Vanzemaljski život mogao bi opstajati u vodikovim svjetovima, kaže nova studija koja forsira promišljanje o tome kako lovimo E.T.-a

Novo istraživanje pokazuje da bi organski život mogao napredovati na planetama sa atmosferom koja je bogata vodikom i tako je otvorena potraga za izvanzemaljskim životom, baš kao što je sljedeća generacija svemirskih teleskopa dostupna na mreži.

Astronom Sara Seager, profesorica planetarnih nauka, fizike i aeronautike i astronautike na MIT, oprezno je gledala na naš „teracentrični“ pogled na život i željela je da istraži koja druga vrsta staništa izvan Zemlje mogu da podstaknu život, samo ne nužno kiseonik – zavisan, baziran na ugljeniku život kakav znamo.

Već znamo za organizme – poput metanogena – ovdje na Zemlji koji uspijevaju u ekstremnim uslovima, duboko ispod ledenih ploča ili u pustinjskom tlu gdje troše vodonik i ugljen dioksid i stvaraju metan, ali šta ako bi se razvile više razvijene verzije ovih organizama tamo u svemiru?

Seager i njen tim proučavali su toleranciju dva mikroba na 100-postotnu sredinu vodonika: prva je bila bakterija Escherichia coli, a druga, kvas. Oboje mogu preživjeti sa i bez kiseonika, što ih čini idealnim kandidatima za testiranje održivosti svijeta vodonika za podršku životu.

Tim je uzgajao kulture svakog organizma i zatim ih smještao u odvojene boce napunjene supom sa hranljivim sastojcima kojom se mogu hraniti. Zatim su uklonili vazduh bogat kiseonikom i zamijenili ga čistim vodonikom.

Boce su zatim smještene u inkubator gdje su nježno trešene da se promoviše miješanje kultura sa hranljivim materijama u vodikovom okruženju i uzorkovane su svakog sata tokom 80 sati. Rezultati su bili isto tako konačni: dobijena je populacija mikroba.

Iako su rezultati bili pomalo iznenađujući, imajući u vidu da je vodonik inertan i tako sam po sebi ne toksičan za organski život, oni ipak znače da naša potraga za vanzemaljskim životom može i mora da uključuje i svijet vodonika.

Vodonik je mnogo lakši od kiseonika ili azota, pa bi se atmosfera vodonika u svijetu proširila mnogo dalje od kamene površine planete, čineći ih lakšim za otkrivanje i lakšim za proučavanje od manjih, egzoplaneta nalik Zemlji, posebno kada su teleskopi sljedeće generacije poput NASA-inog najavljivanog Svemirskog teleskopa James Webb dostupni na internetu.

„Postoje različiti naseljeni svjetovi, i potvrdili smo da život na Zemlji može da opstane u atmosferi bogatoj vodonikom“, rekla je Seager.

Definitivno bi trebalo da takve vrste planeta dodamo u meni opcija kada razmišljamo o životu na drugim svjetovima,i zapravo pokušavamo da ga nađemo.

Saeger je takođe objasnila kako može izgledati svijet vodonika i ne zvuči previše različito od našeg sopstvenog matičnog svijeta: „Zamišljamo da ako bi zagrebali površinu, vjerovatno bi našli minerale bogate vodonikom, a ne one koje nazivamo oksidovanim , tu bi bili i okeani, jer mi mislimo da svaki život treba neku tečnost, a vjerovatno bismo i dalje mogli vidjeti plavo nebo. “