fbpx

Djeca za razvoj imuniteta trebaju mikrobe, a ne antibiotike, kažu znanstvenici

djete jogurt hrana
20 komentara
1,119

Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da uklanjanje mikroba s dezinfekcijskim sredstvima, antibakterijskim sapunima i antibioticima ima negativan utjecaj na imunološki sustav djece.

Znanstvenici tvrde kako je važno prati ruke, posebno tijekom sezone prehlade i gripe, a osobito ako posjetite nekoga u bolnici. Problem je u tome što su se, barem na Zapadu, roditelji obvezali da im djeca moraju biti pretjerano čista.

Nova znanstvena otkrića pokazuju da brisanje svih mikroba s dostupnim sredstvima za dezinfekciju ruku, antibakterijskim sapunima i dozama slobodnih antibiotika ima duboko negativan utjecaj na imunološki sustav  naše  djece, kaže  mikrobiologinja Marie-Claire Arrieta, koautorica nove knjige naslova Ostavite ih da jedu prljavštinu- Spasite našu djecu od općesanitariziranog svijeta (Let Them Eat Dirt – Saving Your Child from an Oversanitized World).

Docentica na Sveučilištu u Calgaryu, zajedno sa svojim koautorom, uvaženim mikrobiologom Brettom Finlayom, kaže da više nego ikad podižemo našu djecu u sve čistijem i hiper-higijenskom okruženju.

Kažu da pretjerivanjem na ovaj način doprinosimo nizu kroničnih stanja, od alergija do pretilosti.

Nedavno sam razgovarao s Marie-Claire Arrieta, kako bih saznao više, piše Brandie Weikle za The Star.

Što vas je i Bretta Finlaya inspiriralo da napišete Let Them Eat Dirt?

Marie-Claire Arrieta: Mi smo oboje mikrobiolozi i proučavali smo zajednice mikroba koji žive u našim crijevima, koju nazivamo našim crijevnim mikrobiomom. Posljednje godine istraživanja našeg i drugih laboratorija pokazale su da je zdravlje ovog mikrobioma u prvoj fazi života presudno za naše trajno zdravlje. Mi nismo samo znanstvenici, već smo oboje i roditelji. Mislili smo da će roditelji i asistenti imati koristi od nas time što će ovo znanje predstaviti javnosti. Već neko vrijeme slušamo da prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do bolničkih infekcija otpornih na antibiotike, što se može povezati sa starijim i drugim imunokompromitiranim osobama. Ali shvatila sam da su implikacije mnogo neposrednije i individualnije od ovoga.

Kakva je veza između mikroba i razvoja imunološkog sustava tijekom djetinjstva?

Marie-Claire Arrieta: Kada se rodimo, nemamo mikroba. Naš imunološki sustav je nerazvijen. Ali čim mikrobi uđu na scenu, oni aktiviraju naš imunološki sustav kako bi ispravno funkcionirao. Bez mikroba se naš imunološki sustav ne može dobro boriti protiv infekcija. Ali ne radi se samo o prisutnosti tih mikroba, već o tome što proizvode. Oni proizvode molekule i supstance koje izravno utječu na stanice sluznice u našem crijevima, ali i na imunološke stanice koje se nalaze s druge strane sluznice želuca. Oni ih doslovno obučavaju. Samo iz susreta s tim mikrobima imunološka stanica dobiva informaciju da učini ono što treba. Dakle, ove stanice u našim crijevima su sposobne transportirati se u druge dijelove tijela, kako bi obavile još obuke. Bila je rijetkost kad smo odrasli i saznali smo da naš vršnjak ima ozbiljnu alergiju na orahe. U knjizi se dotiče teorija poznate kao “hipoteza o higijeni”.

Što je to?

Marie-Claire Arrieta: Higijenska hipoteza pokušava objasniti zašto su alergije, kao i pretilost ili upalne bolesti crijeva, pa čak i autizam, sve češće bolesti. To se ne objašnjava samo genima. Naši geni se ne mijenjaju tako brzo. Istraživanja neprestano dokazuju da se radi o promjenama u prvom životnom izlaganju mikroorganizmima koji potiču nastanak ovih bolesti. Mikrobiološka izloženost u ranim stadijima života je neophodna kako bi naš imunološki sustav bio adekvatno obučen i na kraju mogao izbjeći razvoj tih bolesti.

Postoje li stvari koje roditelji mogu učiniti ili ne činiti kako bi osigurali da razviju dobar zdravi mikrobiom i možda smanje šanse da djeca dobiju alergije, astmu i druga oboljenja?

Marie-Claire Arrieta: Epidemiološki dokazi pokazuju da djeca koja odrastaju u poljoprivrednom okruženju imaju manje šanse za razvoj astme. Očito da ne možete samo uzeti svoje stvari i postati farmer, ali to sugerira da je život u manje čistom okolišu zapravo bolji. Isto vrijedi i za posjedovanje kućnog ljubimca, osobito psa. Neka se vaše dijete slobodno igra sa psima. Istraživanja su također pokazala da čišćenje svega što se odvija u djetetovim ustima povećava šanse za astmu. Učestalost pojave astme se smanjuje ako se cucla čisti u roditeljskim ustima. I sve to ukazuje na činjenicu da mi jednostavno živimo pretjerano čisto, a to nije korisno.

Naravno, higijena je bitna za naše zdravlje. Ne bismo smjeli prestati s pranjem ruku, ali to moramo činiti u vrijeme kada je pranje učinkovito u sprječavanju širenja bolesti, prije jela i nakon korištenja toaleta. U bilo koje drugo vrijeme to uopće nije potrebno. Dakle, ako se vaše dijete igra u dvorištu, nije potrebno s njega uklanjati prljavštinu. Od toga nema nikakve koristi. Mora postojati ravnoteža između sprečavanja infekcije, koja je još uvijek stvarna prijetnja u društvu, ali i promicanja zdrave izloženosti mikrobima.

The New FamilyThe Star

 

 

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
20 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
otpisani
Gost
otpisani
2 godine prije

A tko je ljude natjerao na “pretjeranu higijenu”, pa opet, “znanstvenici” … Danas nema ničega “važnog” a da to nisu rekli “znanstvenici”. Pljunite mi u brk ako kroz neko vrijeme ne bude netko od njih tvrdio upravo suprotno. Danas svaka šuša sebe naziva znanstvenikom i da bi opravdala godine ulupane… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  otpisani

Dobro , malo si otišao u digresiju. Ovako visoke razine istraživanja kako se “budi imunitet” u djece koja se, kada su rođena, rađaju bez mikroba, nije bilo. Da mikrobi u želiucu i crijevima pištaju molekule i supstance koje zbog kojih nastaju “pametne imunološke stanice”, koje onda idu udruge dijelove tijela… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
2 godine prije

Točno, ali u tekstu vidim da su se “znanstvenici” posvetili samo proučavanju štete nastale odsustvom mikroba ali nitko od njih nije napravio studiju uticaja kemijskih tvari sadržanih u sredstvima za uklanjanje mikroba na organizam čovjeka (možda zato što se razumiju samo u biologiju a ne i kemiju;). (ali eto nove… Pročitaj više »

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije
Reply to  otpisani

ovo je izvadak iz knjige…. pet redaka, a Bože svašta

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav
2 godine prije
Reply to  otpisani

Otpisani Do sad sam vidio relativno malo promjena na rukama (koje se peru “kemijom”) i jako puno onih izazvanih suncem. Bilo bi bolje da ustaneš protiv pretjeranog izlaganja suncu (više od dvadeset minuta dnevno!!!) nego proziv sapuna za ruke koji je, usput rečeno, spasio više života od svih antibiotika zajedno.… Pročitaj više »

pera lozac
Gost
pera lozac
2 godine prije
Reply to  Dub Miroslav

A kad je to bio 25 godina? U paleolitiku?

oddball
Gost
oddball
2 godine prije

Potpuno točno, ali ne vrijedi hipoteza samo za djecu, koža čovjeka s vremenom stekne prirodno balansiranu mikrofloru koja štiti organizam, evolucijski se to tako razvilo kada je i nastala naša vrsta prije cca 200000 godina, svakodnevna higijena je nedavna pojava i pomogla je da se iskorijene neke bolesti , ali… Pročitaj više »

otpisani
Gost
otpisani
2 godine prije
Reply to  oddball

oddball
Roditelj koji djetetu kupuje “smoki” i slično “jestivo” smeće, ne može očekivati da će mu dijete biti zdravo (jelo to dijete sa poda ili ne) a kladim se da takav roditelj i sam pati od raznih zdravstvenih tegoba ili će uskoro patiti.

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije
Reply to  otpisani

Samo primjer: djetetu od 3 ili 4 godine padne kruh/ sir na pod…na moj užas, pred majkom, dijete ga podigne i – pojede. Odgovor majke: ” – Nek’ se dijete čeliči”. E, gospodo, samo – isto to dijete dobijalo je i antibiotike 3-5 puta godišnje. Razumijete poantu? Moramo se držati… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  oddball

@oddball- Generacija tridesetogodišnjaka koja je rođena i odrasla na selu je manje ili nikako alergična. To znam iz prve ruke, iz osobnog i susjedskog primjera. I viroze su bile rijetke kod djece, polaskom u školu su učestale ali kao posljedica toga što nisu pohađali vrtić. No bakterijske infekcije (najčešće dišnih… Pročitaj više »

oddball
Gost
oddball
2 godine prije
Reply to  Piretis

je u pravu si, gle danas u bilo kojem trgovačkom centru, masa ljudi sa malom djecom razvlače djecu po trgovinama gdje dnevno cirkulira na tisuće, nisu svjesni koji je to rizik, primjer od prošle godine, došla rodbina iz njemačke cijela moja obitelj pokupila novi soj rota virusa, danima sam se… Pročitaj više »

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  oddball

@oddbal- Negdje sam pročitao, e sad da me kruniš ne znam gdje, da je i kopanje dubokih jama za podrume i parkirališta za trgovinske centre ili velike zgrade kao i otapanje leda, potencijalna bomba za oslobađanje davno zaboravljeni virusa na koje uopće nismo spremni. Tip kaže da je danas čest… Pročitaj više »

oddball
Gost
oddball
2 godine prije
Reply to  Piretis

ne znam, to nisam čuo, ali znam da je po otvaranju tutankam onove grobnica većina prisutne ekipe u kratkom vremenu pomrlo, ne zbog faraonove kletve već zbog oslobođenih patogena iz grobnice zablindirane više od 3000 godina, doduše radilo se o sporama mikroskopskih gljivica što se ne uklapa u ovu priču,… Pročitaj više »

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
2 godine prije

Ma trebaju jedno 200tinjak cjepiva kako bi zivjeli bar 150g i kako bi farmaceuti imali za kerozin kad idu na posao…

tihobl
Gost
tihobl
2 godine prije

Jedna prica iz okoline BL: doveo covjek dvoje djece kod doktora i zali se da mu djeca jedu zemlju. Pita doktor: koliko imas zemlje? – Dva hektara. – Kad pojedu hektar dovedi ih na kontrolu. Kasnije su u 5 sela pricali kako je doktor obican ludak zaboravljajuci da je rijec… Pročitaj više »

marmel
Gost
marmel
2 godine prije

Toliko glupih komentara na jednom mjestu nisam dugo citao, svi na kurs Imunologije i bakteriologije.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
2 godine prije
Reply to  marmel

Na tom kursu trebaju nam doktori ispirati mozgove iako je ljudska populacija prezivjela bez problema dok se ti isti doktori nisu pojavili

Lucija
Gost
Lucija
2 godine prije

Emiliano
Oprezno.
I u kraljevskim obiteljima umiralo je 5 ili 6 od 9 rođenih, još u 18. st.
A epidemije su odnosile (‘crna kuga’) i više od trećine stanovništva…

pera lozac
Gost
pera lozac
2 godine prije
Reply to  Lucija

E to je bilo radi prljavstine, ali one prave, dok su jos uvek srali i psali u kantu i onda to bacali kroz prozor na ulicu, a kupali se jednom u sest meseci.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
2 godine prije
Reply to  Lucija

Lucija, u povijesti i arheologiji je najvise lazi, ako izuzmemo Nasu…Farmaceuti i bankari barem sitnim slovima negdje na dnu daju upozorenje ili ubrzano procitaju indikacije u reklamama!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik