fbpx

Šta nas može naučiti jato riba o društvenim influenserima?

Riba - Influenseri

Prisila može umanjiti društveni uticaj, navodi se u novoj studiji o jatima sitne ribe.

Kao i mnogi drugi kičmenjaci, ljudi su društvena bića. U doba društvenih medija, mnogi od nas pripadaju digitalnim društvenim mrežama kojima dominiraju poznati YouTuberi, Instagram superzvijezde i TikTok senzacije koji su u zajednici poznati kao “influenseri”.

Ali suviše često poznate ličnosti na društvenim mrežama padaju u nemilost kada pokazuju neprilagođene osobine ponašanja povezane sa društvenom dominacijom. Na primjer, članak od 16. jula 2020. u njujorškom časopisu Zoe Haylock, “Kompletna vremenska linija mnogih pokušaja da se ‘otkažu’ Shane Dawson i Jeffree Star,” sačinjava krivudavu vožnju ova dva čovjeka i kako zaluđuju mnoge pratioce na YouTube.

Nakon što ste pročitali uvodni odlomak, možda ćete se zapitati: “Kakve veze imaju Shane Dawson i Jeffree Star sa jatom riba?” Slijedi objašnjenje kako ove naizgled nepovezane frakcije mogu imati slične karakteristike:

Kada je u pitanju utvrđivanje kako određene osobine ponašanja mogu uticati na društvenu dinamiku, istraživači često dobijaju nove tragove o ljudskoj prirodi proučavanjem drugih društvenih sistema kralježnjaka u životinjskom carstvu. Na primjer, nova studija o ribama vrste ciklida (Astatotilapia burtoni), koju su vodili Mariana Rodriguez-Santiago sa Univerziteta Teksas u Austinu i Alek Jordan iz Instituta Mak Planck za ponašanje životinja i Univerzitet Konstanz u Njemačkoj, sugeriše da su agresivni i silni pojedinci u grupi skloni gubitku društvenog uticaja ako pokazuju previše društvene dominacije. Jordan je glavni istraživač u MPIAB integrativnoj laboratoriji za ekologiju ponašanja “The Jordan Lab.”

Najnoviji nalazi laboratorije Jordan objavljeni su 16. jula u Zborniku Nacionalne akademije nauka. Prema autorima, ovo istraživanje baca svjetlo na to kako pojedinci u organizaciji mogu ometati efikasnu komunikaciju. Kako autori objašnjavaju:

“Atributi koji pojedincima omogućavaju da dostignu položaje društvene moći i dominacije su uobičajeni za mnoge društvene sisteme kičmenjaka: agresija, zastrašivanje i prisila. Ove osobine mogu biti povezane sa uticajem, ali mogu biti i socijalno averzivne i na taj način smanjiti društveni uticaj dominantnog pojedinca.”

“Iste osobine koje vas čine moćnim u jednom kontekstu mogu aktivno umanjiti vaš uticaj u drugima, posebno kontekst u kojem su pojedinci slobodni da biraju koga da prate”, rekao je viši autor Jordan. “Dominantni pojedinci mogu svoje prisile na grupu forsirati pritiskom, ali to ih čini i socijalno averzivnima.”

Značajno je da u društvenom sistemu ciklida riba najmanje agresivni pojedinci u grupi često mogu imati najveći uticaj. “Naši rezultati ilustruju da iako dominantni pojedinci najčešće dođu na pozicije moći, u stvari mogu istovremeno stvoriti strukture sa najmanje uticaja”, rekao je Jordan.

Za ovo istraživanje o tome kako osobine ponašanja poput društvene dominacije utiču na društveni uticaj, istraživači su proučavali različite grupe riba ciklida, koje su sve bile dio iste društvene mreže i žive u istom akvarijumu. “Ova vrsta formira grupe sa strogom društvenom hijerarhijom, u kojima dominantni mužjaci kontrolišu resurse, teritoriju i prostor”, rekla je autor Rodriguez-Santiago u saopštenju.

Među vrstama riba dominantni mužjaci imaju tendenciju da na svojim tijelima imaju jarko žutu, plavu i crvenu pigmentaciju; više podređeni mužjaci imaju manje živopisne boje. Pošto je dominantnu i podređeniju ribu lako uočiti po njihovim bojama, istraživači su primijetili kako se oblici društvene dominacije i društvenog uticaja odigravaju tokom rutinskog društvenog ponašanja i tokom složenijih zadataka društvenog učenja za koji je potreban konsenzus.

Kao što Rodriguez-Santiago objašnjava, istraživači su željeli da znaju „da li su živopisni dominantni mužjaci, koji su agresivni, centralni u svojim društvenim mrežama i da li upravljaju resursima kao najuticajniji? Ili uzorci podređenih mužjaka imaju najveći uticaj, uprkos tome što su pasivni, neteritorijalni i imaju malu ili nikakvu kontrolu nad resursima.”

Zanimljivo je da su istraživači utvrdili da su tokom rutinskih društvenih interakcija dominantni mužjaci neprestano vršili najveći uticaj „jureći i gurajući grupu uokolo“. Međutim, tokom složenih društvenih zadataka, gdje su druge ribe u akvarijumu mogle birati koga će pratiti, naizgled “podređeni mužjaci” završili s većim uticajem unutar svoje društvene grupe. Generalno se činilo da je svaka škola riba naučila da izbjegava dominantne jedinke i bili su spremniji da prate manje agresivne članove svoje društvene mreže.

Istraživači su takođe koristili praćenje životinja zasnovano na mašinskom učenju, što im je omogućilo da prate kako društvena dominacija utiče na društveni uticaj u različitim kontekstima. Iako su dominantni mužjaci često komunicirali s drugim ribama, kompjuterska analiza pokazala je da ih drugi izbjegavaju i skloni su da zauzmu periferne lokacije u akvarijumu, daleko od grupe.

Naravno, apsurdno bi bilo sugerisati da grupna dinamika ciklida riba koje žive u laboratorijskom akvarijumu direktno reflektuje kako društvena dominacija i društveni uticaj zapravo djeluju u stvarnom svijetu među raznim ljudskim bićima. Pored toga, ovo istraživanje nudi neke uvide u evolucijsku psihologiju unutar životinjskih društava koji otvaraju oči kada je u pitanju kako različiti stilovi vođstva mogu propasti ili uspjeti.

“U mnogim društvima, bilo da su životinje ili ljudi, pojedinci na položajima moći posjeduju sličan niz osobina, a to su agresija, zastrašivanje i prisila. Ali za efikasnu komunikaciju je neophodno prisustvo različitih glasova, a ne samo najglasnijih.” Jordan je zaključio. “Naši rezultati iz prirodnog sistema pokazuju da omogućavanje alternativnih puteva do položaja moći može biti korisno u stvaranju jačih savjetodavnih, vladalačkih i obrazovnih struktura.”

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
10 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
onaj najgl..... veći Dalton
Gost
onaj najgl..... veći Dalton
1 mjesec prije

Japanac, gost u Sarajevu. Vodaju ga svuda, pa i do akvarija…
Stoji Japanac, gleda…. pogleda udesno, sve ribe krenu desno. Pogleda ulijevo, sve ribe krenu lijevo.
”Šta to bi?” veli Mujo. ”TAO, vještina kojom se vlada nižim vrstama”.
Nanjušio Mujo influenser, bit će para….. Navalio, da nauči i njega.
Japanac mu objasni teoriju i ode u ”Želje”. Na čevape.
Vrati se za sat vremena, Mujo stoji ispred akvarija.
Bulji, ne trepće. Lagano otvara i zatvara usta…..

Lucija
Gost
Lucija
1 mjesec prije

Ne vidim ništa kontradiktorno: “glavni” je ostvario utjecaj, priznat je za glavnog, kontrolira resurse, i, kako i priliči “kralju”,- drži se odvojeno.
“…tokom složenih društvenih zadataka, …” (bilo bi dobro da su specificirali koji su to zadaci?), podređene mužjake više prate… Pa, neće kralj voditi djecu u šetnju, npr…?

Eto i mene
Gost
Eto i mene
1 mjesec prije

I mene zanima koji su to slozeni drustveni zadaci kod ciklida…
Al mislim da je istrazivanje zapravo pokazalo da se taj “kralj” ne drzi odvojeno zato sto je on faca pa se mice od njih, nego da ga je ekipa otkantala zato sto je agresivni debil i niko ga ne zeli u ekipi.
I ne znam samo zasto zasto se to u clanku povezuje iskljucivo s influenserima, nemamo svi 15 godina i profile na trista drustvenih mreza…

Eto i mene
Gost
Eto i mene
1 mjesec prije

Ol je velik broj provokatora i na ovoj temi???

Vladimir
Gost
Vladimir
1 mjesec prije

Eto i mene
Naravno. I ti si jedan
Ne zanimaju te ribe. Ne zanima te ponašanje. Ne zanima te fenomen influencera. A ipak pišeš komentar?

Eto i mene
Gost
Eto i mene
1 mjesec prije

Vladimire,
Malo citati s razumijevanjem. Zanima me ponasanje, procitala i dala komentar (onaj odlomak u sredini ti je sazetak cilog clanka) i pitala zasto se to odnosi samo na imbecile s drustvenih mreza (zao mi je, nisam cula za nekog pametnog influensera, ako znas kojeg, slobodno reci) kada se slicno ponasanje moze preslikati i na “pravo” drustvo…
Za ribe ti necu ni odgovarati, ozbiljno sam mislila prvu recenicu.
Fenomen influencera me ne zanima, to ti priznam, tu su da nesto prodaju, kao i oni letci za kaufland koje mi neki tip svaki tjedan ostavlja ispred vrata….
Sigurno i tebe zanima sve navedeno kad si se od svega napisanog u clanku nasa komentirati moj komentar…

Becko
Gost
Becko
1 mjesec prije

Stivo za teoreticare ali nema vama pomoci :-))

Lucija
Gost
Lucija
1 mjesec prije

Becko

“Biheviorizam (eng. behaviour ponašanje), pristup u psihologiji koji se temelji na tvrdnji da je ponašanje zanimljivo i vrijedno znanstvenoga istraživanja…

Bihevioralni pristup ili pristup usmjeren na ponašanje ima za cilj otkrivanje zakonitosti ponašanja ljudi u određenim situacijama. Biheviorizam je pravac u psihologiji koji pretpostavlja da se znanstvene metode mogu primjenjivati samo na ona ponašanja koja se mogu opažati i mjeriti. U okviru tog pristupa psiholozi analiziraju kako ljudi uče neka ponašanja i kako se to ponašanje može mijenjati.”, wiki

Becko
Gost
Becko
1 mjesec prije

Tekst je potpuno kontradiktoran teorijama da se neki procesi na planeti globalno mogu kontrolirati od pocetka do.kraja

Slonica
Gost
Slonica
1 mjesec prije

Jata ptica riba nam pokazuju kako godinama zive u skladu s prirodom i svojim mogućnostima.
Influenceri su pak pošast za mlade iskacu iz paštete da bi objavili trudnoću, torbe,ukljucuju,mame ,djecu muževe…za par klikova …a vecina ne nudi ništa osim pranja mozga mladima.Kod nas ima jako puno takvih primjera koji nemaju dana radnog staža a daje im se puno medijskog prostora.
Jedina poveznica s jatom,je da su jato nametnika koji ništa ne nude.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
10
0
()
x