fbpx

„Svim građanima eurozone zbog zdravlja ekonomije treba davati 140 eura mjesečno“

euri

Davati dodatnih 140 eura mjesečno svakom građaninu eurozone, bez ikakve naknadne odštete, putem Europske središnje banke, to je eksplozivni prijedlog „ekonomistice“ Jézabel Couppey-Soubeyran i njenih suradnika u studiji koju je objavio Institut Veblen. Iako čudna ideja, ona je i intervjuu za La Croix rekla zašto misli da je to recept za izlazak iz krize, za koju je usput priznala da postoji.

La Croix: Predlažete da se monetarna politika Europske središnje banke (ESB) stavi u službu svih građana pokretanjem ideje o “monetarnom dronu”. Što je to točno?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Princip je jednostavan i uključuje davanje, izravno i bez obzira na sve, svakom građaninu eurozone 140 eura mjesečno tijekom probne godine. ESB bi za to otvorio poseban račun za 339 milijuna građana s kojeg će se taj iznos isplaćivati. Svatko ga može slobodno potrošiti kako smatra prikladnim.

La Croix: Slobodna raspodjela novca, ukratko. Odakle potječe ova ideja koja se u početku čini i primamljiva i pomalo luda?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Nema ništa ludo u ideji. Ludilo bi bilo nastaviti voditi istu monetarnu politiku deset godina, a koja je urodila samo osrednjim rezultatima. Zar nije to dvostruko bolje od onoga što se radilo? Nakon krize 2008. godine su središnje banke, uključujući ESB, započele su prilagodljivu monetarnu politiku koja se sastojala u tome da bankama omogući dotok likvidnosti u nadi da će se taj novac davati kroz zajmove tvrtkama i kućanstvima i tako stimulirati ekonomske aktivnosti.

Ova je monetarna politika imala pozitivne učinke, ali ne onoliko koliko se očekivalo, jer je naišla na dva problema. Prvo, postoji problem u prijenosu kolosalne mase središnjeg novca koja se izdaje od 2008. godine, koja nije dovela do naglog povećanja potrošnje u realnoj ekonomiji, barem ne u istim omjerima. Zbog toga su ulaganja, potrošnja i inflacija tek slabo porasli, a usporavanje rasta već vidimo u eurozoni.

Drugi je problem distributivnih učinaka ove monetarne politike. Studije pokazuju da je uglavnom donijela koristi velikim kompanijama i imućnim domaćinstvima, uz rizik povećavanja nejednakosti.

“Monetarni dron” izbjegava ove dvije zamke, jer se novac distribuira bez posredničkih banaka i zajamčeno je da će svi dobiti ovu svotu.

La Croix: Kako doći do ove svote od 140 eura?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Kad je kroz kvantitativno popuštanje Europska središnja banka 2015. pokrenula politiku otkupa imovine velikih kompanija, godišnje je trošila 480 milijardi eura, odnosno 60 milijardi mjesečno. Danas se u ovaj program smanjio na 20 milijardi eura mjesečno. Ako tome dodamo 40 milijardi, ne za kupovinu financijske imovine kompanija, već za izravnu raspodjelu građanima, dijeljenjem ove sume s brojem građana eurozone dolazimo na 120 eura ako računamo djecu, odnosno 140 eura ako računate samo ljude starije od 15 godina.

La Croix: Ali koje bi bile ekonomske koristi?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Čak i ako uzmemo u obzir da će ljudi trošiti samo 50% tog iznosa, to bi povećalo potrošnju i stoga bi podržalo ulaganja. Može se procijeniti da bi u cijeloj godini takva mjera povećala BDP eurozone za 4 postotna boda, što bi također imalo prilično izravan utjecaj na inflaciju. ESB bi se tako puno lakše mogla vratiti izvornom cilju od 2% inflacije i odagnati rizik deflacije. U usporedbi s učincima trenutne monetarne politike, ovo bi bio velik korak naprijed.

La Croix: Ali tko će platiti, jer besplatni novac ne postoji?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Troškove operacije snosila bi u cijelosti ESB i stoga ne bi ovisila o javnim proračunima država. Ništa u dokumentima ne sprečava ESB da posluje i s gubitkom, jer njena glavna misija nije stvaranje profita, već osiguravanje monetarne stabilnosti. To bi, naravno, otvorilo pitanje kolektivnog prihvaćanja takve mjere.

La Croix: Upravo to, postoji li šansa da se ovaj prijedlog prihvati?

Jézabel Couppey-Soubeyran: Glasom svoje nove predsjednice, Francuskinje Christine Lagarde, Europska središnja banka je upravo pokrenula veliki “strateški pregled” koji obećava revidiranje ciljeva, instrumenata i rezultata njene monetarne politike. Međutim, jasno je da ova politika nije dovoljno učinkovita i da joj trebaju inovativna i radikalna rješenja. “Monetarni dron” je jedno od njih, ali to nije čarobni štapić koji će riješiti sve probleme eurozone. Također treba hitno preispitati i fiskalnu politiku, koja može izravno aktivirati motor produktivnih ulaganja.

La Croix

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
56 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije

Osjeća se napredak. Prije se to zvalo “helicopter money”, a sad čini se kako su napretkom tehnologije helikoptere zamijenili dronovi. Euri će s neba padati samo kako bi Europljani ostali poslušni i prihvatili zelenu kao nadnacionalnu boju ☺

RoPe
Gost
RoPe
1 godina prije

pozdravljam ideju

Stanislav
Member
Stanislav
1 godina prije

Ovo je zapravo odlična ideja. Trenutno ju u Americi popularizira predsjednički kandidat Andrew Yang sa programom “Freedom dividend” čiji je plan isplaćivati 1000 američkih dolara mjesečno svim punoljetnim osobama. Uzmimo za primjer ovaj prijedlog od 140 eura što je otprilike 1000 kuna. Podijelimo građane u 3 skupine 1. siromašni, 2.… Pročitaj više »

benty20
Gost
benty20
1 godina prije

S obzirom na profit banaka, ova mjera centralne euro banke i nebi bio nekakav dron, nego više amortizer. Pojedine zemlje imaju takozvani temeljni dohodak kojeg ima svaki građanin dotične i to koliko znam funkcionira jako dobro! Švicarci su čak na referendumu i glasali da im se taj dio ne poveća… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Miško , pali štampariju i vozi, vozi bre ravno u …… Ovo kaže i mala konobarica iz Bronxa Ocasio-Cortez. Zvuči lijepo, svaki mjesec stoja i po sjedne u džep, ni oro ni kopo. Ovo je samo malo preusmjeravanje projekta QI u džepove ljudi. Ali kvantitativno popuštanje (QI) je obično štampanje… Pročitaj više »

Hja
Gost
Hja
1 godina prije

Ima se
Moze se
Ostali pattie od muka
Pozz iz eu

MissingLink
Gost
MissingLink
1 godina prije

Meni se čini da je to samo dobar “teaser” (navlakuša) za ulazak u Eurozonu, sa svim posljedicama nakon isteka ove “ponude”.

Mercury
Gost
Mercury
1 godina prije

Ako ništa, Jézabel Couppey-Soubeyran je u prvu oko jedne stvari. A to je nezino objašnjenje zaštopane cirkulacije. Ali onda ide nizbrdo… Nećemo rješiti problem i završiti s odštopavanjem nego ćemo problem glatko zaobići kao da ne postoji.

Max
Member
Max
1 godina prije

Stalno nekakva obećanja a tko će sve to platiti?

crodaemon
Gost
crodaemon
1 godina prije

Trenutno dile pare samo bogatima, a ovako bi dilili i obicnim ljudima.

brc
Gost
brc
1 godina prije

super ideja, siromaštvo iskorijenjeno

ČOBAN
Gost
ČOBAN
1 godina prije

to zašto je Juga imala največi porast proizvodnje BDP.Sve dok se štanparija na Topčideru nije pokvarila i dodavala pre više nula.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije

Nije točno. NBJ je benefite od proizvodnje dinara ostavljala u proračunu SFRJ odnosno ekonomiji i građanima SFRJ. Benefiti proizvodnje novca i posljedičnom inflacijom danas idu za jahte, avione, penthouse, vile i za korupcije neposlušnih vlada, ratove kojima se smjenjuju legalno izabrane vlasti velike većine država po svijetu i na njihova… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Izbornik