Trumpove carine na migrante iz Meksika će na kraju platiti američki potrošači

Američki predsjednik Donald Trump je došao na vrlo zanimljivu ideju da zbog ilegalnih ulazaka migranata u SAD carinama kazni Meksiko.

Trump uveo je carine od pet posto na robu iz susjedne države i vršit će pritisak na Meksiko sve dok ne zaustavi val ilegalnih migranata koji stižu iz Srednje Amerike. Najavio je kako će carine povećavati pet posto svakog mjeseca do listopada, pa bi one mogle narasti do 25 posto.
Meksiko je drugi najveći trgovinski partner Sjedinjenih Država, a tamo sjedišta i proizvodne pogone imaju mnoge američke, kao i europske tvrtke.
“Mislim da je to opasno za obje zemlje jer među njima postoji snažna trgovinska veza. I vjerujem da to ne odgovara niti jednoj zemlji, jer Meksiko treba američku industriju, kao što i SAD treba meksički rad”, kazao je Miguel Angel Sanchez iz Meksika.
Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador pozvao je jučer Trumpa da prestane prijetiti povećanjem carina na meksičke proizvode zbog spora između dviju zemalja oko migranata.
Meksički ministar vanjskih polova Marcelo Ebrard na Twitteru je ponašanje Trumpa prema Meksiku nazvao “nepoštenim”, a za prijetnje carinama je rekao da “nemaju ekonomskog smisla ni za koga”.
Utjecajna Američka trgovinska komora razmatra načine da se suprotstavi Trumpovoj odluci, uključujući pravnim sredstvima, rekao je jučer neimenovani dužnosnik komore. S Trumpovom se ne slažu ni druge industrijske skupine, upozoravajući da bi carine naštetile američkim tvrtkama, farmerima i potrošačima koji već snose teret zbog trgovinskog rata kojeg su SAD objavile Kini.

Američki poduzetnici ne odobravaju trgovinska ograničenja koje je najavio Donald Trump. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je pod izgovorom “hitnih mjera” u vezi s migracijske krize na granici s Meksikom najavio planirano korištenje uvoznih carine na 10%, 15%, 20% i 25%, “ako se krizna situacija nastavi”.
CNBC javlja kako predstavnici raznih poslovnih sektora razmatraju mogućnost tužbe protiv Bijele kuće već početkom sljedećeg tjedna, kada se očekuje da će najaviti svoje postupke u vezi s odlukom o carinama protiv Meksika.
Trumpove planove uvođenju carina protiv meksičkih proizvoda je također kritizirala Američka gospodarska komora. Neil Bradley, izvršni potpredsjednik Gospodarske komore Sjedinjenih Država, izjavio je kako je nametanje carina na proizvode iz Meksika “apsolutno pogrešan korak”, dodajući kako će “američke obitelji i tvrtke biti ti koji će platiti te carine”, a da ta ograničenja nikako neće pomoći u rješavanju problema na američkoj granici. Prema njegovim procjenama, Amerikanci će za 5% carina na meksičku robu trošiti više 17 milijardi dolara godišnje, a daljnje povećanje carina će dovesti do još većih troškova.
Potpredsjednik za međunarodne odnose Američke gospodarske komore, John Murphy, komentirao je novinarima kako organizacija ocjenjuje moguće mjere za suzbijanje naplate carina nametnutih od strane Trumpove administracije.
Istaknuo je kako će uvođenje trgovinskih ograničenja biti “nova prepreka” za odobravanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika.
U petak, 31. svibnja, američke i europske burze su reagirale negativno na Trumpove nove uvozne carine. Vodeći burzovni indeksi padaju u strahu od povećanja troškova za mnoge tvrtke koje posjeduju proizvodne pogone u Meksiku. Prema mnogim procjenama, uvozne carine su zapravo dodatni porez na proizvode tih tvrtki, pa će zbog toga biti prisiljeni povisiti cijene za robu koja se izvozi u Sjedinjene Države.
CNBC

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
PPP
Gost
PPP

Ipak treba biti iskren i reći ono što doista jeste.
Carine su poštenije od zabrana tipa Huawai koja je kriminalna. One za cilj imaju zaštitu domaćeg radnika i kao takve su poželjne. One postoje u svim jakim državama koje štite svoje građane.
Ako ste pitate zašto i kada ih uvoditi, stvar je vrlo jednostavna. U “konkurenciji” ne smiju biti dvije osobe čiji je standard ekstremno različit. Konkurentnost se mora temeljiti na kvaliteti rada, a ne toj različitosti na koju računaju neoliberalni globalisti.
Zamislimo da se ukinu sve carine ovog svijeta. Otvore se granice i omogući rad svima i svuda, što je san neoliberala? Što bi se desilo?
Kapital bi iznova “šetao” po svijetu i iskorištavao jeftinu radnu snagu uništavajući radnike koji su do tada ostvarili svoja prava. Šetanje po svijetu ne bi bilo omogućeno radniku ili seljaku. On bi čekao sljedeći ciklus kada bi njegov kraj postao konkurentan tj. siromašan u odnosu na druge :).
Sada je jasno što znači globalizam i internacionalizam. Samo određeni mogu šetati i profitirati. Ostali čekaju svoj red. To čekanje može biti i do 200-300 godina.
Vjernici u globalizam tvrde da će se sve riješiti ako pustimo da svatko radi što hoće, a internacionalisti vjeruju da će se to dogoditi kada svaki svjetski radnik bude imao isti cilj.
Obje ideologije su totalna utopija.
Danas dva brata nemaju isto razmišljanje i ne mogu se složiti da podijele dvije kokoši, a ove gore dvije ideologije žele ujediniti cijeli svijet. 🙂
DODATAK: Američki građani će doista platiti carine, ali će novac ostati u SAD-u, te omogućiti nova radna mjesta, jer će nakon toga kineska roba biti skuplja, što će omogućiti da se tvornice u Americi iznova otvore.

Zadranin
Gost
Zadranin

@PPP
Dodatak ti je malo loš, objasni nam koja će to nova radna mjesta otvoriti taj novac što će ostati kod amerokenjaca, i, zašto će kineska roba biti skuplja, i zašto će ta kineska skuplja roba iznova otvoriti tvornice?

PPP
Gost
PPP

Zadranine, stvar je vrlo jednostavna.
KINA
Prosječna plaća 800 €
SAD
Prosječna plaća 2500 €
Kineski radnik je plaćen za 1 sat posla oko 5 €, a američki skoro 15 €. Dakle sve što američki radnik uradi, košta tri puta skuplje.
Zamislimo da za jedan proizvod treba 100 sati rada – za Amerikanca i za Kineza.
Kako će Amerikanac biti konkurentan? Nije valjda supermen da radi tri puta brže i bolje?
Trump je povećao carinu za 25% i poslao dvije poruke. Jednu Kinezima, drugu svojim građanima.
1. Kinezima: Dignite standard svojim radnicima, da bude na razini Zapada i da se pošteno borimo tko je bolji.
2. Amerikancima: Ne rasipajte se i poboljšajte efikasnost jer sada vaš proizvod košta jeftinije od kineskog za 25%.
Jasniji nisam mogao biti.

kalafat
Gost
kalafat

PPP
zaboravio si robote
njihov broj
i njihovu cijenu rada

PPP
Gost
PPP

Homo Sapiensu uopće ne treba toliko visoka produktivnost koju nudi robot da bi bio sretan i zadovoljan. Robot je posljedica dužničkog ropstva.

Lucija
Gost
Lucija

PPP
Napravio si nekoliko krivih pretpostavki:
Opisana situacija je nemoguća: banke ne bi htjele financirati taj posao, gdje je radnik 3 puta skuplji.
Trošak rada nije jednak onome što se isplaćuje radniku (+davanja državi u nas), niti mora biti jednak odnosno korelirati sa produktivnošću (proizvodnošću), mada naravno po definiciji, proizvodnost je odnos proizvoda i vremena za proizvodnju. To je tehnički pokazatelj i određuje ga tehnologija.
Kupiš npr, novi stroj i on proizvodi 130 proizvoda umjesto sadašnjih 100. Zašto bi radniku povisio plaću?
Kod tebe je primjet “radno intenzivne proizvodnje’. Znači, radnik je plaćen po satu…kako to da ameri u takvim poslovima rade više poslova??? Dobro su plaćeni? Ili im Mexovi snižavaju cijenu rada?
Glede pretpistavke da će novac ostati u SAD. Ako ode u banku, tko zna što će banka ili investicioni fond zaključiti?
Amer radna snaga sada jest dovoljno jeftina – ali nisam sigurna koliko je – stručna.

PPP
Gost
PPP

Lucija, gore sam nemjerno pojednostavio cijenu rada da se bolje shvati princip. Ulaženje u detalje koji ne mijenjaju princip, samo stvara kompleksnost.
Da se vratimo na Ameriku. Pitaš zašto američki radnik nije bolje plaćen i zašto se buni?
Upravo zbog delokalizacije proizvodnje. Profit je stavljen iznad općeg dobra, a delokalizacija je idealan instrument za takvo što. Nju mogu samo rijetki rabiti, a većina radnika najčešće ostaje tamo gdje su se rodili.
Glavna greška Amerike i Europe je bila pomisao da će cijeli život izvoziti visoko intelektualne usluge, a jeftine proizvode proizvoditi u zemljama jeftine radne snage. Mislili su da sve što kineski radnik zaradi, potrošit će na visoko intelektualne proizvode (procesore, patentirane strojeve, software…) i usluge.
Sada su shvatili da je greška učinjena i da jedna država ne može prosperirati bez naroda i radnika. Zato i jesam istinski suverenist, a ne onaj lažni koji se klanja jednoj strani. Nebitno, bila ona američka, kineska ili ruska.
Svjesni smo svi da je rat gotovo nemoguć, jer danas u globalnom sukobu ne može biti pobjednika.
Poslodavac i radnik, ako su iskreni, moraju shvatiti da su ista ekipa. Obje strane su istinski radnici. Manipulatori koriste ideologije, kako bi prikrili svoj perfidni parazitizam, ne dozvoljavajući zdravo, pod jednakim uvjetima, organiziranje rada i raspodjele.

Miki maus
Gost
Miki maus

PPP, nije kineska roba jeftina, nego je zapadna preskupa.

PPP
Gost
PPP

Najlakše je reći “mi smo skupi”. Tako govori onaj Nenad Bakić. Ako s slažeš s njim, odmah kreni svom poslodavcu i traži da ti spusti plaću na 20 € mjesečno i bit ćeš odmah konkurektan.
To kako ćeš platiti struju i stan, vidi moj komentar ispod. Moraš biti strpljiv jedno 200-300 godina, da iznova ekipa Bakić i Co. stignu u tvoj grad i otvore tvornicu. 🙂

Zadranin
Gost
Zadranin

@PPP
amerokenjski radnik (u manufakturi) zapravo dobiva 20 €, po zadnjoj statistici, kineski malo više od 5.
Nije tu samo plaća radnika, nego su i kineski prijevozni troškovi bagatela prema amerokenjskim troškovima.
Onda imaš cijenu resursa/materijala, koja se smanjuje ako proizvodiš velike količine nekog proizvoda, a Kinezi proizvode ogromne količine nekog proizvoda, i s time dodatno smanjuju krajnju cijenu proizvoda.
Onda imaš prijevoz tih resursa/materijala od recimo izvora do tvornice, a Kinezi imaju cca 29000 km željezničkih pruga za putničke vlakove velike brzine, i još nekih 120000 km za teretne vlakove. I sve modernizirano. I jeftino.
Sve to doprinosi kineskoj konkurentnosti. Čak im se i kvaliteta poboljšala.
To što je Trump podigao tarife na kineski uvoz 25%, znači da su i proizvodi amerokenjskih firmi skuplji 25%, jer ti u uvoz iz Kine ulaze i Apple proizvodi, kompjuteri, televizori/raznorazna elektronika itd. sve što piše da je zemlja podrijetla: USA, a zemlja proizvodnje: Kina.
Meni žena nedavno kupila onaj robot usisavač, iRoombu, i piše na ambalaži: zemlja podrijetla: USA, zemlja proizvodnje: Kina. A to ti je proizvod amerokenjske firme.
amerokenjske firme, da bi vratile proizvodnju nazad doma, i zaposlile domaće radnike, i ostale konkurentne po cijeni.. moraju sa vlastitom vladom dogovoriti ogromno sniženje proizvodnih troškova, kao što su: prijevoz, cijene materijala, jeftina a kvalificirana radna snaga, porezna rasterećenja/olakšice/poticaji.. sve to je teško postići kod amerokenjaca, jer su oni to izgubili prebacivanjem proizvodnje u Kinu i druge strane zemlje.
Neće amerokenjski radnik raditi za 5€ po satu, a neće ni za 10.
Neće vlada ulaže u razvoj prijevoza, ili barem u modernizaciju infrastrukture za prijevoz.
Nemaju kvalificiranu radnu snagu, jer već 10-15 godina niko ne upisuje neki zanat/zanimanje, jer proizvodnja za taj zanat/zanimanje više nije profitabilna kod njih doma.
amerokenjci bi trebali dignuti tarife nekih 300 %, da bi bili konkurentni Kinezima, ali to ne bi značilo da bi te amerokenjske firme proizvodnju vratile doma, nego bi je samo preselile u neku drugu zemlju, protiv koje nema tarifa.
Sve ti je to postalo začaran krug.

Zax
Gost
Zax

Pa mogli bi preseliti proizvodnju u ameriku. Samo je problem sto bi onda morali placati radnike vise od tri dolara po satu koliko u prosjeku placaju meksikance. To njih zulja a ne jadni potrosaci

Kažun
Gost
Kažun

Ovaj lik će definitivno razhebati USA.Trumba,Bolton i Pompeo
čine Grupu TNT /Alan Ford i kao da su stvarni likovi iz škole
Bunkera i Magnusa.Pljunuti.

Brainstorm
Gost
Brainstorm

ima amerika 100 milijuna nezaposlenih po racunu ovdje na portalu. 15 dolara po satu ali tih 15 dolara bi se nastavilo obrtati unutar americke ekonomije i nikakvih troskova socijale.
ne bi ti u kini bili satori ispred banke nego bi ih premjestili na plantazu.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Svaka je zemlja suverena da uvede carina, ako misli da je to dobro. Ali se time neće postići željeni rezultat, tu je problem, ne spašava Trump nikakve radnike. On je “građevinski sektor”, ubij me ako je vidio vreću cementa ili lopatu u zadnjih 30 godina. Ovo je druga igra, jer da mu je do radnika, prvo bi našao kompromis za poljoprivrednike. Još čekaju pare za odštetu od prošle godine,a već ide novo sijanje. On i radnici dva svijeta.

PPP
Gost
PPP

To Laki na prvu tako izgleda. Međutim, više je “stalo” Trumpu do radnika, nego Marxu. Marx je pametovao i teoretizirao, dok je Trump, kao što kažeš, morao graditi.
Prvo je netko morao izgraditi te Trumpove zgrade, a priznati ćeš da nije Trump miješao cement, nego radnik. Nakon toga netko mora živjeti u Trumpovim zgradama i plaćati te kvadratne metre ili kirije. Kako će kupiti, ako prije toga nije zaradio i opet se vraćamo na domaćeg radnika koji je stvarao, da bi netko zaradio.
Bogatstvo Trumpa i Amerike se temelji na potrošnji radnika, jer upravo on na svojim leđima nosi ekonomiju jedne zemlje.
Trump je u vrlo nezgodnoj situaciji. Ili će problem riješiti zaštitom svog radnika koji ga hrani svojim radom ili će pokušati sve riješiti ratom, kao što su činili predhodnici prije njega.
Situacija je vrlo je**na.

anti-sistem
Gost
anti-sistem

Ameri su sami krivi za ove migrante iz Meksika. CIA se odavno miješa u poslove Meksikanaca,em šta su osnovali i nauružali kartele i bande,em se miješali u politiku,em ubijali one koji su htjeli bolji Meksiko. Neka se ameri odmaknu od Meksika i za 15-20 g će Meksiko imat problema sa američkim migrantima

kalafat
Gost
kalafat

trump je u pravu
čisti kuću
od multi kulti kuge

POVEZANE VIJESTI

Izbornik