fbpx

„Svim građanima eurozone zbog zdravlja ekonomije treba davati 140 eura mjesečno“

euri

Davati dodatnih 140 eura mjesečno svakom građaninu eurozone, bez ikakve naknadne odštete, putem Europske središnje banke, to je eksplozivni prijedlog „ekonomistice“ Jézabel Couppey-Soubeyran i njenih suradnika u studiji koju je objavio Institut Veblen. Iako čudna ideja, ona je i intervjuu za La Croix rekla zašto misli da je to recept za izlazak iz krize, za koju je usput priznala da postoji.

La Croix: Predlažete da se monetarna politika Europske središnje banke (ESB) stavi u službu svih građana pokretanjem ideje o “monetarnom dronu”. Što je to točno?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Princip je jednostavan i uključuje davanje, izravno i bez obzira na sve, svakom građaninu eurozone 140 eura mjesečno tijekom probne godine. ESB bi za to otvorio poseban račun za 339 milijuna građana s kojeg će se taj iznos isplaćivati. Svatko ga može slobodno potrošiti kako smatra prikladnim.

La Croix: Slobodna raspodjela novca, ukratko. Odakle potječe ova ideja koja se u početku čini i primamljiva i pomalo luda?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Nema ništa ludo u ideji. Ludilo bi bilo nastaviti voditi istu monetarnu politiku deset godina, a koja je urodila samo osrednjim rezultatima. Zar nije to dvostruko bolje od onoga što se radilo? Nakon krize 2008. godine su središnje banke, uključujući ESB, započele su prilagodljivu monetarnu politiku koja se sastojala u tome da bankama omogući dotok likvidnosti u nadi da će se taj novac davati kroz zajmove tvrtkama i kućanstvima i tako stimulirati ekonomske aktivnosti.

Ova je monetarna politika imala pozitivne učinke, ali ne onoliko koliko se očekivalo, jer je naišla na dva problema. Prvo, postoji problem u prijenosu kolosalne mase središnjeg novca koja se izdaje od 2008. godine, koja nije dovela do naglog povećanja potrošnje u realnoj ekonomiji, barem ne u istim omjerima. Zbog toga su ulaganja, potrošnja i inflacija tek slabo porasli, a usporavanje rasta već vidimo u eurozoni.

Drugi je problem distributivnih učinaka ove monetarne politike. Studije pokazuju da je uglavnom donijela koristi velikim kompanijama i imućnim domaćinstvima, uz rizik povećavanja nejednakosti.

“Monetarni dron” izbjegava ove dvije zamke, jer se novac distribuira bez posredničkih banaka i zajamčeno je da će svi dobiti ovu svotu.

La Croix: Kako doći do ove svote od 140 eura?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Kad je kroz kvantitativno popuštanje Europska središnja banka 2015. pokrenula politiku otkupa imovine velikih kompanija, godišnje je trošila 480 milijardi eura, odnosno 60 milijardi mjesečno. Danas se u ovaj program smanjio na 20 milijardi eura mjesečno. Ako tome dodamo 40 milijardi, ne za kupovinu financijske imovine kompanija, već za izravnu raspodjelu građanima, dijeljenjem ove sume s brojem građana eurozone dolazimo na 120 eura ako računamo djecu, odnosno 140 eura ako računate samo ljude starije od 15 godina.

La Croix: Ali koje bi bile ekonomske koristi?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Čak i ako uzmemo u obzir da će ljudi trošiti samo 50% tog iznosa, to bi povećalo potrošnju i stoga bi podržalo ulaganja. Može se procijeniti da bi u cijeloj godini takva mjera povećala BDP eurozone za 4 postotna boda, što bi također imalo prilično izravan utjecaj na inflaciju. ESB bi se tako puno lakše mogla vratiti izvornom cilju od 2% inflacije i odagnati rizik deflacije. U usporedbi s učincima trenutne monetarne politike, ovo bi bio velik korak naprijed.

La Croix: Ali tko će platiti, jer besplatni novac ne postoji?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Troškove operacije snosila bi u cijelosti ESB i stoga ne bi ovisila o javnim proračunima država. Ništa u dokumentima ne sprečava ESB da posluje i s gubitkom, jer njena glavna misija nije stvaranje profita, već osiguravanje monetarne stabilnosti. To bi, naravno, otvorilo pitanje kolektivnog prihvaćanja takve mjere.

La Croix: Upravo to, postoji li šansa da se ovaj prijedlog prihvati?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Glasom svoje nove predsjednice, Francuskinje Christine Lagarde, Europska središnja banka je upravo pokrenula veliki “strateški pregled” koji obećava revidiranje ciljeva, instrumenata i rezultata njene monetarne politike. Međutim, jasno je da ova politika nije dovoljno učinkovita i da joj trebaju inovativna i radikalna rješenja. “Monetarni dron” je jedno od njih, ali to nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme eurozone. Također treba hitno preispitati i fiskalnu politiku, koja može izravno aktivirati motor produktivnih ulaganja.

La Croix

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
58 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Osjeća se napredak. Prije se to zvalo “helicopter money”, a sad čini se kako su napretkom tehnologije helikoptere zamijenili dronovi. Euri će s neba padati samo kako bi Europljani ostali poslušni i prihvatili zelenu kao nadnacionalnu boju ☺

MDM
Gost
MDM
7 mjeseci prije

Ima mala razlika . Helikopter money zna se gdje je završio. Kako oni ne mogu trošit više nego šta troše, efekat je nikakav.
E sad ako daju pare ljudima, potraznja če narast sigurno.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Iz helikoptera se baca novac građanima isto kao što bi se sad trebao bacati iz drona. U jednom i drugom slučaju radi se o uplati novca izravno pojedincima. U čemu je razlika?

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

U helikopteru ima pilot.

RoPe
Gost
RoPe
7 mjeseci prije

pozdravljam ideju

tuf
Gost
tuf
7 mjeseci prije

A novac dolazi otkud? Van granica EU? Iz pete dimenzije?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
7 mjeseci prije

Kako otkud, od papira i tinte, malo zelene i koje još, koliko košta jedna novčanica kad imaš spremne matrice za štampanje i papir i farbu? Aaaaaa, ko će to platit, odradti to? Koga briga, djeca unici, neko hoće. Mi nismo eurozona, ali da jesmo, prodali bi , recimo Istru nekome. Eto. Em je za turizam, em za arsenal i vojnu luku, što je Pula uvijek i bila. Kinezi bi dali bar par tisuća milijardi za istru , da bude njihova sto godina, cijela , u komadu bez ograničenja u vojnom smislu….

Stanislav
Member
7 mjeseci prije

Ovo je zapravo odlična ideja. Trenutno ju u Americi popularizira predsjednički kandidat Andrew Yang sa programom “Freedom dividend” čiji je plan isplaćivati 1000 američkih dolara mjesečno svim punoljetnim osobama. Uzmimo za primjer ovaj prijedlog od 140 eura što je otprilike 1000 kuna. Podijelimo građane u 3 skupine 1. siromašni, 2. srednji sloj i 3. dobrostojeći.
1. siromašnima će tih 1000 kuna najviše značiti za poboljšavanje kvalitete života. Imat će više sredstava za hranu, higijenu, grijanje, odjeću itd. Gotovo svih 1000 kuna će otići u jačanje gospodarstva i dio putem PDV-a u državnu blagajnu kroz koju se može vratiti u ECB.
2. srednji sloj će uložiti taj novac u recimo kvalitetniju prehranu, ulagat u obrazovanje svoje djece, moći će upisati djecu u sportove, ali naravno potrošit će i na recimo izlazak u kino ili na večeru što je itekako važno za zdravlje ljudi. Možda kada ti već netko pokloni 1000 kuna svaki mjesec budeš spremniji odvojiti dio toga da bi dodatno pomogao ovu prvu skupinu ljudi.
3. dobrostojeći ili bogati će moći svojih 1000 kuna potrošiti na raskošniji odmor ili putovanje, ali isto tako će moći uložiti u dionice, pokrenuti svoj biznis itd.

Ja bih molio nekoga od admina da stavi recimo dvije ankete u članak.
1. Kada biste dobivali 1000kn mjesečno od ECB što bi ste uradili sa tim novcem?
a) Potrošio/la
b) Stavio/la u banku
2. Na što biste potrošili taj novac?
-pa nabrojat neke mogućnosti poput ovih u mojem članku.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Ja ne mislim kako je to dobra ideja. To je krajnja MMT (Modern Monetary Theory) mjera s kojom se pokušava prevenirati deflaciju i postići inflaciju. Drugačije rečeno pokušalo bi se izbjeći pad cjena, a postići njihov rast što u konačnici znači kako bi se i sa “dodatkom” moglo kupiti isto ili čak manje roba i usluga.

Sveopćom zaduženošću građana, tvrtki i država danas imamo situaciju kako smo već odradili potrošnju iz budućnosti za koju bi sada na umjetan način (nezarađenim novcem) trebalo stvoriti potražnju u budućnosti što vodi ravno u inflaciju i situaciju kad su sva monetarna oružja i municija već potrošeni, a to opet znači kako je nemoguće povući kočnicu u trenutku kad inflacija krene u hyperinflaciju.

U svakom slučaju vraćamo se na inflaciju odnosno skriveni porez koji ubiru oni koji novac za QE, repurchase programe, helikoptere i dronove proizvode.

Aklim
Gost
Aklim
7 mjeseci prije

Spacevoodoo, to što ti pišeš imalo bi smisla kad bi cifra bila najmanje 2000 eura. Ovako s 140 E je smiješno komentirati. Koji je to novac 1000 kuna. Dva puta na benzinsku i gotovo.

Piretis
Member
Piretis
7 mjeseci prije

@Stanislav- Evo da ti odgovorim: 1.a. Potrošio bih u svakom slučaju jer su to novci s neba. Mislim da je ideja upravo u tome da se troši i time pokrene privreda u cjelini.
Mogla bi se napraviti varijacija ove ideje. Na primjer da svaki punoljetni građanin dobije svake godine 1500€ odjednom. Napravi se neki ključ pa neki dobiju jedan, neki drugi mjesec i tako redom. Time bi se vjerojatnije pomoglo investiranju, kupovini vrijednijih stvari i bilo bi više reda i plana u trošenju “poklonjenog” novca. Iz iskustva znam da kad netko želi potrošiti mali novac, npr na poklone, onda uglavnom kupuje neupotrebljive sitnice i điđe. Kad se misli potrošiti ozbiljniji novac uvijek postoji neki plan. 1000 kn se može bez problema zdrobiti u obližnjem kafiću dok 11000 može podići standard ili ostvariti neki san.
A ova podjela na siromašnije, srednji sloj i bogate i njihovo eventualno raspolaganje s ovih 1000 kn bi bila moguća samo u teoriji. Svoj novac najmanje cijene siromašni. Oni su spremni i to malo baciti na besmislicu pod geslom jednom se živi. S druge strane bogati su skloni svaki višak pohraniti ili investirati.

Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije

Stanislav
Vi ste apsolutno u pravu. To zna svatko tko poznaje Keynesa.
Ne samo da bi se potakla potrošnja, već bi postojali i MULTIPLIKATIVNI efekti.
Nema razloga da se ” ekonomistica” stavlja u navodnike.

Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije

Dodatak: Tim veći efekti što bi veći dio iznosa bio usmjeren na nižu i srednju klasu.

Stanislav
Member
7 mjeseci prije

Naravno, osoba koja ima 4000kn prihoda bi dobila povećanje od 25%, a osoba koja ima 12000kn prihoda bi dobila povećanje od 8.3% i tako dalje.

x@y
Gost
x@y
7 mjeseci prije

Sad vidim neodlučna lica mnogih onih koji zastupaju socijalizam, kao jedan od najboljih društvenih sistema, a kada je u pitanju money ne prihvaćaju jednu od njegovih glavnih instrumenata monetarizma tzv.radikalni egalitarizam ” “uravnilovkom” ,kojeg je Marx nazvao “komunizmom siromašnih” kao ideologiju da nitko ne smije dobiti više od onoga tko ima najmanje…
Novci se trebaju prvenstveno itekako opravdati kroz ostvarivanje jako puno osnovnih instrumenata monetarne politike, da bi se uopće mogla započeti ideja o uvećanoj potrošnji.
Definitivno nisam za kejnezijanizam,jer je to druga krajnost iz razloga, jer jednostavno povećanje potrošnje ne može nikako pokrenuti hrvatsko(nacionalno) gospodarstvo tim više što je 80% proizvoda iz uvoza, te da je glavni pokretač kejnezijanskog multiplikatora ,investicija, pa potrošnja…
Te trash-kenezijanske priče su zaista tipičan “broken window fallacy”.

Stanislav
Member
7 mjeseci prije

Ne radi se samo o povećanoj potrošnji. Moja se obitelj sastoji od bake, mame, tate i mene. Isključujući sestru koja je udana i u Njemačkoj je i brata koji se osamostalio . 4 osobe po 1000 kn mjesečno to je 48000 kn godišnje. Sa tim iznosom ljudi mogu pokrenuti obrt, kupiti poljoprivredni stroj, preživjeti sušnu godinu, mraz i slično. 1000 kn mjesečno služi za stvaranje prilika!

Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije

x@y
Ovdje pričamo o ekonomskom, a ne političkom sustavu.
Točnije, radi se o povećanju POTRAŽNJE.
Postoji i pojam agregatne potražnje… bitan u ovom slučaju. ( NE potrošnja).
Ovo su savim jasni pojmovi u znabosti.

😃 ” uravnilovka” nije izraz od Marxa.
Dalje mi se neda.
” Čušpajz”.
‘egalitarizam’ nema što raditi u ek.sustavu.
Ja sigurno nisam egalitarist.

x@y
Gost
x@y
7 mjeseci prije

Lucifer,
Nemam volje da objašnjavam intelektualno ograničenim osobama, koje prostački vrijeđaju, tako da te izbjegavam kao najveću fekaliju čitavog svijeta!
Mislim da sam bio ovoga puta dovoljno pa i previše jasan približno onom tvojem nivou izražavanja,ali ipak još uvijek bez upotrebe prostačkih iliti frivolnih izraza!
Drugi to nisu vidjeli što pišeš,ali eto ja pročitam ponekad,ali zanemarim, jer zaista jesi tako krajnje beznačajna kao kad s oproštenjem čovjek sebe isprazni na wc-u.

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

Tako je, izbjegavaj drzi se ti felacija.

x@y
Gost
x@y
7 mjeseci prije

nessy ko mačak koji grebe u najlon kesi, dobro je rekao komentator, stvarno si extremno nastran i neuračunljiv! NO COMMENT!

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

Lucija
Podrzavam. Covjek je polupao loncice, i to ne prvi put. Ni dvadeseti.

x@y
Gost
x@y
7 mjeseci prije

nessy,
Očito je da si ti polupao lončiće, a koliko vidim nastranost i prostote su ti itekako dokaz toga!

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

Citao si Marxa isto kao ja opus Nives Celzijus. I sto ti je to “broken window fellacyo”? Ima li to vaza sa Marxom? Mozda Engelsom? Je li to, mozda, pusenje kroz razbijeni prozor?

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

Sve treba dati bogatima.Sta ce sirotinji novci, samo bi ga potrosili. Kad das bogatunima, oni to cuvaju, rastu nule na racunu i snopovi u ormaru.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

A ovo je za one koji ne poznaju J.M. Keynesa;
”There is no subtler, no surer means of overturning the existing bases of society then to debauch the currency. The process engages all the hidden forces of economic law on the side of destruction, and does it in a manner which not one man in a million is able to diagnose” – John Maynard Keynes, 1919, The Economic Consequences of the Peace, chapter VI.

Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije

Space
Za one koji neznaju Keynesa treba koja godina i podosta matematike…

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Matematika je egzaktna dsciplina i za ovaj slučaj dovoljno je poznavati graf i tok funkcije gdje je Y BDP, a X prirodni resursi i ljudski rad iz čega proizlazi kako je rast BDP-a limitiran prirodnim resursima i ljudskim radom koji su ograničeni. Kako je BDP determiniran novcem kojemu se količina povećava neograničeno to znači kako se stvarni rast kosi sa matematički dobivenim odnosno stvarnim rastom. U praksi to znači kako se BDP može uvišestručiti, a da se građanima uopće ne poveća kupovna moć, a da eventualno ti isti građani u prosjeku rade još i više.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Ispravak: Kako je BDP determiniran novcem kojemu se količina povećava neograničeno to znači kako se stvarni rast kosi sa matematički dobivenim odnosno stvarnim rastom

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Kako je BDP determiniran novcem kojemu se količina povećava neograničeno to znači kako se taj rast BDP-a kosi sa matematički dobivenim odnosno stvarnim rastom

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

Mislis x@y?

x@y
Gost
x@y
7 mjeseci prije

Luciferu,
btw.da se pravopisno pa time i intelekturalno dodatno ne kompromitiraš, negacija se piše odvojeno “ne znam” , a ne “neznam”. Očito je i to jedan od razloga tvojih agresivno frivolnih izraza rezultat tvojih skrivenih frustracija, pa i tog tipa, intelektualnog manjka.

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

Evo imamo dobitnika. Zna kako se pise kad nesto ne zna. Cestitke redakcije.

Mercury
Gost
Mercury
7 mjeseci prije

@ Stanislav

Samo da provjerim.

Ti si svjestan da u ovoj priči ECB štampa nepostojeću lovu, dijeli lovu građanima da bi ju oni potrošili kako bi firme mogle profitirati??? Jel tebi tu nešto zvoni?

Pero
Gost
Pero
7 mjeseci prije

Mervury, pa normalno. Ja ne znam jel se prave da to ne vide ili sta.
Ova mjera nema veze sa socijalizmom.
Da se razumijemo, dobro bi mi doslo 140 eura mjesecno ali to nije dobra monetarna politika.
140 eura x 4 milijuna ljudi, bolje potaknut poljoprivredu i stocarstvo. Uspit odjebati euro.

Malomorgen
Gost
Malomorgen
7 mjeseci prije

Valda znaju moj TRR….. 😂😂😂😂😂😂

Malomorgen
Gost
Malomorgen
7 mjeseci prije

Stamparija radi 300 na sat…… 😂😂😂

benty20
Gost
benty20
7 mjeseci prije

S obzirom na profit banaka, ova mjera centralne euro banke i nebi bio nekakav dron, nego više amortizer.
Pojedine zemlje imaju takozvani temeljni dohodak kojeg ima svaki građanin dotične i to koliko znam funkcionira jako dobro! Švicarci su čak na referendumu i glasali da im se taj dio ne poveća jer bi tako umanjiti učinkovitost, odnosno destimulirali rad.
I ako bi to bilo tako, mislim da bi to bio jedini pozitivni razlog ulaska Hrvatske u euro onu…

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Upravo je obrnuto od toga što pišeš jer je ulazak u eurozonu puno štetniji nego da, ako već treba, HNB proizvodi novac i pogura hrvatsku ekonomiju jer bi se s viškom kuna stvorila potražnja hrvatskih roba i usluga, a smanjila potražnja u eurima nominiranih roba i usluga. Također efekti inflacije kao ubranog skrivenog poreza ostao bi u proračunu iz kojeg se financiraju sve javne potrebe u RH.
Također povećala bo se konkurentnost hrvatskih roba i usluga ne samo na europskom nego i na globalnom nivou.
Odgovor na pitanje kako bi se otplaćivala zaduženja u eurima glasi da bi jednostavno trebao stvoriti dodatnu vrijednost unutar hrvatske ekonomije kako bi se kompezirala razlika. Jednostavnije rečeno, trebalo bi zapravo početi raditi i trošiti samo zarađeno jer ekonomija koja se temelji na dugu ne vodi igdje. Međutim pitanje svih pitanja je tko je spreman na život od svojeg rada.

benty20
Gost
benty20
7 mjeseci prije

Pa i napisao sam da bi ovaj dohodak od 140 eura bio JEDINI plus u slučaju ulaska u eurozonu. Sve ostalo je minus. HNB je odavno tek obična mjenjačnica koja više nije ni Hrvatskom saboru odgovorna, a vodi monetarnu politiku jedne države! Odgovorna je samo ECB-u i kako oni zasviraju Vujčić i ekipa moraju izdirigirati Hrvatima kako da plešu. A i složit ćemo se da HNB radi svoj posao, da nam nikakvi eu fondovi zapravo ebi ni bili potrebni i da bi sve projekte financirala uglavnom HNB koja bi tako stvorila vrijednost na kojoj bi temeljila kapital! Međutim, za takvo nešto bilo bi potrebno promijeniti kompletnu vladajuću strukturu, a i društvena slika cijele Evrope i svijeta bi se drastično trebala promijeniti. Jer, iako smo suverena i neovisna zemlja ni prd…. ne smijemo bez zelenog svjetla naših “partnera”…

x@y
Gost
x@y
7 mjeseci prije

Spacevoodoo, svaka čast ,izvrsno objašnjenje!!

mpetak
Member
mpetak
7 mjeseci prije
x@y
Gost
x@y
7 mjeseci prije

mpetak,
Da, nažalost neće ni imat dok smo unutar EU.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Stvar je invertirane percepcije, tvoje i većine građana.
Sabor i vlada umjesto da izglasaju ulazak u eurozonu izglasaju zakon o izmjenama ovlasti HNB-a.
Pitanje je samo da li građani žele ropstvo ili slobodu.

x@y
Gost
x@y
7 mjeseci prije

Ovo nije Spacevoodoo,jer ispada da je čovjek totalno kontradiktoran samome sebi. Biti će da je onaj Lucifer, guja zla!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
7 mjeseci prije

Miško , pali štampariju i vozi, vozi bre ravno u …… Ovo kaže i mala konobarica iz Bronxa Ocasio-Cortez. Zvuči lijepo, svaki mjesec stoja i po sjedne u džep, ni oro ni kopo. Ovo je samo malo preusmjeravanje projekta QI u džepove ljudi. Ali kvantitativno popuštanje (QI) je obično štampanje para ni iz čega.

Hja
Gost
Hja
7 mjeseci prije

Ima se
Moze se
Ostali pattie od muka
Pozz iz eu

MissingLink
Gost
MissingLink
7 mjeseci prije

Meni se čini da je to samo dobar “teaser” (navlakuša) za ulazak u Eurozonu, sa svim posljedicama nakon isteka ove “ponude”.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Meni se čini kako je primarna navlakuša da Europljani daju pristanak na ukidanje gotovine jer je ovo izvrstan mamac kako bi ga Euroljani zagrizli. Svatko tko želi taj novac na računu biti će potpuno onemogućen u podizanju gotovine sa tog računa i tako da će svatko tko želi taj novac svojevoljno dati svoj pristanak. Slušali smo basne kad smo bili mali i čuli smo onu kako je lisica rodi servirala ručak.
Hrvatska je za EU beznačajna, ali to što pišeš sigurno bi bila kolateralna dobit za potpuno ovladavanje Hrvatske države i njenih građana.

MissingLink
Gost
MissingLink
7 mjeseci prije

Možda i to… Ali da bi došlo do toga moraju se najprije sve preostale zemlje u EU složiti “dobrovoljno” da koriste Euro. Za početak. Zatim slijedi što slijedi. Kao što je jedan grčki filozof (Platon?) napisao prije 2000 godina “kada je bogovima dosadno, loptaju se s ljudima”.Jeftino se prodajemo… i kratko vidimo (ne dalje od nosa).

Mercury
Gost
Mercury
7 mjeseci prije

Ako ništa, Jézabel Couppey-Soubeyran je u prvu oko jedne stvari. A to je nezino objašnjenje zaštopane cirkulacije. Ali onda ide nizbrdo… Nećemo rješiti problem i završiti s odštopavanjem nego ćemo problem glatko zaobići kao da ne postoji.

Max
Member
Max
7 mjeseci prije

Stalno nekakva obećanja a tko će sve to platiti?

crodaemon
Gost
crodaemon
7 mjeseci prije

Trenutno dile pare samo bogatima, a ovako bi dilili i obicnim ljudima.

Tumanski
Gost
Tumanski
7 mjeseci prije

Tako je, bravo.
Nije mi jasno kako ljudi ne shvataju da QE nije ništa drugo nego “socializam za 1%”. Svaki dan milijarde se tiskaju i dijele “kapom i lopatom”.
A da se nešto podijeli i sirotinji – pravi užas…

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

Sta ce pare obicnim ljudima? Nisu oni navikli na to. Pa da se povampire, pocnu jest tri obroka, i redovito placaju racune? Bogatima triba sve dat, oni znaju upravit (u svoju korist, naravno).

brc
Gost
brc
7 mjeseci prije

super ideja, siromaštvo iskorijenjeno

nessy
Gost
nessy
7 mjeseci prije

Je, sa 140e mjesecno?

ČOBAN
Gost
ČOBAN
7 mjeseci prije

to zašto je Juga imala največi porast proizvodnje BDP.Sve dok se štanparija na Topčideru nije pokvarila i dodavala pre više nula.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
7 mjeseci prije

Nije točno. NBJ je benefite od proizvodnje dinara ostavljala u proračunu SFRJ odnosno ekonomiji i građanima SFRJ.
Benefiti proizvodnje novca i posljedičnom inflacijom danas idu za jahte, avione, penthouse, vile i za korupcije neposlušnih vlada, ratove kojima se smjenjuju legalno izabrane vlasti velike većine država po svijetu i na njihova mjesta dovode marionete.
Mogao bi proučiti što je to inflacija, kako funkcionira i tko s inflacijom dobiva, a tko gubi.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
58
0
()
x