Želite više samokontrole? Budite manje sebični

Samokontrola, sebičnost, mozak
0

Možda zvuči paradoksalno, ali najnovija istraživanja ljudskog mozga pokazala su da je moguće povećati samokontrolu smanjenjem sebičnosti.

Samokontrola, mogućnost da se oduprete još jednom redu čokolade ili budete raspoloženi uprkos kišnom danu, nije samo pod uticajem vaše impulsivnosti, već i koliko ste sposobni vidjeti stvari iz perspektive drugih.

Iako ovi rezultati istraživanja izgledaju neintuitivno na prvi pogled, ne bi to trebali biti, kazao je koautor studije Christian Ruff sa Univerziteta u Cirihu.

“Nije tako iznenađujuće kada uzmete u obzir to da možete vidjeti sebe kao drugu osobu u budućnosti”, rekao je on.

Drugim riječima, ljudi koji rade na poboljšanju samokontrole imaju bolju predstavu svoje budućnosti i, samim time, veću sposobnost da odgode zadovoljavanje svojih trenutnih poriva i želja.

Naučnici su, u posljednjih nekoliko godina, imali veoma različite stavove o tome kako ljudi uspijevaju razviti samokontrolu. Neke studije su upućivale na to da je ona proizvod snage volje koju naučnici sagledavaju kao mišić koji postaje jači što više vježbamo.

Ljudi sa višim stepenom samokontrole imaju mnogo efikasnije moždane procese, utvrdila je jedna studija iz 2013. godine. Druge studije sugerišu da je samokontrola “zarazna”, jer društveni uticaji određuju nivo impulsivnosti određene osobe.

Samokontrola je takođe povezana i sa mnogim moždanim poremećajima, poput ovisnosti. Do nedavno se smatralo da je nedostatak samokontrole kod ovisnika uglavnom izazvan nemogućnošću da potisnu impulse, što je proces koji kontroliše mozak.

Ovo istraživanje bi moglo pružiti mogućnost razvoja nove tehnike u liječenju bolesti ovisnosti. Na primjer, većina terapija za ove bolesti fokus drži na samogašenju poriva, ali bi isto tako bilo  efikasno kada ovisnici ne bi bili društveno izolovani, što se obično događa kada su fokusirani na borbu sa impulsima.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik