fbpx

Rusija se ispravno kladila na zlato – Cijena plemenitog metala dosegla rekord iz 2013.

Zlato poluga

Cijena zlata je dosegla novi šestogodišnji rekord i rast se nastavlja. Cijenu zlata će i dalje povećavati politički rizici i nagli pad prinosa od državnih obveznica. Dakle, sve zemlje koje su ulagale u zlato, sada su na dobitku i pokazalo se da su njihova predviđanja bila točna.

U utorak je cijena plemenitog metala nastavila rasti i oko podneva je unca (31,1 gram) stajala čak 1535,11 dolara, što je najviša razina od proljeća 2013. Od početka lipnja ove godine cijena zlata je porasla za gotovo 20 posto.

“Situacija s vijestima iz sveta investitore tjera da potraže sigurno utočište u zlatu”, raspoloženje na tržištu opisao je stručnjak Carsten Fritsch iz Commerzbanke.

Nedavno su vladina kriza u Italiji, izgled nereguliranog izlaska Britanije iz EU i trgovinski sukob između SAD-a i Kine više puta poticali neizvjesnost na financijskim tržištima i podržavali sigurnija ulaganja. Rezultat je ponovni pad prinosa od državnih obveznica, što je ulaganje u zlato učinilo privlačnijim.

Cijena zlata 2011 2019

FOTO – Cijene zlata od 2011. do kraja srpnja 2019.

Osim toga, od početka tjedna otvorilo se novo žarište nevolja, koje je, prema Fritschu, odgovorno i za rast cijena zlata. Izborni poraz argentinskog neoliberalnog predsjednika Mauricia Macrija je izazvao uzbunu na financijskim tržištima i probudio strahove od još jednog državnog bankrota Argentine.

“Tržište je odmah podiglo cijene zlata”, rekao je Edwin Gutierrez, stručnjak za tržišta u nastajanju tvrtke Aberdeen Asset Management.

Trgovac dragocjenim metalima Alexander Zumpfe iz trgovačke kuće Heraeus govorio je o daljnjem trendu rasta cijena zlata. Međutim, rast cijena plemenitog metala posljednjih je dana relativno usporena. Zumpfe nije želio isključiti privremenu korekciju cijene zlata.

Naravno, zemlje koje imaju velike rezerve zlata u riznici su u povoljnijem položaju. Usklađivanje snaga između ključnih igrača na naftnom tržištu se mijenja, piše Bloomberg, a Rusija ima sve veći utjecaj na OPEC jer njezine zlatne i devizne rezerve mogu uskoro premašiti saudijske rezerve. Uz to, trenutni pad cijena nafte nije toliko opasan za Rusiju kao za ostale velike izvoznike crnog zlata, jer se ruski proračun izračunava se na temelju cijene od 40 dolara po barelu, dok nafta sada košta 58 dolara.

Pomak u ravnoteži snaga između naftnih sila sada se može promatrati po takvom pokazatelju kao što su rezerve središnjih banaka, piše Bloomberg.

Prema publikaciji, zlatne i devizne rezerve Središnje banke Rusije prvi put u osam godina mogu premašiti rezerve Saudijske Arabije. Tako se jača pozicija Moskve u pregovorima o količini smanjenja proizvodnje nafte. Bloomberg napominje da je nedavno Saudijska Arabija iscrpila svoje rezerve, dok Rusija bilježi rast.

Ova činjenica, kao i činjenica da Rusija ima sve veći utjecaj na OPEC, pokazuje promjenjivo usklađivanje snaga između dva glavna igrača na naftnom tržištu.

“OPEC više ne može zanemariti Rusiju kao izvoznika nafte i zbog važnosti njenog gospodarstva”, rekla je Elina Rybakova, zamjenica glavnog ekonomista Instituta za međunarodne financije u Washingtonu.

Ruske zlatne rezerve - u rešetkama

U međuvremenu, svjetske cijene nafte su sada na razini koja većini zemalja OPEC-a ne dopušta da pokriju vladine troškove. U prosincu su se članice organizacije dogovorile o smanjenju proizvodnje, ali nije poznato hoće li isto učiniti i Rusija.

Bloomberg izvještava da su u lipnju prošle godine ruske rezerve porasle na 518 milijardi USD, dok su saudijske rezerve pale na 527 milijardi USD. Ako Rusija nadmaši Saudijsku Arabiju, ona će dostići četvrto mjesto u svijetu po zlatnim i deviznim rezervama.

Osim toga, Rusija je spremna za još niže cijene nafte, jer joj se proračun izračunava na temelju cijene od 40 dolara po barelu, a trenutna je cijena 58 dolara, što će omogućiti Moskvi da dodatno sakuplja rezerve “za kišne dane”, napominje Bloomberg.

Ruske zlatne rezerve porasle su na više od 100 milijardi dolara. Samo u lipnju je Rusija u riznicu dodala više od 18 tona plemenitog metala, koje sada iznose  2208 tona. To znači da Rusija sjedi na planini od zlata u vrijednosti od 100,27 milijuna dolara.

Od početka godine su se ruska ulaganja u dragocjeni metal povećala za oko 96,4 tone, uslijed težnji Moskve za de-dolarizacijom deviznih rezervi. U ruske blagajne je u svibnju dodano više od 6 tona, u travnju oko 16 tona, a u ožujku još 18 tona.

Najveća prodaja zlata dogodila se u veljači, kada su ruske zlatne zalihe u jednom mjesecu porasle za više od 31 tone. Tijekom prvog mjeseca godine dodano je 6 tona zlata.

Rusija je prošle godine proglašena za „najvjernijeg kupca zlata“, jer je kupila gotovo 275 tona, što je prema Svjetskom vijeću za zlato najveći iznos ikad kupljen u jednoj godini.

“Rusija, u ovom trenutku, očito želi kupiti što više zlata, što joj omogućuje izgradnju većih zaliha zlata koja će zamijeniti umanjenu vrijednost dolara kao pričuvne valute“, rekao je prethodno stručnjak Peter Schiff.

Kasnije je analitičar predvidio da će dragocjeni metal uskoro doseći vrhunac iz 2011. i stajati 1900 dolara po unci.

Moskva je nekada bila jedan od najvećih ulagača u američke državne vrijednosne papire, ali je posljednjih godina prodala većinu američkog duga i trenutno posjeduje samo 12 milijardi dolara američkih trezorskih zapisa. Prošle je godine Rusija smanjila svoje udjele za više od 85 posto, s 96,9 milijardi dolara u siječnju na 13,2 milijarde dolara u prosincu. Uz rast cijena zlata je Središnja banka Rusije osigurana od mogućih daljnjih potresa na tržištu nafte, a posebno od udara sada takoreći beskorisnih sankcija Zapada.

Članci na temu: Logično / Zlato

Za SAD je rusko-kineska oklada na zlato opasnija od nuklearnih projektila

 

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
24 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

Krajem 2014, kad je šef ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinare najavija ECB QE program odnosno proizvodnju eura od 2 miljarde euri dnevno, novinari su ga pitali di bi tribalo investirat sve te eure . . . Mario Draghi je odgovorija kako bi tribalo kupovat sve osim zlata.
https://www.youtube.com/watch?v=dFSOPsuGhLE

Siniša
Gost
Siniša
1 godina prije

I sta su uradili?

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

Siniša To je duga priča. Kraća je kako su par tisuća miljardi eura išle u obveznice korporacija i država, otišlo je i u dionice korporacija koje su kupovale svoje vlastite dionice (buyback) i gurale stock market uzbrdo. Pri svemu tome manji dio je iša u realnu ekonomiju, a i ono šta je išlo u ekonomiju to je išlo priko velikih banaka koje su sebi zadržale maržu.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

To te pitam.

Moreno
Member
Moreno
1 godina prije

Alan Greenspan on gold 2015; ‘’Gold is a currency, it is still by all evidences the premier currency where no fiat currency included the dollar can match it‘’ . . . a ovako govore centralni bankari kad to prestanu bit;
https://www.youtube.com/watch?v=Ktd-33hBStw

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije

Cijela priča oko zlata čija bi glavna “upotreba” i cilj bilo ležanje u nekakvim tajnim i jako čuvanim skladištima meni nije logična. …tim više što vidim da jako puno država među kojima ima država sa super-standardima kvalitete života (Kanada i Norveška) nemaju ni unce rezerve a intenzivno ga vade i prodaju, prije su prodavali (davali na “čuvanje”) Americi a sada su glavni kupci “čuvari” Rusija Kina i Indija (!?)

Zašto Rusija kupuje zlato i gomila njegove rezerve a Kanada koja ima (per capita) više prirodnih rezervi, ga prodaje do zadnje unce??
Meni to sve sa zlatom izgleda kao obična laž koju su svi “ispušili” jer tko ga ima u ” rezervi” ono mu vrijedi samo ako ga proda… a onome tko ga nema, da ga potraži oko sebe u prirodi, izvadi i proda kada je dobra cijena.
Dakle, investicija u eksploataciju rudnika preradu a onda njegovo čuvanje u nedogled, je po meni investicija u mrtvi kapital i puno veću društvenu korist bi imalo, taj novac investirati u stvarne ljudske potrebe (više i kvalitetnije hrane, bolje lijekove i nove tehnologije).
Očigledno da to zlato ima svoju uporabnu vrijednost i svoga krajnjeg kupca koji ga ne plaća u bezvrijednom papiru već nečim vrijednijim a to je(vrlo vjerojatno) – otkrivanje novog znanja i mogućnosti za donosioca (prodavača) zlata krajnjem kupcu (našem vlasniku).
Sve te igre na burzama su usmjerane na motivaciju zemaljskih robova na veću eksploataciju Zemlje u svim njenim resursima i stvaranje ekstra vrijednosti, kako bi se zadovoljila svrha našeg postojanja.
Bez prave uporabne vrijednosti i krajnjeg kupca tog zlata cijele te priče oko zlata bi umrle u zametku a zlato je u svemiru očigledno vrlo tražena roba.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Njemačka preko 3000 tona zlata!?
Elem..čini mi se da Rusija u glavnom kupike zlato proizvedeno u Rusiji tako da sve “ostaje u kući”. Nešto se mora prodati a zlato je nekako najlakše trenutno unovčiti kada se doživi fiskalni i privredni zemljotres kakav je doživjela Rusija.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije

Siniša
Dobro… a tko će kupiti sve to zlato od Rusije, kojom vrstom novca i što će Rusija onda tim novcem napraviti? … nadalje, tko će to zlato od njih kupiti sada, kada je cijena toliko narasla??

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Isto kao i sirovine u Kanadi, ko će ih i čime kupiti, robna razmjena je baš neprimamljiva.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 godina prije

Siniša
To uopće nije isto.
Kanada vadi zlato i prodaje po burzovnim cijenama i nema rezerve, znači motiv je jasan – prodaje zlato za keš i stvara dobit kojom podmiruje svoje potrebe.
Koji je motiv Rusiji kupovati i vaditi zlato, trošiti za njega ogroman novac, da bi ga na kraju skaladištila u nedogled, sa mogućnošću prodaje kada padne cijena, znači, stvoriti gubitak??

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Možemo to tako gledati, ima smisla.
Može se takođe reći d su Kanađani u problemu jer ne stvaraju rezerve, želim reći troškovi su im toliki da moraju prodavati recimo zlato;takođe me interesuje u čemu deponuju dobit ako je ne troše u tekuće potrebe…kakav je to kapital koji je življi od zlata i šta bi prodali da stabilizuju valutu i privredu ako dođu u težak položaj kao što je bila Rusija a čini mi se da se već zna da Kanada ima nekakvih problema.
Iz moga skromnog seoskog znanja, onaj ko ne stvara rezerve u nečemu ima ogromnih problema sa egzistencijom koja je u krizi obično zbog halapljivosti ekonoma a zlato može samo imati veću vrijednost jer je opšte prihvaćen kao najstabilnija vrijednost koja neće pasti sa propasti dolara…bio to umišljaj ili realnost ali je tako.
I naravno moram dodati….kako si opisao Kanadu rekao bih da sa njom rukovode kockari hazardi isti oni koji su svojom nerazumnosti doveli do krize 2008e.

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Nego…jesam li u pravu za Njemačku?

sjdfvnjasvnaidniawvnswdefwewe
Gost
sjdfvnjasvnaidniawvnswdefwewe
1 godina prije

Otpisani, Rusija ga gomila da završi kod varana kao i onih 35.000 tona zlata koje je Nikola drugi, bog da mu dušu prosti, dao za osnivanje federalnih varanskih rezervi koje rade za stvora. A onda stvor koristi zlato kao svemirsku valutu koju su iskopali zemljani robovi varanski-stvorovi-svemirski………………

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije

@Sinisa :
Interes za nabavku sirovina u Kanadi
imaju vlasnici kruhovina u Rusiji ?

Siniša
Member
Siniša
1 godina prije

Pozlatila se kruševina…

Pedro del negro😎
Gost
Pedro del negro😎
1 godina prije

Ljudi svo to zlato ne služi za prodaju nego kao kolateral …. i to zlatu daje barem 3puta veću vrijednost u razmjeni roba i usluga!!!

octopus
Member
Famed Member
octopus
1 godina prije

otpisani@ Stara židovska poslovica glasi: “Svoje bogatstvo podijeli tako da trećina bude zlato, trećina nekretnine i trećina keš. Židovi kao što vidimo, nikako da propadnu…:-))

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

otpisani Rusi su procjenili kako se bolje rješit američkih obveznica i napumpat zlato. Rusija je sa oko 80 miljardi dolara američkoga duga pala na 10-ak.
Danas vidimo koliki je prinos na američki T-bills.
Svim suverenijim državama je razliku u međusobnoj trgovini je bolje da im to bude plaćeno u zlatu nego u fiatu bez obzira radi li se o dolarima, eurima, renminbijima, rubljima . . .
Zlato nema rizik druge strane (counterparty risk) jer za razliku od fiata ima svoju unutrašnju vrijednost odnosno za iskopat zlato triba energija, rad, mehanizacija, koncesija na rudnik . . . dok za fiat triba samo ukucat cifru i pritisnit tipku na kojoj piše enter i, jasno, vojsku i oružje kako bi se ljudi uvjerili u tu vrijednost fiata.
Pitanje šta je veća laž fiat ili zlato bi tribalo pustit državama i pojedincima da sami odluče.
Znamo na primjeru Gadafija kako je završija pokušaj uvođenja plaćanja zlatom pri trgovini u Africi.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije

@Moreno :
Fiat ”Abarth” švic.franak i ako možeš napiši nešto Švica-Vatikan vezi ?
Ajde Kato,
ajde zlato !

Moreno
Gost
Moreno
1 godina prije

otpisani Dolar je od nastanka FED-a do danas u odnosu na zlato izgubija 97% svoje vrijednosti. Di je danas weimarska marka, NDH kuna, YU dinar . . .
Pričala mi je baba kako je u WWII morala nosit petrolj i sol priko brda za dobit malo spize i to je trajalo do po rata, a posli je funkcioniralo samo “žuto za žuto” odnosno pura se mogla dobit samo za zlato.
Sa ovin šta san napisa nikako ne mislin kako sve triba topat na zlato, ali isto tako zlato nebi tribalo ni podcjenjivat jer zlato ima svoja monetarna svojstva koja nisu zanemariva.

Crodaemon
Gost
Crodaemon
1 godina prije

” To znači da Rusija sjedi na planini od zlata u vrijednosti od 100,27 milijuna dolara. ” Aj ispravite ovo da vas svatim ozbiljnije.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Da milijardi bi bilo ispravno, jer već piše, pa proturječi , i to u početku istog pasusa – Ruske zlatne rezerve porasle su na više od 100 milijardi dolara.

робокап
Gost
робокап
1 godina prije

Када Русија достигне 2500 тона била би то коцка 5*5*5 метара.јер кубни метар злата мери 19,3 тоне.

EX YU
Gost
EX YU
1 godina prije

Svaka država koja ima nekakav suverenitet kupuje zlato. Oni koji nisu suvereni ili učestvuju piramidu dolar ili evro, kupuju manje ili uopšte, najmanje zato da ne pukne balon.
Na konferenciji Bazel III, ot 31 marta 2019, je doneto rešenje, iako izgleda malo skrito, posledice če biti demontaža Breton Vudskog sistema. Kratko kazano. samo jednim zborom ruše celu bankarski sistem, kapitalizacija banaka za zlato kao aktiv se menja ot 50% na 100% njegove vrednosti, ako do do sada banke nisu imali motiv da uzimaju zlato kao aktiv zato što ga ocenjuju upola manje, odsada mogu, jasno je da če rasti cijena zlata do istinske njegove vrednosti.
Realno to su istinski gospodari svijeta, gase celu evro-atlantsku imperiju, želeli mi to ili ne.
Kako što mi ranije smo imali banknote sa 9-12 nula u Jugoslaviju, desiće se isto sa evrom i dolarom. Taj 30 godišnji transfer tehnologije i industriju na istok nije uopšte slučajan i naivan, svako nešto ima si načala i kraja, ispunili smo našu ulogu u globalizaciji, sledeći scenarij je islamizacija Evrope.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik