Ako moskovski zakonodavci usvoje predloženi zakon kojim će prisiliti velike IT kompanije da imaju kancelarije na ruskom tlu, Wikipedija bi mogla biti registrovana kao strani agent i kao takva možda će morati da se nosi sa brojnim sankcijama i ograničenjima.
To kaže Stanislav Kozlovski, izvršni direktor Wikimedia RU, ruskog ogranka matične fondacije mrežne enciklopedije. Govoreći prošlog petka na sastanku parlamentarnog odbora zemlje za tehnologiju i komunikacije, on je zatražio od političara da ne usvoje predloženi zakon.
„Ako se u Rusiji uspostavi zvanično predstavništvo neprofitne organizacije, ona automatski postaje strani agent. Podliježe svim sankcijama protiv stranih agenata“, objasnio je Kozlovski, rekavši poslanicima da se Wikipedia ne koristi zbog profita i da se finansira donacijama korisnika.
U Rusiji se bilo koja nevladina organizacija koja je imenovana stranim agentom suočava sa višestrukim ograničenjima, uključujući zabranu zapošljavanja stranaca i redovne revizije.
Predloženi zakon kojim bi se tehnološki giganti primorali da stvore bazu u Rusiji iznio je poslanik vladajuće stranke Jedinstvena Rusija Aleksandar Khinstein. Ako se zakon usvoji, regulisat će aktivnosti stranih kompanija čije veb stranice dnevno posjeti više od 500.000 Rusa. Zakon je dizajniran da učini ta preduzeća odgovornim prema zakonima zemlje. Kako stvari stoje, strani tehnološki giganti često izbjegavaju zahtjeve ruskih vlasti.
Prema Khinsteinu, Wikipedia ne bi bila označena kao strani agent, jer se ne bavi političkim aktivnostima. Međutim, Kozlovski vjeruje da bi se na veb stranicu, u stvari, primjenjivalo trenutno zakonodavstvo.
„Sad razgovaram s vama, a prema vašem zakonu to je politička aktivnost“, rekao je Kozlovski.
Još jedan od autora zakona, poslanik Jedinstvene Rusije Anton Gorelkin, rekao je da takođe ne misli da će Wikipedia pasti pod regulativu zakona o stranim agentima.
„Wikipedia je u osnovi društvena mreža“, napisao je u petak na svom Telegram kanalu. „Ako Wikipediju smatramo političkim entitetom, kao što je Kozlovski predložio, onda bismo morali proširiti ovaj stav na sve društvene mreže uopšte. Ovo nema smisla i nerealno je.“
“neprofitne organizacije” i “nevladina organizacija” koje primaju pare iz inostranstva ce se smatrati stranim agentom, slicno vec postoji i u engleskoj i americi formulacija koja se smatra normalno ako je para legla iz rusije…
Vikipedija je sastavni dio ‘demokratične’ paradigme po zapadnim mjerilima: oglašava se kao enciklopedija, što bi pretpostavljalo neutralni stav do predmeta o kojima se piše, ali članke u njoj pišu i ljudi s problematičnim znanjem i problematičnim stavovima, pa čak suradnici tajnih službi, tako da difamacije i kampanje protiv nekih ljudi isl. nisu rijetkost.
Politika se tu šverca ispod plašta predpostavljenog znanja.
Pod hitno isključiti Rusiju sa svjetskog interneta, samo intranet kao u dobra stara vremena
Tako je najbolje
Mnogi su i na zapadu primjetili da su uređivanje sadržaja na Wikipediji preuzele organizirane ideološke skupine koje su iskoristile manjkavosti njihove uređivačke filozofije.