Novi kineski zakon zahtijeva od stranih plovila da se prijave pomorskim vlastima pri ulasku u kineske vode

Kina se dugo borila za kontrolu nad velikim dijelovima Južnog kineskog mora za koje tvrdi da joj pripada, uključujući podizanje plutajućih radarskih stanica i iskopavanje morskog dna kako bi se proširio plovni put oko malih ostrva. Međutim, isto je učinilo i nekoliko drugih država, od kojih mnoge tvrde da imaju prava na ista ostrva i vode.

Strani brodovi koji ulaze u kineske teritorijalne vode morat će od 1. septembra prijaviti svoje brodove i podatke o teretu pomorskim vlastima zemlje ako prevoze opasan teret ili predstavljaju prijetnju sigurnosti pomorskog saobraćaja.

Nova uredba je proizvod revizije Zakona o bezbjednosti pomorskog saobraćaja koji je u aprilu donijela Stalna komisija Nacionalnog kongresa naroda, zakonodavno tijelo koje ostaje na zasjedanju, za razliku od većeg kongresa.

Prema South China Morning Postu, koji je pregledao nedavno obavještenje agencije o promjenama, brodovi koji su obuhvaćeni zakonom su brodovi koji prevoze radioaktivni materijal, ulje u buradima, hemijski, tečni prirodni gas i druge toksične i štetne materije, kao i sva podvodna, nuklearna plovila na motorni pogon ili brodovi „koji se smatraju prijetnjom po sigurnost pomorskog saobraćaja zemlje“.

Podaci koje će morati da dostave uključuju naziv plovila, pozivni znak, položaj i opasnu robu na brodu. Glas Amerike izvijestio je u aprilu da je kazna za prekršaj do 47.000 dolara.

Odvojena odredba koja takođe stupa na snagu u srijedu zahtijeva od kapetana da provedu “mjere hitnog odgovora” ako se za člana posade ili putnika na njihovom plovilu utvrdi ili se sumnja da ima zaraznu bolest koja bi mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju drugih. Zakon nalaže da se oni stave u karantin i da se situacija prijavi pomorskim vlastima, navodi novinska agencija Xinhua.

Budući da bi se nova uredba primjenjivala na kineska ostrva u Južnom kineskom moru, mnogi su sugerisali da ima za cilj da dodatno učvrsti njihovu kontrolu nad ostrvima i vodama oko njih. Dok su sama ostrva često samo mrvice zemlje na plovnom putu, teritorijalne vode jedne zemlje protežu se 12 nautičkih milja od obale.

Kang Lin, zamjenik direktora kineskog Nacionalnog instituta za proučavanje mora Južne Kine, rekao je SCMP da je namjera bila da se „zatvore rupe“ koje su omogućavale da se civilni brodovi koriste u vojne svrhe kako bi izbjegli zakone dok su u kineskim vodama.

“Nekad smo ulagali veliki napor u upravljanje ratnim brodovima, zanemarujući nadzor i upravljanje civilnim komercijalnim brodovima koji su pod okriljem civilne komercijalne upotrebe, a zapravo su se bavili militarizovanim prikupljanjem obavještajnih podataka”, rekao je Kang.

U aprilu su kineski ribari pronašli mali bespilotni brod na solarni pogon prepun antena i opreme za nadzor, koju je kineska centralna televizija opisala kao „izviđački uređaj koji je strana zemlja tajno postavila u kineske vode“. Uređaj dugačak tri metra nije javno identifikovan, ali je SCMP tada primijetio da su mnogi na društvenim mrežama vjerovali da izgleda veoma slično uređaju koji je izradila kompanija Liquid Robotics, podružnica američkog diva Boeing.

Zakon bi takođe uticao na Tajvanski moreuz, za ​​koji Kina tvrdi da su njene unutrašnje vode, pošto tvrdi da je Tajvan dio Kine, smatrajući da je vlada u Tajpeju pobunjenički pokret. Taipei Times je u utorak tvrdio da je uredba “tempirana bomba koja otkucava” za sukob u Južnom kineskom moru, ali je rekao da će vjerovatno imati malo uticaja na moreuz, jer ga Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora smatra međunarodnim prolazom kroz koji je zagarantovan „kontinuiran i brz“ prolaz.

A total of 8,923 Vietnamese fishing vessels with 75,970 tracking points were recorded by the AIS in the whole #SouthChinaSea in June 2021. pic.twitter.com/wDzOOrPHAm

— SCS Probing Initiative (@SCS_PI) July 3, 2021

Kina vodi sporove sa Tajvanom i u Južnom kineskom moru, uključujući i ostrva Pratas i ostrvo Taiping, iako Vijetnam i Filipini takođe tvrde da imaju prava na Taiping. Kineske teritorijalne tvrdnje u Južnokineskom moru preklapaju se sa nekoliko drugih država, uključujući te tri, kao i Maleziju i Brunej.

Ribarski čamci, plovila za okeanografiju i plovila za istraživanje nafte iz mnogih zemalja često prelaze u dijelove plovnog puta na koje druge države polažu pravo, što rezultira čestim upozorenjima i obračunima između dvije strane. Najupečatljivije su „operacije slobode plovidbe“ (FONOPS) koje izvode ratni brodovi SAD i njihovih saveznika kao namjerno suprotstavljanje onome što smatraju „prekomjernim pomorskim zahtjevima“ zemalja poput Kine i Vijetnama.

U nedjelju je američki razarač viđen kako plovi kroz Tajvanski moreuz, zbog čega je Kina formalno protestovala i u prošlosti tvrdila da to ohrabruje separatističke snage u Tajpeju. Još jedan  američki ratni brod je u julu  viđen kako plovi nekoliko milja daleko od jednog od ostrva Paracel u sjevernom Južnom kineskom moru.

Međutim, iako su SAD pokušale da izazovu sukob u regionu i prikazale Kinu kao agresora i opasnost za druge nacije, pregovori Pekinga sa Asocijacijom zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) o jedinstvenom Kodeksu ponašanja za Južnokinesko more polako su napredovali, finalizirajući i važan dio dokumenta ranije ovog mjeseca. Kada bude dovršen, kodeks ponašanja obezbjedit će pravni okvir kojim će se regulisati takve pomorske interakcije u Južnom kineskom moru.

U junu su se šefovi vijetnamske i kineske mornarice takođe složili da uspostave pomorsku telefonsku liniju za rješavanje vanrednih situacija.

Japanska novinska agencija Kiodo takođe je navela da će zakon pokriti japanska ostrva Senkaku u Istočnom kineskom moru, koja Peking naziva Diaoyu.