ovdje. Jednom sam primijetio i sjeverna Koreja. Ali nije baš da je Turska , barem nisam primijetio. Vjerojatno nema lektora, koji uvijek još jednom treba detaljno pročitati sve. Jučer je jedan zarez viška promijenio smisao rečenice. …… Evo, već su te čuli

Đuka Fićuka
Gost
Đuka Fićuka
2 godine prije

Što ce Ameri ako ne uspiju pobrati urod maka u Afganistanu, a toliko je CIA uložila u nove nasade.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  Đuka Fićuka

Puno je veća priča od maka, iako je i ona dobar izbor prihoda. No, općenito je heroinomanija u padu, kao ovisnost, a raste potražnja za sintetikom i kokainom. No mak služi za farmaceutsku industriju. ima toga zato

Zagor
Gost
Zagor
2 godine prije

Off topic. Treći pokušaj Turaka da dođu do Al Eisa. Ovaj put bi mogli i uspijeti.
Upravo gledam da su stigli i istovaruju opremu.
To je znači to.

Oko
Gost
Oko
2 godine prije

USA vojna pomoc je najveca bajka modernog vremena. Cista pljacka USA gradjana od strane vojno-industrijskog kompleksa. Amer plati porez, vojni lobi iz budzeta prelije stotine milijardi u svoje privatne fabrike, pokupe profit, mainstream mediji to upakuju u pricu o vojnoj pomoci , npr Egipcani im godinama govore “ne saljite nam tzv pomoc jer kako nam stigne abrams mi ga garaziramo I on skuplja prasinu sa sve najlonom na sedistu ( ne koriste ih jer je trosak 5 puta veci nego kod dizela) , lobisti im objasne da cute I ne kvate im shemu, lova iz budzta im pristize a USA gradjani se iz bolnica salju kucama ako nemaju da plate. Vrhunac cinizma je kad Tramp izadje I kaze “mi njima milijarde a oni tako”. Ako bi nekim cudom 10 drzava odlucilo da odbije tu “pomoc” zbog Trampa vojni kompleks bi ga ubio ko Kenedija

Ivo Lola
Gost
Ivo Lola
2 godine prije
Reply to  Oko

Da si ovo isto napisao na engleskom na nekom od kanala na društvenim mrežama Bijele Kuće ili Pentagona ili nekog američkog masmedija, za pet minuta bi ti pozvonili na vrata momci u crnom i odveli te u nepoznatom smjeru sa vrećom na glavi.

Milan
Gost
Milan
2 godine prije

Clanak je dobar,ali se jedna velika greska potkrala!mjanmar nikada nije imao americke avione!ni f 16 niti f4 f5 itd…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik