Djeca za razvoj imuniteta trebaju mikrobe, a ne antibiotike, kažu znanstvenici

djete jogurt hrana
15 komentara

Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da uklanjanje mikroba s dezinfekcijskim sredstvima, antibakterijskim sapunima i antibioticima ima negativan utjecaj na imunološki sustav djece.

Znanstvenici tvrde kako je važno prati ruke, posebno tijekom sezone prehlade i gripe, a osobito ako posjetite nekoga u bolnici. Problem je u tome što su se, barem na Zapadu, roditelji obvezali da im djeca moraju biti pretjerano čista.

Nova znanstvena otkrića pokazuju da brisanje svih mikroba s dostupnim sredstvima za dezinfekciju ruku, antibakterijskim sapunima i dozama slobodnih antibiotika ima duboko negativan utjecaj na imunološki sustav  naše  djece, kaže  mikrobiologinja Marie-Claire Arrieta, koautorica nove knjige naslova Ostavite ih da jedu prljavštinu- Spasite našu djecu od općesanitariziranog svijeta (Let Them Eat Dirt – Saving Your Child from an Oversanitized World).

Docentica na Sveučilištu u Calgaryu, zajedno sa svojim koautorom, uvaženim mikrobiologom Brettom Finlayom, kaže da više nego ikad podižemo našu djecu u sve čistijem i hiper-higijenskom okruženju.

Kažu da pretjerivanjem na ovaj način doprinosimo nizu kroničnih stanja, od alergija do pretilosti.

Nedavno sam razgovarao s Marie-Claire Arrieta, kako bih saznao više, piše Brandie Weikle za The Star.

Što vas je i Bretta Finlaya inspiriralo da napišete Let Them Eat Dirt?

Marie-Claire Arrieta: Mi smo oboje mikrobiolozi i proučavali smo zajednice mikroba koji žive u našim crijevima, koju nazivamo našim crijevnim mikrobiomom. Posljednje godine istraživanja našeg i drugih laboratorija pokazale su da je zdravlje ovog mikrobioma u prvoj fazi života presudno za naše trajno zdravlje. Mi nismo samo znanstvenici, već smo oboje i roditelji. Mislili smo da će roditelji i asistenti imati koristi od nas time što će ovo znanje predstaviti javnosti. Već neko vrijeme slušamo da prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do bolničkih infekcija otpornih na antibiotike, što se može povezati sa starijim i drugim imunokompromitiranim osobama. Ali shvatila sam da su implikacije mnogo neposrednije i individualnije od ovoga.

Kakva je veza između mikroba i razvoja imunološkog sustava tijekom djetinjstva?

Marie-Claire Arrieta: Kada se rodimo, nemamo mikroba. Naš imunološki sustav je nerazvijen. Ali čim mikrobi uđu na scenu, oni aktiviraju naš imunološki sustav kako bi ispravno funkcionirao. Bez mikroba se naš imunološki sustav ne može dobro boriti protiv infekcija. Ali ne radi se samo o prisutnosti tih mikroba, već o tome što proizvode. Oni proizvode molekule i supstance koje izravno utječu na stanice sluznice u našem crijevima, ali i na imunološke stanice koje se nalaze s druge strane sluznice želuca. Oni ih doslovno obučavaju. Samo iz susreta s tim mikrobima imunološka stanica dobiva informaciju da učini ono što treba. Dakle, ove stanice u našim crijevima su sposobne transportirati se u druge dijelove tijela, kako bi obavile još obuke. Bila je rijetkost kad smo odrasli i saznali smo da naš vršnjak ima ozbiljnu alergiju na orahe. U knjizi se dotiče teorija poznate kao “hipoteza o higijeni”.

Što je to?

Marie-Claire Arrieta: Higijenska hipoteza pokušava objasniti zašto su alergije, kao i pretilost ili upalne bolesti crijeva, pa čak i autizam, sve češće bolesti. To se ne objašnjava samo genima. Naši geni se ne mijenjaju tako brzo. Istraživanja neprestano dokazuju da se radi o promjenama u prvom životnom izlaganju mikroorganizmima koji potiču nastanak ovih bolesti. Mikrobiološka izloženost u ranim stadijima života je neophodna kako bi naš imunološki sustav bio adekvatno obučen i na kraju mogao izbjeći razvoj tih bolesti.

Postoje li stvari koje roditelji mogu učiniti ili ne činiti kako bi osigurali da razviju dobar zdravi mikrobiom i možda smanje šanse da djeca dobiju alergije, astmu i druga oboljenja?

Marie-Claire Arrieta: Epidemiološki dokazi pokazuju da djeca koja odrastaju u poljoprivrednom okruženju imaju manje šanse za razvoj astme. Očito da ne možete samo uzeti svoje stvari i postati farmer, ali to sugerira da je život u manje čistom okolišu zapravo bolji. Isto vrijedi i za posjedovanje kućnog ljubimca, osobito psa. Neka se vaše dijete slobodno igra sa psima. Istraživanja su također pokazala da čišćenje svega što se odvija u djetetovim ustima povećava šanse za astmu. Učestalost pojave astme se smanjuje ako se cucla čisti u roditeljskim ustima. I sve to ukazuje na činjenicu da mi jednostavno živimo pretjerano čisto, a to nije korisno.

Naravno, higijena je bitna za naše zdravlje. Ne bismo smjeli prestati s pranjem ruku, ali to moramo činiti u vrijeme kada je pranje učinkovito u sprječavanju širenja bolesti, prije jela i nakon korištenja toaleta. U bilo koje drugo vrijeme to uopće nije potrebno. Dakle, ako se vaše dijete igra u dvorištu, nije potrebno s njega uklanjati prljavštinu. Od toga nema nikakve koristi. Mora postojati ravnoteža između sprečavanja infekcije, koja je još uvijek stvarna prijetnja u društvu, ali i promicanja zdrave izloženosti mikrobima.

The New FamilyThe Star

 

 

alergijaantibioticibakterijeDjecaDjetinstvoimunološki sistemLet Them Eat Dirt - Saving Your Child from an Oversanitized Worldmikrobimikrobiologijaodrastanje
Pretplatiti se
Obavijesti o
15 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
otpisani
4 godine prije

A tko je ljude natjerao na “pretjeranu higijenu”, pa opet, “znanstvenici” … Danas nema ničega “važnog” a da to nisu rekli “znanstvenici”. Pljunite mi u brk ako kroz neko vrijeme ne bude netko od njih tvrdio upravo suprotno. Danas svaka šuša sebe naziva znanstvenikom i da bi opravdala godine ulupane u učenje i kopiranje tuđih zabluda ili namjernih obmana naravno, mora nešto napisati, a to najčešće nema veze sa pravom istinom, već to što piše mora odgovarati onome koji ga plaća. Nije nikakva “znanstvena” mudrost reći da nije potrebna pretjerana higijena i da će tijelo samo po svojoj mudrosti pohranjenoj u genima odrediti na koji će mikrob reagirati borbom protiv njega ili ga prihvatiti. Uopće nisu problem mikrobi, već umjetni kemijski spojevi koje mi gutamo preko zagađene hrane i lijekova ili udišemo plinove nastale onečišćenjem a koji su potpuno nepoznati našim genima i ometaju reprodukciju zdravih tjelesnih stanica. Nadalje, jednog… Čitaj više »

Emiliano Zapata
4 godine prije

Ma trebaju jedno 200tinjak cjepiva kako bi zivjeli bar 150g i kako bi farmaceuti imali za kerozin kad idu na posao…

tihobl
4 godine prije

Jedna prica iz okoline BL: doveo covjek dvoje djece kod doktora i zali se da mu djeca jedu zemlju.
Pita doktor: koliko imas zemlje?
– Dva hektara.
– Kad pojedu hektar dovedi ih na kontrolu.

Kasnije su u 5 sela pricali kako je doktor obican ludak zaboravljajuci da je rijec o primarijusu sa blizu 40 godina iskustva koji zna sta radi i govori. Nije htio da salje djecu na razne analize kako bi se utvrdilo sta im nedostaje organizmu, pa onda da ih kljuka terapijama kad ce to sami podmiriti ako ne bude zabrana.

marmel
4 godine prije

Toliko glupih komentara na jednom mjestu nisam dugo citao, svi na kurs Imunologije i bakteriologije.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI