Djeca za razvoj imuniteta trebaju mikrobe, a ne antibiotike, kažu znanstvenici

djete jogurt hrana
20 komentara

Najnovija znanstvena istraživanja pokazuju da uklanjanje mikroba s dezinfekcijskim sredstvima, antibakterijskim sapunima i antibioticima ima negativan utjecaj na imunološki sustav djece.

Znanstvenici tvrde kako je važno prati ruke, posebno tijekom sezone prehlade i gripe, a osobito ako posjetite nekoga u bolnici. Problem je u tome što su se, barem na Zapadu, roditelji obvezali da im djeca moraju biti pretjerano čista.

Nova znanstvena otkrića pokazuju da brisanje svih mikroba s dostupnim sredstvima za dezinfekciju ruku, antibakterijskim sapunima i dozama slobodnih antibiotika ima duboko negativan utjecaj na imunološki sustav  naše  djece, kaže  mikrobiologinja Marie-Claire Arrieta, koautorica nove knjige naslova Ostavite ih da jedu prljavštinu- Spasite našu djecu od općesanitariziranog svijeta (Let Them Eat Dirt – Saving Your Child from an Oversanitized World).

Docentica na Sveučilištu u Calgaryu, zajedno sa svojim koautorom, uvaženim mikrobiologom Brettom Finlayom, kaže da više nego ikad podižemo našu djecu u sve čistijem i hiper-higijenskom okruženju.

Kažu da pretjerivanjem na ovaj način doprinosimo nizu kroničnih stanja, od alergija do pretilosti.

Nedavno sam razgovarao s Marie-Claire Arrieta, kako bih saznao više, piše Brandie Weikle za The Star.

Što vas je i Bretta Finlaya inspiriralo da napišete Let Them Eat Dirt?

Marie-Claire Arrieta: Mi smo oboje mikrobiolozi i proučavali smo zajednice mikroba koji žive u našim crijevima, koju nazivamo našim crijevnim mikrobiomom. Posljednje godine istraživanja našeg i drugih laboratorija pokazale su da je zdravlje ovog mikrobioma u prvoj fazi života presudno za naše trajno zdravlje. Mi nismo samo znanstvenici, već smo oboje i roditelji. Mislili smo da će roditelji i asistenti imati koristi od nas time što će ovo znanje predstaviti javnosti. Već neko vrijeme slušamo da prekomjerna upotreba antibiotika može dovesti do bolničkih infekcija otpornih na antibiotike, što se može povezati sa starijim i drugim imunokompromitiranim osobama. Ali shvatila sam da su implikacije mnogo neposrednije i individualnije od ovoga.

Kakva je veza između mikroba i razvoja imunološkog sustava tijekom djetinjstva?

Marie-Claire Arrieta: Kada se rodimo, nemamo mikroba. Naš imunološki sustav je nerazvijen. Ali čim mikrobi uđu na scenu, oni aktiviraju naš imunološki sustav kako bi ispravno funkcionirao. Bez mikroba se naš imunološki sustav ne može dobro boriti protiv infekcija. Ali ne radi se samo o prisutnosti tih mikroba, već o tome što proizvode. Oni proizvode molekule i supstance koje izravno utječu na stanice sluznice u našem crijevima, ali i na imunološke stanice koje se nalaze s druge strane sluznice želuca. Oni ih doslovno obučavaju. Samo iz susreta s tim mikrobima imunološka stanica dobiva informaciju da učini ono što treba. Dakle, ove stanice u našim crijevima su sposobne transportirati se u druge dijelove tijela, kako bi obavile još obuke. Bila je rijetkost kad smo odrasli i saznali smo da naš vršnjak ima ozbiljnu alergiju na orahe. U knjizi se dotiče teorija poznate kao “hipoteza o higijeni”.

Što je to?

Marie-Claire Arrieta: Higijenska hipoteza pokušava objasniti zašto su alergije, kao i pretilost ili upalne bolesti crijeva, pa čak i autizam, sve češće bolesti. To se ne objašnjava samo genima. Naši geni se ne mijenjaju tako brzo. Istraživanja neprestano dokazuju da se radi o promjenama u prvom životnom izlaganju mikroorganizmima koji potiču nastanak ovih bolesti. Mikrobiološka izloženost u ranim stadijima života je neophodna kako bi naš imunološki sustav bio adekvatno obučen i na kraju mogao izbjeći razvoj tih bolesti.

Postoje li stvari koje roditelji mogu učiniti ili ne činiti kako bi osigurali da razviju dobar zdravi mikrobiom i možda smanje šanse da djeca dobiju alergije, astmu i druga oboljenja?

Marie-Claire Arrieta: Epidemiološki dokazi pokazuju da djeca koja odrastaju u poljoprivrednom okruženju imaju manje šanse za razvoj astme. Očito da ne možete samo uzeti svoje stvari i postati farmer, ali to sugerira da je život u manje čistom okolišu zapravo bolji. Isto vrijedi i za posjedovanje kućnog ljubimca, osobito psa. Neka se vaše dijete slobodno igra sa psima. Istraživanja su također pokazala da čišćenje svega što se odvija u djetetovim ustima povećava šanse za astmu. Učestalost pojave astme se smanjuje ako se cucla čisti u roditeljskim ustima. I sve to ukazuje na činjenicu da mi jednostavno živimo pretjerano čisto, a to nije korisno.

Naravno, higijena je bitna za naše zdravlje. Ne bismo smjeli prestati s pranjem ruku, ali to moramo činiti u vrijeme kada je pranje učinkovito u sprječavanju širenja bolesti, prije jela i nakon korištenja toaleta. U bilo koje drugo vrijeme to uopće nije potrebno. Dakle, ako se vaše dijete igra u dvorištu, nije potrebno s njega uklanjati prljavštinu. Od toga nema nikakve koristi. Mora postojati ravnoteža između sprečavanja infekcije, koja je još uvijek stvarna prijetnja u društvu, ali i promicanja zdrave izloženosti mikrobima.

The New FamilyThe Star

 

 

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
otpisani
Gost
otpisani

A tko je ljude natjerao na “pretjeranu higijenu”, pa opet, “znanstvenici” …
Danas nema ničega “važnog” a da to nisu rekli “znanstvenici”. Pljunite mi u brk ako kroz neko vrijeme ne bude netko od njih tvrdio upravo suprotno. Danas svaka šuša sebe naziva znanstvenikom i da bi opravdala godine ulupane u učenje i kopiranje tuđih zabluda ili namjernih obmana naravno, mora nešto napisati, a to najčešće nema veze sa pravom istinom, već to što piše mora odgovarati onome koji ga plaća.

Nije nikakva “znanstvena” mudrost reći da nije potrebna pretjerana higijena i da će tijelo samo po svojoj mudrosti pohranjenoj u genima odrediti na koji će mikrob reagirati borbom protiv njega ili ga prihvatiti. Uopće nisu problem mikrobi, već umjetni kemijski spojevi koje mi gutamo preko zagađene hrane i lijekova ili udišemo plinove nastale onečišćenjem a koji su potpuno nepoznati našim genima i ometaju reprodukciju zdravih tjelesnih stanica. Nadalje, jednog od najvećih neprijatelja našega zdravlja i života trebamo tražiti u novoj vrsti hrane koja je sve više, osim kemijske zagađenosti, izložena genskoj manipulaciji gdje “znanstvenici” mijenjaju genske karakteristike povrća, voća, insekata, mikroba itd., pa se konzumacijom takve hrane “izblesira” naše gene, koji opet, zbog prisustva nepoznate tvari počinju “pucati nasumce” i naprave štetu vlastitom organizmu.
Bojim se da tu više nema pomoći za večinu populacije na Zemlji, jer se sve više govori o potrebi (čitaj – namjeri) smanjenja broja ljudi na planetu, pa sad, tko bude imao sreće da shvati za čim se ide i ima sreće da živi u prihvatljivom okruženju i svoju životnu filozofiju prilagodi tome , možda mu se posreći da on i njegovo potomstvo ostane živo i zdravo.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Dobro , malo si otišao u digresiju. Ovako visoke razine istraživanja kako se “budi imunitet” u djece koja se, kada su rođena, rađaju bez mikroba, nije bilo. Da mikrobi u želiucu i crijevima pištaju molekule i supstance koje zbog kojih nastaju “pametne imunološke stanice”, koje onda idu udruge dijelove tijela i “prenose to znanje” i štite kasnije čovjeka je jedna priča. Ovdje si sada nabrojao milijun stvari koje nemaju veze s ovim.

otpisani
Gost
otpisani

Točno, ali u tekstu vidim da su se “znanstvenici” posvetili samo proučavanju štete nastale odsustvom mikroba ali nitko od njih nije napravio studiju uticaja kemijskih tvari sadržanih u sredstvima za uklanjanje mikroba na organizam čovjeka (možda zato što se razumiju samo u biologiju a ne i kemiju;). (ali eto nove prilike ovim drugim “znanstvenicima”)
Kako znamo da li organizmu više štete nanosi odsustvo mikroorganizama ili baš ta sredstva kojima se mikroorganizmi uklanjaju (u nekoj mjeri), ako se na istom uzorku nisu radile paralelne studije?
Naše zdravlje (imunitet) ovisi o čitavom nizu faktora, pa je taj segment u vezi sa mikrobima samo jedan mali dio a nikako najvažniji i nikako ne isključuje druge faktore podjednako ili više važne koji djeluju u uravnoteženoj sinergiji.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

ovo je izvadak iz knjige…. pet redaka, a Bože svašta

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Otpisani
Do sad sam vidio relativno malo promjena na rukama (koje se peru “kemijom”) i jako puno onih izazvanih suncem.
Bilo bi bolje da ustaneš protiv pretjeranog izlaganja suncu (više od dvadeset minuta dnevno!!!) nego proziv sapuna za ruke koji je, usput rečeno, spasio više života od svih antibiotika zajedno. Ne pluj po znanstvenicima. Zahvaljujući znanosti se životni vijek produžio sa prosječnih 25 godina na 78godina ( u Hrvatskoj danas).

pera lozac
Gost
pera lozac

A kad je to bio 25 godina? U paleolitiku?

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Ma trebaju jedno 200tinjak cjepiva kako bi zivjeli bar 150g i kako bi farmaceuti imali za kerozin kad idu na posao…

oddball
Gost
oddball

Potpuno točno, ali ne vrijedi hipoteza samo za djecu, koža čovjeka s vremenom stekne prirodno balansiranu mikrofloru koja štiti organizam, evolucijski se to tako razvilo kada je i nastala naša vrsta prije cca 200000 godina, svakodnevna higijena je nedavna pojava i pomogla je da se iskorijene neke bolesti , ali je otvorila vrata za neke nove probleme, alergije su posebna priča i nisu samo rezultat prekomjerne higijene, tu je i industrijski procesuriana hrana sa rafiniranim sastojcima i neprirodnim kemijskim dodatcima, općenito zagađenje vode tla i zraka, ovaj problem će samo rasti,…e sad, mislim da treba pustiti djetetu da podigne sa poda smoki i pojede, da ne treba baš svaki čast prtati ruke i sl. ali bojim se da to neće pomoći imunitetu dovoljno da izbjegnemo antibiotike, kod djece se većina antibiotika koristi zbog sekundarnih infekcija kao komplikacija virusnih infekcija koje su sve češće, prvenstveno zbog načina života i globalizacije gdje je širenje virusa lakše nego ikada, nprr. službena pedijatrijska strruka pod normalno smatra kod djece do 5g 7-8 viroza godišnje, sve iznad toga smatra se kompromitiranbim imunološkim sustavom, prije samo 50-100 g dijete na selu je moglo proći sa jednom ili nijednom virozom godišnje

otpisani
Gost
otpisani

oddball
Roditelj koji djetetu kupuje “smoki” i slično “jestivo” smeće, ne može očekivati da će mu dijete biti zdravo (jelo to dijete sa poda ili ne) a kladim se da takav roditelj i sam pati od raznih zdravstvenih tegoba ili će uskoro patiti.

Lucija
Gost
Lucija

Samo primjer: djetetu od 3 ili 4 godine padne kruh/ sir na pod…na moj užas, pred majkom, dijete ga podigne i – pojede. Odgovor majke: ” – Nek’ se dijete čeliči”.
E, gospodo, samo – isto to dijete dobijalo je i antibiotike 3-5 puta godišnje.
Razumijete poantu?
Moramo se držati osnovne higijene.
Ili dijete koje puže po podu u lječničkoj ambulanti…zbilja mislite da mu ne treba obrisati ruke?
Primjetila sam u komentarima da ljudi misle, potpuno pogrešno, da su sela prljavija od gradova. Netočno. Grad je prljav.
Ako se djete valjuška u travi na selu, što može pokupiti? Skoro ništa. A u gradu…hrpe ljudi, hrpe pasa, svi sa svojim bakterijama i parazitima.
I još nešto. Prašina je ta koja nosi čestice alergena. I zato u gradovima ima više alergija nego na selima. Lakirani parket. Čestice prašine lebde na oko metar od poda. A nisu li baš djeca te visine?

Piretis
Gost
Piretis

@oddball- Generacija tridesetogodišnjaka koja je rođena i odrasla na selu je manje ili nikako alergična. To znam iz prve ruke, iz osobnog i susjedskog primjera. I viroze su bile rijetke kod djece, polaskom u školu su učestale ali kao posljedica toga što nisu pohađali vrtić. No bakterijske infekcije (najčešće dišnih puteva) su imali otprilike jednako kao i urbana djeca. Naravno da su djeca na selu bila više u dodiru sa “zmazanoćom” od one u gradu. Ali ni mi roditelji nismo pretjerivali s tim da sve mora biti sterilno, najposlije ni sami nismo odrasli pod staklenim zvonom.

oddball
Gost
oddball

je u pravu si, gle danas u bilo kojem trgovačkom centru, masa ljudi sa malom djecom razvlače djecu po trgovinama gdje dnevno cirkulira na tisuće, nisu svjesni koji je to rizik, primjer od prošle godine, došla rodbina iz njemačke cijela moja obitelj pokupila novi soj rota virusa, danima sam se roštiljao na 40 stupnjeva, zatim migranti donose sa sobom sojeve virusa na koje naši organizmi nisu naviklji, dodaj tu i globalni turizam, nekakve pandemije virusa su pitanje vremena, prije par godina smo skoro imali globalnu pandemiju ebola virusa koji je stoljećima bio zatvoren u mikrolokalitetu u dijelu Afrike, na kraju zar nije i španjolica ubila više ljudi 1918. i 1919. nego rat, sve zahvaljujući masovnom globalnom kretanju ljudi u onom trenu bez presedana,….

Piretis
Gost
Piretis

@oddbal- Negdje sam pročitao, e sad da me kruniš ne znam gdje, da je i kopanje dubokih jama za podrume i parkirališta za trgovinske centre ili velike zgrade kao i otapanje leda, potencijalna bomba za oslobađanje davno zaboravljeni virusa na koje uopće nismo spremni. Tip kaže da je danas čest slučaj da se urbani dijelovi nalaze na mjestima starih groblja i da ne znamo što ćemo izvući na površinu. A što god izvučemo lako nam može doći glave. Interesantna pretpostavka ali ima mjesta da se zamislimo.

oddball
Gost
oddball

ne znam, to nisam čuo, ali znam da je po otvaranju tutankam onove grobnica većina prisutne ekipe u kratkom vremenu pomrlo, ne zbog faraonove kletve već zbog oslobođenih patogena iz grobnice zablindirane više od 3000 godina, doduše radilo se o sporama mikroskopskih gljivica što se ne uklapa u ovu priču, ali je svejedno zanimljivo

tihobl
Gost
tihobl

Jedna prica iz okoline BL: doveo covjek dvoje djece kod doktora i zali se da mu djeca jedu zemlju.
Pita doktor: koliko imas zemlje?
– Dva hektara.
– Kad pojedu hektar dovedi ih na kontrolu.

Kasnije su u 5 sela pricali kako je doktor obican ludak zaboravljajuci da je rijec o primarijusu sa blizu 40 godina iskustva koji zna sta radi i govori. Nije htio da salje djecu na razne analize kako bi se utvrdilo sta im nedostaje organizmu, pa onda da ih kljuka terapijama kad ce to sami podmiriti ako ne bude zabrana.

marmel
Gost
marmel

Toliko glupih komentara na jednom mjestu nisam dugo citao, svi na kurs Imunologije i bakteriologije.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Na tom kursu trebaju nam doktori ispirati mozgove iako je ljudska populacija prezivjela bez problema dok se ti isti doktori nisu pojavili

Lucija
Gost
Lucija

Emiliano
Oprezno.
I u kraljevskim obiteljima umiralo je 5 ili 6 od 9 rođenih, još u 18. st.
A epidemije su odnosile (‘crna kuga’) i više od trećine stanovništva…

pera lozac
Gost
pera lozac

E to je bilo radi prljavstine, ali one prave, dok su jos uvek srali i psali u kantu i onda to bacali kroz prozor na ulicu, a kupali se jednom u sest meseci.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Lucija, u povijesti i arheologiji je najvise lazi, ako izuzmemo Nasu…Farmaceuti i bankari barem sitnim slovima negdje na dnu daju upozorenje ili ubrzano procitaju indikacije u reklamama!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik