Čini se da bezbroj knjiga i seminara za samopomoć govori da kako biste potaknuli kreativnost morate aktivirati desnu stranu mozga. No, zaboravite na mit o “desnom mozgu” – nova studija sugerira kako je dobra komunikacija između dvije moždane hemisfere ključna za visoku kreativnost kod ljudi.
Za ovu studiju, statističari David Dunson sa Sveučilišta Duke i Daniele Durante sa Sveučilišta u Padovi analizirali su mrežu veza bijele tvari među 68 odvojenih regija mozga kod zdravih dobrovoljaca.
Bijela tvar mozga nalazi se ispod vanjske sive tvari. Sastoji se od snopova žica ili aksona koji povezuju milijarde neurona i nose električne signale između njih.
Tim, kojeg predvodi neuroznanstvenik Rex Jung sa Sveučilišta u Novom Meksiku, prikupio je podatke koristeći MRI tehniku nazvanu difuzijskim tenzorskim slikama, koja omogućava istraživačima da zavire kroz lubanju žive osobe i slijede staze svih aksona prateći kretanje voda uz njih. Računala zatim češljaju kroz svako 1-gigabajtno skeniranje, pretvaraju ih u trodimenzionalne karte – žične dijagrame mozga.
Jung-ov tim koristio je kombinaciju testova za procjenu kreativnosti. Neke su bile mjere tipa rješavanja problema zvane “divergentno razmišljanje” ili sposobnost da se pronađe više odgovora na jedno pitanje. Zamolili su sudionike istraživanja da u pet minuta nacrtaju onoliko geometrijskih nacrta koliko mogu. Također su ih tražili da nabroje što više novih načina upotrebe za svakodnevne predmete, poput cigle ili spajalice za papir. Sudionici su također ispunili upitnik o svojim postignućima u deset područja, uključujući likovnu umjetnost, glazbu, kreativno pisanje, ples, kuhanje i znanost.
Odgovori su korišteni za izračun složene ocjene kreativnosti za svaku osobu.
Dunson i Durante osposobili su računala za analiziranje podataka i prepoznavanje razlika u strukturi mozga.
Nisu pronašli statističke razlike u povezanosti unutar hemisfera između muškaraca i žena. No, kada su uspoređivali ljude koji su na testovima kreativnosti postigli najbolji rezultat u prvih 15 posto, s onima u donjih 15 posto, ljudi s visokom ocjenom imali su znatno više veze između desne i lijeve hemisfere.
Razlike su bile uglavnom u prednjem dijelu mozga.
Dunson je rekao da se njihov pristup može koristiti i za predviđanje vjerojatnosti da će osoba biti vrlo kreativna, jednostavno na temelju strukture svoje moždane mreže. “Možda bismo skeniranjem mozga neke osobe mogli utvrditi u čemu je ona vjerojatno dobra”, rekao je Dunson.
Studija je dio desetljeća starog područja konektomije koje koristi mrežne znanosti za razumijevanje mozga. Umjesto da izoliraju određene moždane regije, istraživači konekomike koriste napredne tehnike snimanja mozga kako bi identificirali i preslikali bogatu, gustu mrežu veza između njih.
Dunson i njegovi kolege sada razvijaju statističke metode kako bi otkrili varira li moždana povezanost s I.Q., čiji je odnos prema kreativnosti predmet trenutnih rasprava.
U suradnji s profesorom neurologije Paulom Thompsonom sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji, oni također koriste svoje metode ranog otkrivanja Alzheimerove bolesti, kako bi je razlikovali od normalnog starenja.
Proučavajući obrasce međusobnog povezivanja zdravih i bolesnih mozgova, istraživači se nadaju boljem razumijevanju demencije, epilepsije, šizofrenije i drugih neuroloških stanja poput traumatične ozljede mozga ili kome.
“Dijeljenje podataka u neuroznanosti sve je češće u usporedbi sa situacijom prije samo pet godina”, rekao je Joshua Vogelstein sa Sveučilišta Johns Hopkins, koji je osnovao Open Connectome Project i obradio sirove podatke za studiju.
Upravo je smisao golemih skupova podataka dobivenih studijama snimanja mozga izazov, rekao je Dunson.
“Nisu pronašli statističke razlike u povezanosti unutar hemisfera između muškaraca i žena.” – vrlo zanimljiivo s obzirom da cijelo njihovo objavljeno istraživanje od 57 stranica ne sadrži niti jednu riječ “muškarac”, “žena”, “spol”, “rod”.
Netko laže…
Razlike među ljudima postoje i kreativnost je samo jedna od osobina na koju opet utiče puno faktora iz okruženja. Da li su kreativni znanstvenici koji su fiziju atoma upotrijebili za atomsku bombu i kojima su opet neki drugi kreativci svojom kreativnošću omogućili provođenje njihovih kreacija u djelo? Možemo sa negativne kreacije prijeći na pozitivnu i postaviti si pitanje da li je Nikola Tesla bio kreativan i dali možemo vjerovati Nikoli Tesli koji je navodno rekao kako su njemu kreacije od nekud došle, a on ih je samo proslijedio čovječanstvu, ili je taj Teslin navod samo kreacija trećih osoba u svrhu manipulacije? Skup osobina pojedinca nebi se mogla studirati po pojedinim osobinama pojedinca jer je bitan skup osobina gdje se određene osobine međusobno ne isključuju nego su u međusobno u korelaciji. Kreacija podrazumjeva i motiv, inteligenciju, hrabrost, i ostale osobine koje nebi trebalo promatrati izdvojeno. Na primjer jedan crtač koji crta… Čitaj više »