fbpx

Samo jedan azijski džinovski stršljen uhvaćen nakon što je u državi Washington postavljeno preko 1.400 zamki

azijski džinovski stršljen

Američki naučnici nastavljaju da alarmiraju zbog potencijalnih ekoloških i poljoprivrednih prijetnji koje predstavlja azijski džinovski stršljen – ili „stršljen ubica“ – pošto su viđanja i hvatanja ubilačkog insekta u porastu u Washingtonu. Međutim, nedavni napori da se uhvati invazivni insekt su rezultirali samo jednim uhvaćenim primjerkom.

Zvaničnici okruga Whatcom, država Washington, objavili su u petak da je pčelar iz države nedavno isporučio uspješno uhvaćeni primjerak za koji je kasnije potvrđeno da je izumrli azijski gigantski stršljen (Vespa mandarinia).

Insekt kojeg je uhvatio pčelar zabilježen je kao jedan od manjih primjeraka radilice azijskih gigantskih stršljena koje su stručnjaci ikada primjetili. Pronalazak azijskih gigantskih stršljenova manjih od njihove prosječne dužine od 4 do 5 centimetara mogao bi značiti da su stručnjaci zanemarili određeni broj “stršljenova ubica” pa su zabrinuli stanovnike Washingtona.

Na nesreću istraživača, drugi dio informacija koji su nedavno dobili o razvoju invazivne vrste došao je samo u obliku svjedočenja očevidaca.
„Zvaničnici okruga rekli su da je neko na Facebooku objavio sliku azijskog gigantskog stršljena snimljenog u restoranu Birch Bay 18. avgusta u restoranu na Birch Bay Drive“, izvijestio je Alfred Charles iz KOMO News. „Pokrovitelji su večerali napolju kada je azijski džinovski stršljen doletio. Gost restorana uspio je da fotografiše stršljena prije nego što je odletio, ali nisu ga uhvatili. “

Ova relativno alarmantna ažuriranja dolaze samo nekoliko dana nakon što je laboratorija za entomologiju State Departmenta za poljoprivredu u Washingtonu (WSDA) potvrdila da su ulovili uzorak radilice i matice stršljena pomoću zamke u flaši vode koju je postavila WSDA.

Iako dio nadimka insekta „ubica“ zvuči agresivno i opasno, nisu ljudi, već pčele – koje podstiču i američku ekonomiju i dobrobit životne sredine – te koje su istinske žrtve inače nesretnog „stršljena ubice“.

Dok su u svojoj „fazi ubijanja“, kolonija azijskih gigantskih stršljena može da uzurpira košnicu medonosnih pčela i brzo ubije oko 30.000 prethodnih stanara košnice putem odrubljivanja glave, prema WSDA i National Geographic.

Nakon naseljavanja u svoje novo prebivalište, insekti počinju da reprodukuju sopstvenu koloniju, obično hraneći svoje potomstvo glavama ubijenih medonosnih pčela bogatim proteinima.

Prvobitna mapa vlade države Washington postavila je sredinom septembra cilj uništavanja gnijezda kolonija azijskih ogromnih stršljenova.

Osoblje WSDA, građani, naučnici i druge zainteresovane strane bili su među onima koji su nedavno postavili više od 1.400 zamki širom države – od improvizovanih zamki u flašama do eksperimentalnih uređaja.

Naučnici od decembra 2019. naglašavaju važnost dokumentovanja i trenutnog isporučivanja bilo kojeg uhvaćenog primjerka, kako bi službenici države mogli razviti realan model smanjenja broja ako je potrebno.

Istovremeno, niz dodatnih saznanja o invazivnom insektu otkrilo je pomalo koliko neizvjesni mogu biti u budućnosti za milijarde dolara u poljoprivredi.

Rukovodeći entomolog WSDA Swen Spichiger rekao je u saopštenju agencije 17. avgusta vezanom za državno istorijsko hvatanje mužjaka azijskog gigantskog stršljena, čiji je primjerak izvučen iz zamke u mjestu Custer, okrug Whatcom, 29. jula, da je vrijeme događaja „došlo kao iznenađenje. “

„Generalno, kolonije ne pokazuju veći razvoj do avgusta ili septembra – što možda može objasniti ispodprosječnu veličinu radilice azijskog gigantskog stršljena koji je nedavno zabilježen.“

„Ali dalja ispitivanja istraživanja i konsultacije sa međunarodnim stručnjacima potvrdili su da se nekoliko mužjaka zaista može pojaviti početkom sezone“, rekao je Spichrger.

„Molimo vas da ne čekate kraj sezone da biste poslali svoje uzorke poštom; šaljite ih svake sedmice “, poziva WSDA lokalno stanovništvo uoči predstojeće jesenje sezone.

Neke moguće dobre vijesti su da su pareni azijski gigantski stršljeni izuzetno povučeni tokom zimske sezone, skrivajući se u zemlji ili na „drugim pokrivenim mjestima“, izvještavao je Washington Post u martu. To će možda dati istraživačima više vremena da ih pronađu, mada će im biti teže ući u trag.

3.5 13
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
11 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
JumpingJackFlash
Gost
JumpingJackFlash
1 mjesec prije

NIje mi jasno zašto pčelari na ulaz košnice s medonosnim pčelama ne postave kao zaštitu neki perforirani lim (npr. od inoxa) na kojem bi napravljeni provrti taman tolikog promjera da bi pčele kroz njega mogle ulaziti i izlaziti, a da ti veliki stršljeni ne bi mogli kroz takve provrte ući u košnicu… Možda bi pčele svejedno nagonski izlazile van da brane košnicu od stršljena i pogibale, ali stršljeni se zbog te barijere ne bi mogli dočepati meda.

Piretis
Member
Piretis
1 mjesec prije

Pčelarstvo je, za laike, dosta komplicirano. Stršljene, ni naše europske ni azijske, ne zanima med nego u ovom slučaju pčela kojom hrane svoje ličinke. Inače su odrasle jedinke vegetarijenci i hrane se voćnim sokovima ili medljikom.
Nisu stršljeni jedina napast za domaću pčelu, niz kukaca, između ostalih druge pčele koje pljačkaju med, bogomoljke, ptice i sitni glodari.
Pčele lako izađu na kraj sa jednim stršljenom, jednostavno ga prekriju svojim tijelima i živog skuhaju, ali sa cijelom vojskom nemaju šanse.
Pčelari stvarno postavljaju barijere na ulaz u košnice, tzv češljeve, ali najviše iz razloga da spriječe ulaz miševima ili da prikupe polenov prah formiran u kuglice na zadnjim nogama.

JumpingJackFlash
Gost
JumpingJackFlash
1 mjesec prije

Piretis
“Pčele lako izađu na kraj sa jednim stršljenom, jednostavno ga prekriju svojim tijelima i živog skuhaju, ali sa cijelom vojskom nemaju šanse.”
To rade japanske pčele s japanskim stršljenima “izviđačima”, ali europske pčele za tu tehniku ne znaju. (Gledao sam više puta jedan fascinantan film o tome.)

Tatanka Yotanka
Gost
Tatanka Yotanka
1 mjesec prije

Da, to su one japanske Ninja pčele, koje izbacuju žalac šuriken deset metara daleko!

Ico
Gost
Ico
1 mjesec prije

Haha dobra

sidfbviebfviefiveifviefvenifviesdcvdfvdf
Gost
sidfbviebfviefiveifviefvenifviesdcvdfvdf
1 mjesec prije

Problem je znači u stršljenu a ne u onima koji hebu kauboje u mozak od postanka te ukradene zemlje indijancima.

Kurjaca
Gost
Kurjaca
1 mjesec prije

Btw ja sam stvarno mislio da pcele masovno umiru.Onda sam pogledao dokumentarac i ispada da masovno umiru u americi zbog nehumanig tretmana.Za to vrijeme balkan ima renesansu pcelinjih zajednica

Tatanka Yotanka
Gost
Tatanka Yotanka
1 mjesec prije

Pčele uistinu masovno izumiru zbog upotrebe zabranjenih sredstava za prskanje voćnjaka i kultura na poljima. EU je zabranila neka neka sredstva za prskanje poljskih kultura ali korisnici ona sredstva, koja su dozvoljena upotrebljavaju u pojačanim koncentracijama i to ubija pčele!

Zorule
Gost
Zorule
1 mjesec prije

@Tatanka
Kad si već kod te teme, a čini mi se da ima pčelara ovdje, prije nekih mjesec dana sam čuo jednu zanimljivu priču od jednog pčelara, ali ne znam koliko ima istine u tome, pa bih volio komentare znanaca.
Naime, radi se o nametniku Varroa, za vrijeme Juge je bio nekakav lijek koji se dosta uspješno koristio.
Dolaskom svjetla i demokracije u HR i ulaskom stranih farmaceutskih kompanija, navodno je jedini dostupan lijek od Bayerna, koji iz nekog razloga baš ne odgovara našem podneblju ili našim pčelama, tj. povremeno kod tretiranja pčela sa njim dolazi do pomora cijelog legla.
Naravno, Bayern se pobrinu da prijašnji lijek bude na listi ilegalnih lijekova.
Taj lik kaže da se stari lijek može nabaviti u bosni i da ga redovito ušvercava u HR i njime tretira pčele.

JumpingJackFlash
Gost
JumpingJackFlash
1 mjesec prije

Zorule
Bayern je pokrajina u Njemačkoj, a Bayer kemijsko-farmaceutska (čitaj: trovačka) firma iz Leverkusena (njemačka pokrajina Sjeverna Rajna/Vetsfalija) koja je odavno poznata po svojoj “humanosti”. Kad je 1983. u Njemačkoj ustanovljeno da su Bayerovi preparati protiv hemofilije inficirani virusima side (jer su pravljeni na bazi krvi zaraženih pešovana iz DAS), Bayer je jako humano postupio: povukao je te preparate iz prodaje u Europi i zatim ih uredno prodavao u Južnoj Americi (gdje u tom momentu još ništa nisu znali o tome).

Filip
Gost
Filip
1 mjesec prije

Istina je. Na listi Hrvatskog pčelarskog saveza dozvoljenih preparata su preskupi otrovi od Bayera koji su dijelom u Njemačkoj zabranjeni i med iz košnica koje si njima tretirao nemožeš izvest u Njemačku(vidi se to u analizi meda). A Taj zabranjeni lijek koji kupiš u Bosni ne ostavlja nikakve tragove kasnije u medu i bezopasan je za pčele i košta dijelić cijene dozvoljenog preparata od Bayera.
ALI proizvođač tog jeftinog , neotrovnog i djelotvornog nije očito podmitio lika u pčelarskom savezu koji donosi odluke o dozvoljenim preparatima.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
11
0
()
x