fbpx

„Svim građanima eurozone zbog zdravlja ekonomije treba davati 140 eura mjesečno“

euri

Davati dodatnih 140 eura mjesečno svakom građaninu eurozone, bez ikakve naknadne odštete, putem Europske središnje banke, to je eksplozivni prijedlog „ekonomistice“ Jézabel Couppey-Soubeyran i njenih suradnika u studiji koju je objavio Institut Veblen. Iako čudna ideja, ona je i intervjuu za La Croix rekla zašto misli da je to recept za izlazak iz krize, za koju je usput priznala da postoji.

La Croix: Predlažete da se monetarna politika Europske središnje banke (ESB) stavi u službu svih građana pokretanjem ideje o “monetarnom dronu”. Što je to točno?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Princip je jednostavan i uključuje davanje, izravno i bez obzira na sve, svakom građaninu eurozone 140 eura mjesečno tijekom probne godine. ESB bi za to otvorio poseban račun za 339 milijuna građana s kojeg će se taj iznos isplaćivati. Svatko ga može slobodno potrošiti kako smatra prikladnim.

La Croix: Slobodna raspodjela novca, ukratko. Odakle potječe ova ideja koja se u početku čini i primamljiva i pomalo luda?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Nema ništa ludo u ideji. Ludilo bi bilo nastaviti voditi istu monetarnu politiku deset godina, a koja je urodila samo osrednjim rezultatima. Zar nije to dvostruko bolje od onoga što se radilo? Nakon krize 2008. godine su središnje banke, uključujući ESB, započele su prilagodljivu monetarnu politiku koja se sastojala u tome da bankama omogući dotok likvidnosti u nadi da će se taj novac davati kroz zajmove tvrtkama i kućanstvima i tako stimulirati ekonomske aktivnosti.

Ova je monetarna politika imala pozitivne učinke, ali ne onoliko koliko se očekivalo, jer je naišla na dva problema. Prvo, postoji problem u prijenosu kolosalne mase središnjeg novca koja se izdaje od 2008. godine, koja nije dovela do naglog povećanja potrošnje u realnoj ekonomiji, barem ne u istim omjerima. Zbog toga su ulaganja, potrošnja i inflacija tek slabo porasli, a usporavanje rasta već vidimo u eurozoni.

Drugi je problem distributivnih učinaka ove monetarne politike. Studije pokazuju da je uglavnom donijela koristi velikim kompanijama i imućnim domaćinstvima, uz rizik povećavanja nejednakosti.

“Monetarni dron” izbjegava ove dvije zamke, jer se novac distribuira bez posredničkih banaka i zajamčeno je da će svi dobiti ovu svotu.

La Croix: Kako doći do ove svote od 140 eura?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Kad je kroz kvantitativno popuštanje Europska središnja banka 2015. pokrenula politiku otkupa imovine velikih kompanija, godišnje je trošila 480 milijardi eura, odnosno 60 milijardi mjesečno. Danas se u ovaj program smanjio na 20 milijardi eura mjesečno. Ako tome dodamo 40 milijardi, ne za kupovinu financijske imovine kompanija, već za izravnu raspodjelu građanima, dijeljenjem ove sume s brojem građana eurozone dolazimo na 120 eura ako računamo djecu, odnosno 140 eura ako računate samo ljude starije od 15 godina.

La Croix: Ali koje bi bile ekonomske koristi?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Čak i ako uzmemo u obzir da će ljudi trošiti samo 50% tog iznosa, to bi povećalo potrošnju i stoga bi podržalo ulaganja. Može se procijeniti da bi u cijeloj godini takva mjera povećala BDP eurozone za 4 postotna boda, što bi također imalo prilično izravan utjecaj na inflaciju. ESB bi se tako puno lakše mogla vratiti izvornom cilju od 2% inflacije i odagnati rizik deflacije. U usporedbi s učincima trenutne monetarne politike, ovo bi bio velik korak naprijed.

La Croix: Ali tko će platiti, jer besplatni novac ne postoji?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Troškove operacije snosila bi u cijelosti ESB i stoga ne bi ovisila o javnim proračunima država. Ništa u dokumentima ne sprečava ESB da posluje i s gubitkom, jer njena glavna misija nije stvaranje profita, već osiguravanje monetarne stabilnosti. To bi, naravno, otvorilo pitanje kolektivnog prihvaćanja takve mjere.

La Croix: Upravo to, postoji li šansa da se ovaj prijedlog prihvati?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Glasom svoje nove predsjednice, Francuskinje Christine Lagarde, Europska središnja banka je upravo pokrenula veliki “strateški pregled” koji obećava revidiranje ciljeva, instrumenata i rezultata njene monetarne politike. Međutim, jasno je da ova politika nije dovoljno učinkovita i da joj trebaju inovativna i radikalna rješenja. “Monetarni dron” je jedno od njih, ali to nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme eurozone. Također treba hitno preispitati i fiskalnu politiku, koja može izravno aktivirati motor produktivnih ulaganja.

La Croix

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
56 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije

Osjeća se napredak. Prije se to zvalo “helicopter money”, a sad čini se kako su napretkom tehnologije helikoptere zamijenili dronovi. Euri će s neba padati samo kako bi Europljani ostali poslušni i prihvatili zelenu kao nadnacionalnu boju ☺

MDM
Gost
MDM
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Ima mala razlika . Helikopter money zna se gdje je završio. Kako oni ne mogu trošit više nego šta troše, efekat je nikakav.
E sad ako daju pare ljudima, potraznja če narast sigurno.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  MDM

Iz helikoptera se baca novac građanima isto kao što bi se sad trebao bacati iz drona. U jednom i drugom slučaju radi se o uplati novca izravno pojedincima. U čemu je razlika?

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

U helikopteru ima pilot.

RoPe
Gost
RoPe
1 godina prije

pozdravljam ideju

tuf
Gost
tuf
1 godina prije
Reply to  RoPe

A novac dolazi otkud? Van granica EU? Iz pete dimenzije?

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije
Reply to  tuf

Kako otkud, od papira i tinte, malo zelene i koje još, koliko košta jedna novčanica kad imaš spremne matrice za štampanje i papir i farbu? Aaaaaa, ko će to platit, odradti to? Koga briga, djeca unici, neko hoće. Mi nismo eurozona, ali da jesmo, prodali bi , recimo Istru nekome.… Pročitaj više »

Stanislav
Member
1 godina prije

Ovo je zapravo odlična ideja. Trenutno ju u Americi popularizira predsjednički kandidat Andrew Yang sa programom “Freedom dividend” čiji je plan isplaćivati 1000 američkih dolara mjesečno svim punoljetnim osobama. Uzmimo za primjer ovaj prijedlog od 140 eura što je otprilike 1000 kuna. Podijelimo građane u 3 skupine 1. siromašni, 2.… Pročitaj više »

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  Stanislav

Ja ne mislim kako je to dobra ideja. To je krajnja MMT (Modern Monetary Theory) mjera s kojom se pokušava prevenirati deflaciju i postići inflaciju. Drugačije rečeno pokušalo bi se izbjeći pad cjena, a postići njihov rast što u konačnici znači kako bi se i sa “dodatkom” moglo kupiti isto… Pročitaj više »

Aklim
Gost
Aklim
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Spacevoodoo, to što ti pišeš imalo bi smisla kad bi cifra bila najmanje 2000 eura. Ovako s 140 E je smiješno komentirati. Koji je to novac 1000 kuna. Dva puta na benzinsku i gotovo.

Piretis
Member
Piretis
1 godina prije
Reply to  Stanislav

@Stanislav- Evo da ti odgovorim: 1.a. Potrošio bih u svakom slučaju jer su to novci s neba. Mislim da je ideja upravo u tome da se troši i time pokrene privreda u cjelini. Mogla bi se napraviti varijacija ove ideje. Na primjer da svaki punoljetni građanin dobije svake godine 1500€… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Stanislav

Stanislav
Vi ste apsolutno u pravu. To zna svatko tko poznaje Keynesa.
Ne samo da bi se potakla potrošnja, već bi postojali i MULTIPLIKATIVNI efekti.
Nema razloga da se ” ekonomistica” stavlja u navodnike.

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Lucija

Dodatak: Tim veći efekti što bi veći dio iznosa bio usmjeren na nižu i srednju klasu.

Stanislav
Member
1 godina prije
Reply to  Lucija

Naravno, osoba koja ima 4000kn prihoda bi dobila povećanje od 25%, a osoba koja ima 12000kn prihoda bi dobila povećanje od 8.3% i tako dalje.

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Stanislav

Sad vidim neodlučna lica mnogih onih koji zastupaju socijalizam, kao jedan od najboljih društvenih sistema, a kada je u pitanju money ne prihvaćaju jednu od njegovih glavnih instrumenata monetarizma tzv.radikalni egalitarizam ” “uravnilovkom” ,kojeg je Marx nazvao “komunizmom siromašnih” kao ideologiju da nitko ne smije dobiti više od onoga tko… Pročitaj više »

Stanislav
Member
1 godina prije
Reply to  x@y

Ne radi se samo o povećanoj potrošnji. Moja se obitelj sastoji od bake, mame, tate i mene. Isključujući sestru koja je udana i u Njemačkoj je i brata koji se osamostalio . 4 osobe po 1000 kn mjesečno to je 48000 kn godišnje. Sa tim iznosom ljudi mogu pokrenuti obrt,… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  x@y

x@y Ovdje pričamo o ekonomskom, a ne političkom sustavu. Točnije, radi se o povećanju POTRAŽNJE. Postoji i pojam agregatne potražnje… bitan u ovom slučaju. ( NE potrošnja). Ovo su savim jasni pojmovi u znabosti. 😃 ” uravnilovka” nije izraz od Marxa. Dalje mi se neda. ” Čušpajz”. ‘egalitarizam’ nema što… Pročitaj više »

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Lucija

Lucifer, Nemam volje da objašnjavam intelektualno ograničenim osobama, koje prostački vrijeđaju, tako da te izbjegavam kao najveću fekaliju čitavog svijeta! Mislim da sam bio ovoga puta dovoljno pa i previše jasan približno onom tvojem nivou izražavanja,ali ipak još uvijek bez upotrebe prostačkih iliti frivolnih izraza! Drugi to nisu vidjeli što… Pročitaj više »

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  x@y

Tako je, izbjegavaj drzi se ti felacija.

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  nessy

nessy ko mačak koji grebe u najlon kesi, dobro je rekao komentator, stvarno si extremno nastran i neuračunljiv! NO COMMENT!

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Lucija

Lucija
Podrzavam. Covjek je polupao loncice, i to ne prvi put. Ni dvadeseti.

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  nessy

nessy,
Očito je da si ti polupao lončiće, a koliko vidim nastranost i prostote su ti itekako dokaz toga!

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  x@y

Citao si Marxa isto kao ja opus Nives Celzijus. I sto ti je to “broken window fellacyo”? Ima li to vaza sa Marxom? Mozda Engelsom? Je li to, mozda, pusenje kroz razbijeni prozor?

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Stanislav

Sve treba dati bogatima.Sta ce sirotinji novci, samo bi ga potrosili. Kad das bogatunima, oni to cuvaju, rastu nule na racunu i snopovi u ormaru.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  Lucija

A ovo je za one koji ne poznaju J.M. Keynesa; ”There is no subtler, no surer means of overturning the existing bases of society then to debauch the currency. The process engages all the hidden forces of economic law on the side of destruction, and does it in a manner… Pročitaj više »

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Space
Za one koji neznaju Keynesa treba koja godina i podosta matematike…

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  Lucija

Matematika je egzaktna dsciplina i za ovaj slučaj dovoljno je poznavati graf i tok funkcije gdje je Y BDP, a X prirodni resursi i ljudski rad iz čega proizlazi kako je rast BDP-a limitiran prirodnim resursima i ljudskim radom koji su ograničeni. Kako je BDP determiniran novcem kojemu se količina… Pročitaj više »

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Ispravak: Kako je BDP determiniran novcem kojemu se količina povećava neograničeno to znači kako se stvarni rast kosi sa matematički dobivenim odnosno stvarnim rastom

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Kako je BDP determiniran novcem kojemu se količina povećava neograničeno to znači kako se taj rast BDP-a kosi sa matematički dobivenim odnosno stvarnim rastom

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Mislis x@y?

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Lucija

Luciferu,
btw.da se pravopisno pa time i intelekturalno dodatno ne kompromitiraš, negacija se piše odvojeno “ne znam” , a ne “neznam”. Očito je i to jedan od razloga tvojih agresivno frivolnih izraza rezultat tvojih skrivenih frustracija, pa i tog tipa, intelektualnog manjka.

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  x@y

Evo imamo dobitnika. Zna kako se pise kad nesto ne zna. Cestitke redakcije.

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije
Reply to  Stanislav

@ Stanislav

Samo da provjerim.

Ti si svjestan da u ovoj priči ECB štampa nepostojeću lovu, dijeli lovu građanima da bi ju oni potrošili kako bi firme mogle profitirati??? Jel tebi tu nešto zvoni?

Pero
Gost
Pero
1 godina prije
Reply to  Mercury

Mervury, pa normalno. Ja ne znam jel se prave da to ne vide ili sta. Ova mjera nema veze sa socijalizmom. Da se razumijemo, dobro bi mi doslo 140 eura mjesecno ali to nije dobra monetarna politika. 140 eura x 4 milijuna ljudi, bolje potaknut poljoprivredu i stocarstvo. Uspit odjebati… Pročitaj više »

benty20
Gost
benty20
1 godina prije

S obzirom na profit banaka, ova mjera centralne euro banke i nebi bio nekakav dron, nego više amortizer. Pojedine zemlje imaju takozvani temeljni dohodak kojeg ima svaki građanin dotične i to koliko znam funkcionira jako dobro! Švicarci su čak na referendumu i glasali da im se taj dio ne poveća… Pročitaj više »

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  benty20

Upravo je obrnuto od toga što pišeš jer je ulazak u eurozonu puno štetniji nego da, ako već treba, HNB proizvodi novac i pogura hrvatsku ekonomiju jer bi se s viškom kuna stvorila potražnja hrvatskih roba i usluga, a smanjila potražnja u eurima nominiranih roba i usluga. Također efekti inflacije… Pročitaj više »

benty20
Gost
benty20
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Pa i napisao sam da bi ovaj dohodak od 140 eura bio JEDINI plus u slučaju ulaska u eurozonu. Sve ostalo je minus. HNB je odavno tek obična mjenjačnica koja više nije ni Hrvatskom saboru odgovorna, a vodi monetarnu politiku jedne države! Odgovorna je samo ECB-u i kako oni zasviraju… Pročitaj više »

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Spacevoodoo, svaka čast ,izvrsno objašnjenje!!

mpetak
Member
mpetak
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo
x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  mpetak

mpetak,
Da, nažalost neće ni imat dok smo unutar EU.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  mpetak

Stvar je invertirane percepcije, tvoje i većine građana.
Sabor i vlada umjesto da izglasaju ulazak u eurozonu izglasaju zakon o izmjenama ovlasti HNB-a.
Pitanje je samo da li građani žele ropstvo ili slobodu.

x@y
Gost
x@y
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Ovo nije Spacevoodoo,jer ispada da je čovjek totalno kontradiktoran samome sebi. Biti će da je onaj Lucifer, guja zla!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Miško , pali štampariju i vozi, vozi bre ravno u …… Ovo kaže i mala konobarica iz Bronxa Ocasio-Cortez. Zvuči lijepo, svaki mjesec stoja i po sjedne u džep, ni oro ni kopo. Ovo je samo malo preusmjeravanje projekta QI u džepove ljudi. Ali kvantitativno popuštanje (QI) je obično štampanje… Pročitaj više »

Hja
Gost
Hja
1 godina prije

Ima se
Moze se
Ostali pattie od muka
Pozz iz eu

MissingLink
Gost
MissingLink
1 godina prije

Meni se čini da je to samo dobar “teaser” (navlakuša) za ulazak u Eurozonu, sa svim posljedicama nakon isteka ove “ponude”.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije
Reply to  MissingLink

Meni se čini kako je primarna navlakuša da Europljani daju pristanak na ukidanje gotovine jer je ovo izvrstan mamac kako bi ga Euroljani zagrizli. Svatko tko želi taj novac na računu biti će potpuno onemogućen u podizanju gotovine sa tog računa i tako da će svatko tko želi taj novac… Pročitaj više »

MissingLink
Gost
MissingLink
1 godina prije
Reply to  Spacevoodoo

Možda i to… Ali da bi došlo do toga moraju se najprije sve preostale zemlje u EU složiti “dobrovoljno” da koriste Euro. Za početak. Zatim slijedi što slijedi. Kao što je jedan grčki filozof (Platon?) napisao prije 2000 godina “kada je bogovima dosadno, loptaju se s ljudima”.Jeftino se prodajemo… i… Pročitaj više »

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije

Ako ništa, Jézabel Couppey-Soubeyran je u prvu oko jedne stvari. A to je nezino objašnjenje zaštopane cirkulacije. Ali onda ide nizbrdo… Nećemo rješiti problem i završiti s odštopavanjem nego ćemo problem glatko zaobići kao da ne postoji.

Max
Member
Max
1 godina prije

Stalno nekakva obećanja a tko će sve to platiti?

crodaemon
Gost
crodaemon
1 godina prije

Trenutno dile pare samo bogatima, a ovako bi dilili i obicnim ljudima.

Tumanski
Gost
Tumanski
1 godina prije
Reply to  crodaemon

Tako je, bravo.
Nije mi jasno kako ljudi ne shvataju da QE nije ništa drugo nego “socializam za 1%”. Svaki dan milijarde se tiskaju i dijele “kapom i lopatom”.
A da se nešto podijeli i sirotinji – pravi užas…

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  crodaemon

Sta ce pare obicnim ljudima? Nisu oni navikli na to. Pa da se povampire, pocnu jest tri obroka, i redovito placaju racune? Bogatima triba sve dat, oni znaju upravit (u svoju korist, naravno).

brc
Gost
brc
1 godina prije

super ideja, siromaštvo iskorijenjeno

nessy
Gost
nessy
1 godina prije
Reply to  brc

Je, sa 140e mjesecno?

ČOBAN
Gost
ČOBAN
1 godina prije

to zašto je Juga imala največi porast proizvodnje BDP.Sve dok se štanparija na Topčideru nije pokvarila i dodavala pre više nula.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije

Nije točno. NBJ je benefite od proizvodnje dinara ostavljala u proračunu SFRJ odnosno ekonomiji i građanima SFRJ. Benefiti proizvodnje novca i posljedičnom inflacijom danas idu za jahte, avione, penthouse, vile i za korupcije neposlušnih vlada, ratove kojima se smjenjuju legalno izabrane vlasti velike većine država po svijetu i na njihova… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik