Bez biljaka, Zemlja nikada ne bi ni imala atmosferu koja svima omogućava život. Međutim, istraživanja otkrivaju da biljke za svoje pojavljivanje i opstanak mogu zahvaliti najčudnijem obliku života na Zemlji – gljivicama.
Prema novim istraživanjima znanstvenika na Sveučilištu u Leedsu, gljivice su premostile vrlo važan jaz između biljaka i tla. Kada se Zemlja prvi put formirala prije 4,6 milijarde godina, gotovo da nije bilo atmosfere. Nakon hlađenja, razvila se atmosfera, koja je tada bila vrlo otrovna za ljude. Atmosferu su činili sumporvodik, metan i ugljični dioksid.
Nakon dugog vremena Zemlja je postala dovoljno hladna za nastanak tekuće vode. Ona je omogućila dolazak cijanobakterija, koje su započele proces pretvaranja Zemljine atmosfere u atmosferu bogatu kisikom.
Biljke su dugo živjele u zemlji, a kada je atmosfera postala optimalna za život, pojavile su se i životinje. To se desilo prije 400-500 milijuna godina.
Prema timu istraživača sa Sveučilišta u Leedsu, rane biljne vrste nisu bile dovoljno razvijene da to urade same. Još nisu imale korijene a ni vaskularne sustave poput biljaka danas.
Umjesto toga – ne razlikujući se od simbioznih odnosa između biljaka i gljivica danas – gljivice su tada u tlu prenosile fosfor iz stijena na biljke, što opet potiče fotosintezu biljke.
“Fotosinteza kopnenih biljaka u konačnici je odgovorna za polovicu proizvodnje kisika na Zemlji i zahtijeva fosfor, ali trenutno nemamo dovoljno razumijevanja kako globalna opskrba hranjivim tvarima utječe na biljke”, kaže jedan Benjamin Mills.
“Rezultati istraživanja gljivičnih interakcija s biljkama predstavljaju značajan napredak u razumijevanju Zemljinog ranog razvoja. Naš rad jasno pokazuje važnost gljivica u stvaranju kisika u atmosferi”, tvrde znanstvenici.
Najstariji fosil živog organizma koji živi u zemlji je jedna vrsta gljivice. Gljivice su već dugo tu, možda čak i dulje od biljaka.
To je možda zbog toga što gljivice imaju sposobnost izvlačenja minerala iz stijena, dok se biljke više oslanjaju na organsku materiju.
Tih ranih dana zemaljskog života nije bilo puno toga za vidjeti. Ali kad su biljke fotosintezirale ugljični dioksid iz atmosfere, proizvele su ugljik – kojeg su prenijele na gljivice. “Dogovor” je bio obostrano koristan.
Promatrajući gljivice u akciji, znanstvenici su uspjeli utvrditi da različite gljivice omogućavaju razmjenu fosfora i ugljena različitim brzinama, što je pak utjecalo na brzinu proizvodnju kisika od strane biljaka. To je utjecalo na atmosferu koja je “dobila” dovoljno kisika za nastavak evolucije.
Ako niste znali i čovjek u sebi i na sebi ima svoje gljivice s kojima živi u simbiozi. Kao i u flori, one igraju važnu ulogu u fauni. Hvala našim gljivicama, dok su mirne, jer i one znaju nekad “poludjeti”. 🙂
Izvor: EurekAlert
15 komentara
ove moje između nožnog palca i susjednog prsta su poludile. Muče me od ljeta i čume god da ih mažem,ne mogu ih satrat. Nisam sklon simbiozi sa njima 🙂
Kaiser Natron (Soda Bikarbona)…
ma joj. Sad sam vadio jetrene enzime,povišen je ggt. Pita mene doktor jel pijem?Jak kažem poremeno ali ništa posebno. Hoće mi dati tablete na usta
pikač
Nakon pranja, dobro osušiti, namaži zahvaćeno područje na listiće izrezanim češnjakom (sok od češnjaka) i zatim staviš čuperak vate između prstiju pa obuješ čiste čarape. Ponovi to i navečer prije spavanja ali bez vate i čarapa…. i nakon 3-4 dana trebalo bi da ti rana zaraste, pa kasnije možeš svakog jutra prije obuvanja čarapa staviti samo vatu između prstiju a na večer oprati, osušiti i namazati češnjakom, obavezno maži i nokte, tako ćeš spriječiti da ti se nastane u noktima.
Gljivice su opake i ništa ih neće trajno maknuti. Nužno je spriječiti dugotrajno vlaženje stopala u znoju.
Pomaže, koristiti kvalitetnu obuću i obavezno čarape od 100% pamuka a prije spavanja cipele do jutra ostavi na radijatoru.
Gljivice su isto kao i žene. Ne možeš s njima, ne možeš bez njih. LOL 😉
Pre nekoliko godina bilo je kišno leto – prilično visoka temperatura a po ceo dan oblačno i velika vlaga. Tada sam video da se za nekoliko dana u umerenom hladu na siromašnom zemljištu stvori tolika količina gljivica (ne pečurke već amorfna, sluzava masa) da mora lopatom da se razgrće ako je potrebno da se skloni. Tolika količina organskog materijala za tako kratko vreme da se stvori – to je čudo. Siguran sam da su upravo gljivice obezbedile uslove potrebne za razvoj biljaka ali nisam siguran da li naučnici shvataju da je to mogao biti vrlo brz proces ukoliko su uslovi povoljni (umerena temperatura i visoka vlažnost).
Hvala Mirsade. S vremena na vrijeme pogledam podcast od Joe Rogan, i zaista bude zanimljivih gostiju u emisiji, tako da bih preporučio Joe Rogan Experience #1035 – Paul Stamets, ako nekoga zanima ova tema. Izgleda da su gljivice puno zaslužnije za razvoj života na našoj planeti nego što se mislilo. Link: https://m.youtube.com/watch?v=mPqWstVnRjQ
Ja verujem u Tvorca!
I gljivice je On stvorio!
Kako znaš da je samo jedan (tvorac)?
U NASA-i imaju sve spremno za projekt “Genesis” ali nitko se ne želi igrati tvorca (boga) pa da to strmoglave na Mars. Ipak nemaju sve predikcije kako bi se to razvijalo. Možda za par miijuna godina prema Veneri ?
Tko vlada planetom Zemljom, ljudi ? ne, bakterije !!
Sve je to dobro, samo bi trebalo to potvrditi eksperimentom u laboratoriji. stvoriti uslove sa elementima u tlu i atmosferi,koji se mogu mijenjati po sastavu i kolicini kao i temperaturi, i vidjeti rezultat. Ovako su samo nagadjanja.
Sve je nagađanje, teško možemo znati što je bilo prije 1000 godina a kako da znamo što je bilo prije milijun, dva, tri….. Sve su nagađanja i dobro sročena mašta pisaca.
Pa potvrđeno je eksperimentima. Dobili su sve male molekule koje tvore DNK i proteine, pa i ponešto više. Sad samo treba pustiti da se krčka par miliona godina i možda izpužu i gljivice.
Sve je to dobro, samo bi trebalo to potvrditi eksperimentom u laboratoriji. stvoriti uslove sa elementima u tlu i atmosferi,koji se mogu mijenjati po sastavu i kolicini kao i temperaturi, i vidjeti rezultat. Ovako su samo nagadjanja.
Ipak treba ozbiljno razgovarati i ne ismijavati se.
Gljivice su definitivno čudo prirode. One igraju jako veliku ulogu, što potvrđuje i ovaj članak.
Shumadinac, s tobom se slažem 100%. Logika ti funkcionira besprijekorno.
Jedan interesantan primjer, koji potvrđuje Mirsadovo pisanje. Godinama gledate zemlju na balkonu kako se pati, kako cvijeće ili balkonsko povrće obolijeva, jer je zemlja “loša”. To može trajati godinama, ali jednog dana pojave se gljivice. Bijele, zelene i neke druge boje. Pokriju zemlju i taman pomislimo da je sve gotovo i da ćemo sve baciti u smeće, one nestanu, a biljke odjednom ozdrave. Probajte i uvjerite se.
Ima još jedna interesantna priča. Prije par godina, mislim negdje u Francuskoj, izlila se nafta na francusku obalu. Ništa strašno, ali ipak ružno za vidjeti. Umjesto da krenu prevrtati pijesak i čistiti ga od nafte, znanstvenici su predložili da ostave sve kako jeste. Da se ništa ne dira, a oni će za koju godinu sve očistiti.
Tako je i bilo. Nitko ništa nije dirao, a znanstvenici su pratili. Rezultat je bio fantastičan. Nakon par godina, pojavile su se mikroskopske gljivice. Bilo ih je sve više i više. Onda su i one nestale, ali za divno čudo u pijesku nije bilo nafte. Sve je bilo čisto kao nikada do sada.
Zaključak je jednostavan: “Učimo od prirode u njoj su svi odgovori”.