Ako osjećate posebno snažan poriv da zaspite kad počne zima i probudite se kad dođe proljeće, poput nekih životinja, sada možete reći da se taj nagon može naučno objasniti.
Nova studija objavljena u časopisu L’Anthropologie i zasnovana na iskopavanjima u pećini zvanoj Sima de los Huesos u sjeverno španskoj Atapuerci sugeriše da su naši preci možda dobro iskoristili san da bi preživjeli surove zime.
Teorije o ljudskoj hibernaciji potiču od 400.000 godina starih fosila otkrivenih u španskim pećinama, a naučnici napominju da su ostaci sahranjenih drevnih primata pokazivali tragove bolesti koje su mogle biti uzrokovane „loše tolerisanom hibernacijom u mračnoj kavernoznoj hibernakuli“.
„Hipoteza hibernacije u skladu je sa genetskim dokazima i činjenicom da su SH hominini živjeli tokom ekstremnog zaleđivanja“, rekli su u sažetku autori studije Antonis Bartsiokas i Juan-Luis Arsuaga.
Prema istraživačima, među bolestima koje su pretrpjeli rani primati u Sima de los Huesos su trabekularne šupljine i osteitis fibrosa, znakovi „trule građe“, smeđi tumori, subperiostalna nova kost, rahitične osteoplake i prazne šupljine između njih, izrasline na rebrima i mnoge druge.
Prema istraživanju, s početkom oštrih zima rani hominini su se našli „u metaboličkim stanjima koja su im pomagala da prežive dugo vremena u hladnim uslovima sa ograničenim zalihama hrane i dovoljnim zalihama tjelesne masti“.
Ne odbacujući zdrav skepticizam u pogledu svojih otkrića, Bartsiokas i Arsuaga priznaju da bi studija mogla zvučati kao „naučna fantastika“, ali ističu da je hibernacija nešto što mnogi sisari rade.
„To je vrlo zanimljiv argument i sigurno će podstaći raspravu“, rekao je forenzički antropolog Patrick Randolph-Quinney sa Univerziteta Northumbria u Newcastleu, a citirao The Guardian. „Međutim, postoje i druga objašnjenja za varijacije koje se vide na kostima pronađenim u Simi i njima se mora u potpunosti pozabaviti prije nego što dođemo do bilo kakvih realnih zaključaka. Vjerujem da to još nije urađeno.“
Među životinjama koje zimi hiberniraju su bumbari, ježevi,vjeverice, kornjače, lemuri sa debelim repom, slijepi miševi i mnoge druge.
Recimo da su i hibernirali, što to mjenja na stvari ako pouzdano neznamo zašto danas ne hiberniraju. Drugim riječima ni danas se nezna uslijed čega im se modificirala DNK.
Ja mislim da ljudi danas puno više hiberniraju. To se danas zove zombiraju, hodaju, voze, rade, a sve polusvjesno. Isključen im mozak..
Al’ se naležah ove godine…
Mogao bi me nazvati crnogorski ambasador.
I ponuditi državljanstvo…
Šumadinac je već milion puta napisao
da su vaši preci pokazivali tragove bolesti
koje su mogle biti uzrokovane
”loše tolerisanom hibernacijom
u mračnoj kavernoznoj hibernakuli” ?
Čudi me objavljivanje ovakvih bezveznih gluposti po Logično portalu koje nam plasiraju veliki znanstvenici.
Rani ljudi se kasno dizali…
Sve je moguce. Ljudi su se puno promjenili i u skorije vrijeme. A pogotovo od doba ranih ljudi. Rimski legionari su sasvim normalno spavali na otvorenom bez da se pokriju na plus 5 stupnjeva. Svakakvih gorstaka je bilo. Puno su bolje podnosili zimu od danasnjih ljudi. U biti puno su bolje podnosili sve. Sve im je bilo ojacano , misici tetive kosti. Danas ako se u sobi spusti temperatura sa 20 celzija na 17 ljudi drhte i prehlade se. Tako da je lako moguca hinernacija ranih ljudi u ostrim zimama kakve su tada vladale.
šta oćete reć da smo nastali od međeda
Po nauci ispade da ovi koje danas nazivamo crnogorci, su nam pra-pretci.
Tko zna kakva su to bica bila, a mulci ih odmah povezuju sa nama, a ni o nasem nastanku nemaju istinitih saznanja, samo pretpostavke po kojima smo nastali cak od majmuna , mozda oni i jesu.