U intervjuu za Fox News, Johnson je najavio skori početak te faze te izrazio uvjerenje da će savezničke države pomoći u njezinu provođenju. „Vjerujem da će nam savezničke nacije pomoći u sljedećoj fazi i da ćemo ovo privesti kraju”, rekao je.
Pitanje povjerenja
Johnson je ponovio cilj spriječiti Iran u stjecanju nuklearnog oružja, tvrdeći da je predsjednik Trump u tome uspio. „To je bio cilj svih prethodnih administracija, a Trump ga je ostvario”, kazao je, dodavši kako se „Irancima ne može vjerovati za pregovaračkim stolom”.
Ova izjava dolazi u trenutku kada se postavlja pitanje što točno „nova faza” podrazumijeva i kakve će posljedice imati po regiju. Dosadašnji tijek sukoba pokazao je da se retorika iz Washingtona često razlikuje od stvarnih događaja na terenu, a pitanje nuklearnog programa Teherana ostaje jedno od najsloženijih u međunarodnim odnosima.
Izjava o nepovjerenju prema Iranu nije nova, no postavlja se pitanje koliko je realno očekivati da će dodatna eskalacija dovesti do trajnog rješenja. Povijest pregovora s Teheranom, uključujući i one iz doba prethodnih administracija, pokazuje da su upravo diplomatski napori, a ne isključivo vojna sila, dovodili do konkretnih dogovora.
Ostaje nejasno kako će saveznici SAD-a reagirati na ovaj poziv i kakav će stav zauzeti druge svjetske sile. Ono što je sigurno jest da svaka nova faza sukoba nosi rizik od širih regionalnih posljedica, a cijenu tog sukoba najčešće plaćaju oni koji nemaju utjecaja na njegovo vođenje.
Saveznici veslaju u svojim kanuima zadnjih 6 meseci, a Burt ce da nam objasni da ce saveznici uvesti blokadu na Iransku blokadu USA blokade, i sve to cim Rusi izgube napadni potencijal a cim stignu najavljivane tisuce i milioni potpomogunute sa 50-60.000 zemaljskih robota. A uz pomoc revolucije u Teheranu zbog uvedenih sankcija od pre 45 god.