Globalno tehnološko tržište doživjelo je potres nezapamćenih razmjera kada je jedan običan novinarski članak uzrokovao pad vrijednosti najvećeg svjetskog proizvođača grafičkih čipova za više od 112 milijardi dolara u samo nekoliko sati. Ovaj dramatičan događaj otkriva krhku prirodu čak i naizgled nepobjedivog tehnološkog diva poput Nvidie i najavljuje ključnu prekretnicu u industrijskoj bitci koja će vjerojatno odrediti kontrolu nad infrastrukturom umjetne inteligencije u narednim desetljećima.
Nvidiina dominacija tržištem umjetne inteligencije
Nvidia danas predstavlja pravo tehnološko čudo s tržišnom vrijednošću od nevjerojatnih 4.500 milijardi dolara. Da stavimo ovu brojku u perspektivu, govorimo o vrijednosti koja nadmašuje bruto domaći proizvod Kanade, Indije i većine zemalja G20 skupine. Kada bismo zbrojili vrijednost drugih divova industrije poluvodiča poput AMD-a, Intela, Broadcoma, TSMC-a i Microna, još uvijek ne bismo dostigli tržišnu vrijednost samo Nvidie.
Ova dominacija rezultat je zanimljivog tehnološkog slučaja. GPU-i (grafički procesori) prvobitno su razvijeni za pokretanje videoigara. Umjesto nekoliko vrlo snažnih jezgri kao kod klasičnog CPU-a, GPU sadrži tisuće manje snažnih jezgri koje mogu paralelno obrađivati podatke, što je savršeno za izračunavanje milijuna piksela u sekundi.
Znanstvenici u području umjetne inteligencije otkrili su nešto fascinantno – izračuni potrebni za treniranje neuronskih mreža izuzetno su slični onima potrebnima za prikazivanje 3D grafike. Oboje se temelji na masivnim množenjima matrica. Tako se tvrtka koja je prodavala grafičke kartice za igrače preko noći našla u poziciji da pokreće cijelu revoluciju umjetne inteligencije. Bilo je to kao da su proizvođači pisaćih strojeva početkom 20. stoljeća otkrili da njihovi mehanizmi mogu služiti i za izgradnju klasičnih računala – monumentalan slučajan uspjeh.
Danas Nvidia kontrolira između 80 i 90 posto tržišta čipova za umjetnu inteligenciju. S tom dominantnom pozicijom dolazi i nevjerojatna pregovaračka moć. Kada Meta, Google, Microsoft ili bilo tko drugi želi kupiti GPU-e za svoje izračune, imaju samo jednog ozbiljnog dobavljača. Stoga cijenu određuje Nvidia, što je definicija monopola – stanja koje se nije mijenjalo godinama.
Članak koji je promijenio sve
Specijalizirani tehnološki medij The Information objavio je članak koji je otkrio da je Meta u naprednim pregovorima s Googleom za kupnju TPU čipova (Tensor Processing Units) vrijednih nekoliko milijardi dolara. TPU-i su procesori koje Google razvija već desetak godina specifično za umjetnu inteligenciju. Za razliku od svestranih GPU-a, TPU-i su ASIC-i – integrirani krugovi posebno dizajnirani isključivo za strojno učenje.
Reakcija tržišta bila je trenutačna. Dionice Nvidie pale su čak 7% na početku trgovanja prije nego što su se stabilizirale na oko -4%. AMD je također doživio pad od više od 4%. Istovremeno, dionice Alphabeta, Googleove matične tvrtke, porasle su za više od 4%. Nikada ranije nismo vidjeli tako jasan prijenos kapitala – jedan članak, nekoliko odlomaka, i deseci milijardi dolara tržišne kapitalizacije promijenili su vlasnika.
Dogovor o kojem se govori strukturiran je u dvije faze. Meta bi počela iznajmljivati TPU-e putem Google Clouda već sljedeće godine, a od 2027. godine, Meta bi počela implementirati te čipove izravno u svoje podatkovne centre. Ovo predstavlja veliku promjenu strategije za Google, koji je do sada ljubomorno čuvao svoje TPU-e za vlastitu upotrebu i za iznajmljivanje putem svog oblaka.
Googleova vizija nasuprot Nvidijinoj
Google već godinama masivno ulaže u viziju koja se znatno razlikuje od Nvidijine. Dok Nvidia ulaže u svestrane GPU-e sposobne pokretati bilo koji model umjetne inteligencije, Google se opredjeljuje za specijalizirane čipove optimizirane za specifične zadatke.
Njihova najnovija generacija, Ironwood, sedma je generacija TPU-a. Prema službenim brojkama, Ironwood je četiri puta brži od svog prethodnika i do 10 puta učinkovitiji od generacije prije. Osim toga, Google je nedavno najavio još masivniji dogovor s tvrtkom Anthropic, kreatorima Clauda. Anthropic će koristiti do milijun Googleovih TPU-a, a ugovor se procjenjuje na desetke milijardi dolara i trebao bi donijeti više od 1 GW računalne snage do 2026. godine. Za kontekst, 1 GW predstavlja električnu potrošnju čitavog grada.
Nvidiina reakcija na sve ovo bila je gotovo dirljiva. Na Twitteru je tvrtka objavila poruku izražavajući zadovoljstvo Googleovim uspjehom i tvrdeći da su generaciju ispred industrije. To je vrsta korporativne komunikacije koja odaje loše prikrivenu paniku. Kao da svjetski prvak u boksu, nakon što je primio iznenadni udarac, izjavljuje da je sretan što njegov protivnik zna podići šake.
Strateško pitanje ovisnosti
Meta ove godine troši između 70 i 72 milijarde dolara na AI infrastrukturu. To je proračun koji premašuje BDP mnogih zemalja, a do sada je ogroman dio tog novca išao izravno u Nvidijine blagajne. Problem za Marka Zuckerberga je što ovisnost o jednom dobavljaču za tako kritičan resurs predstavlja veliki poslovni rizik.
Zuckerberg to zna bolje od većine. Vidio je što se dogodilo s Appleom i naknadama za App Store. Vidio je kako ovisnost o jednom jedinstvenom igraču može postati zlatni kavez. Diversifikacija izvora za umjetnu inteligenciju pitanje je strateške dugoročne opstojnosti – i nije pogriješio. Uostalom, Meta je razvila vlastiti čip za zaključivanje MTI, Amazon ima svoje čipove Trainium i Inferentia, Microsoft radi na Maia. Svi pokušavaju smanjiti svoju ovisnost o Nvidiji.
Pitanje više nije hoće li se ta diversifikacija dogoditi, već koliko brzo.
Google kao jedinstven igrač u lancu vrijednosti AI-ja
Fascinantno je da se Google nalazi u jedinstvenoj poziciji. To je jedina tvrtka koja vlada cjelokupnim lancem vrijednosti umjetne inteligencije. Imaju potrošačke aplikacije s Google pretragom i AI pregledima koji svakodnevno dopiru do milijardi korisnika. Imaju temeljne modele s Gemini ili Nano/Banana, najbolje AI modele. Imaju cloud infrastrukturu s GCP-om. A sada imaju i čipove s TPU-ima koje počinju prodavati vanjskim korisnicima.
To je kao da Apple proizvodi i Intel procesore, podmorske kablove i elektrane – totalna vertikalna integracija koja im daje apsolutnu kontrolu nad njihovom sudbinom. Neki analitičari s Wall Streeta procjenjuju da bi Googleova TPU divizija u kombinaciji s Geminijem mogla vrijediti oko 900 milijardi dolara sama po sebi. To je nevidljiva tvrtka koja se krije unutar Alphabeta, a uskoro bismo mogli svjedočiti Googleovoj supremaciji.
Je li ovo kraj za Nvidiju?
Ne, barem ne kratkoročno. Nvidia ima masivnu konkurentsku prednost koja se zove CUDA. To je njihova softverska platforma koja omogućuje programerima da programiraju njihove GPU-e za negrafičke aplikacije. CUDA postoji od 2006. godine i milijuni programera naučili su kodirati s njom. Promjena platforme predstavlja ogroman trošak migracije – poput zahtjeva svim web programerima da napuste JavaScript preko noći.
Nvidia inovira nevjerojatnom brzinom. Planiraju sada izbacivati novu generaciju GPU-a svake godine umjesto svake dvije godine. Njihova arhitektura Blackwell nudi performanse do 30 puta bolje za zaključivanje u usporedbi s prethodnom generacijom. Definitivno se ne namjeravaju predati.
Ali signal poslan ovog tjedna vrlo je jasan – doba apsolutnog monopola bliži se kraju. Ne sutra, možda ne sljedeće godine, ali do 2027-2030. godine, krajolik AI čipova bit će radikalno drugačiji.
Budućnost infrastrukture umjetne inteligencije
Postoji aspekt ove priče koji se rijetko spominje – korištenje CPU-a za zaključivanje. Uporne glasine sugeriraju da Google opsežno koristi klasične procesore za pokretanje dijela svojih modela u produkciji. Čak su objavili istraživačke radove o optimizaciji neuronskih mreža na CPU-u.
Logika je jednostavna. Za trening su potrebni specijalizirani, izuzetno snažni čipovi. No za zaključivanje, odnosno za odgovaranje na milijune svakodnevnih upita nakon što je model treniran, jednostavnije arhitekture ponekad mogu biti dovoljne.
Ono što nam ovaj rat pokazuje jest da infrastruktura umjetne inteligencije nije riješen problem. Još smo na samom početku. Arhitekture će se razvijati, čipovi će se specijalizirati, pojavit će se novi akteri.
Tržište AI čipova procijenjeno je na oko 73 milijarde dolara u 2024. godini. Projekcije za 2034. premašuju 900 milijardi dolara – dvanaesterostruko povećanje u 10 godina. To je ogroman kolač i svi žele svoj dio.
Lekcija za tvrtke i pojedince
Za tvrtke koje grade svoje usluge na umjetnoj inteligenciji, pouka je prilično jasna – ne stavljajte sva jaja u istu košaru. Anthropic je to razumio svojom multi-cloud strategijom koja koristi Googleove TPU-e, Amazonove Trainiume i Nvidijine GPU-e prema potrebi. Ta fleksibilnost omogućuje im optimizaciju troškova i izbjegavanje zarobljenosti kod jednog dobavljača.
Za nas, promatrače ove tehnološke revolucije, spektakl tek počinje. Svjedočimo potpunoj rekompoziciji informatičke industrije. Savezi se stvaraju i raspadaju. Milijarde mijenjaju ruke, a usred svega toga, tvrtke grade temelje svijeta sutrašnjice.
Pravo pitanje sada je kako se pozicionirati za ovu tranziciju. Umjetna inteligencija više nije tema znanstvene fantastike ili tek tehnološka znatiželja. To je alat koji redefinira svaku industriju, svaku profesiju i svaku vještinu. Oni koji razumiju ove promjene i prilagode se imat će ogromnu prednost u nadolazećim godinama, dok će drugi riskirati da ostanu na marginama digitalne ekonomije.
U vremenu kad jedan članak može izbrisati stotine milijardi dolara tržišne kapitalizacije, jasno je da živimo u eri izvanredne volatilnosti i transformacije. Za Nvidiju je ovo trenutak istine, za Google trenutak potvrde dugogodišnje vizije, a za sve nas – prozor u budućnost koja se oblikuje nevjerojatnom brzinom.

Sve je to protiv biološkog života na planetu……………
Je im baš teško. Mislim za mnoge nedostižna cifra, ali snaći će se oni. Trenutno je previše novca u rukama manjine pa nam je sve skuplje postalo. Njima sitnica i pokušovaše sve, a nama krediti do grla.
Ne samo da je GPU-ovima cijena običnim korisnicima poletila u nebo (i to je već dugo tako), već i memoriji divljaju cijene zbog AI u zadnje vrijeme.
64 GB DDR5 RAM-a košta oko 600 dolara. U razini Playstationa 5.
Prije par mjeseci ova memorija je koštala 150-200 dolara.
Stvaraju svog boga kiborga. Biće koje je pola stroj pola biološki život. Žele sakriti da je svaki čovjek uz dovoljno truda i odricanja sam sposoban postati božansko biće. Naravno ne u jednom životnom ciklusu ali kroz više životnih ciklusa čovjek bi zaslužio postati više od običnog čovjeka. Zato je Isus rekao one riječi ” tko tebe mačem ti njega kruhom”, zato je završio na križu. Jer to nije bio sin boga kojem se oni klanjaju.
Mutna posla braćo.
Sve ove industrije koje su u fazi razvoja i za koje se ne znaju u kojem će smjeru krenuti, koje nisu ustaljene i u kojima se novosti unutar njih samih, dešavaju na dnevnoj razini, podložne su špekulaciju, tajnim razinama odnosa i manipulaciji informacijama. Oni koji su na razini moći kreiraju te odnose prema smjeru vlastitog profita. Odvija se borba koju mi ne vidimo ali koja ostavlja posljedice i na one koji nisu involvirani.
Na koji je način Trump zaradio milijarde dolara na svojoj kriptovaluti. Nije zbog toga što je pametan, već zbog toga što je došao do pozicije moći sa koje je mogao prodati svoj utjecaj zainteresiranim stranama. Svim onima u svijetu koji su uvidjeli da je probitačno uložiti u njega.
To se zove sukob interesa. Dali će zbog toga biti osuđen. Možda da, možda ne. A trebao bi.
“U vremenu kad jedan članak može izbrisati stotine milijardi dolara tržišne kapitalizacije, jasno je da živimo u eri izvanredne volatilnosti i transformacije…”
——————–
živimo u vremenu kazališta i obmane.. njihove milijarde postoje samo na njihovim računalima, sami ih pišu, sami brišu…kako im se *urac digne.
poanta je da su svi navedni koncerni, ionako u vlasništvu istih osoba, tj. svi pripadaju istim vlasnicima, tako da su sukobi među njima kazalište.
Meta tj. Facebook (zhidov Zuckerberg), Google (zhidovi Brin i Page), Anthropic (zhidov Dario Amodei), Nvidia, također njihova– a većinski vlasnici dioniica svih ovih koncerna su:
– The Vanguard Group
– BlackRock
– Fidelity Investments
– State Street Corporation
– JPMorgan Chase … svi židovski
slične kazališne predstave su i kobajagi rivalstvo između Pepsija i Coca-Cole, adidasa i nikea, ili Microsofta i Applea… a i u ovih svih 6 koncerna Black Rock i Vanguard su vlasnici većine dionica.
“…Ovaj dramatičan događaj otkriva krhku prirodu čak i naizgled nepobjedivog tehnološkog diva poput Nvidie…”
Ne, nego ovaj “dramatičan događaj” pokazuje koliko ta “vrijednost” multinacionalnih korporacija nema nikakvog doticaja sa stvarnim svijetom i stvarnim vrijednostima. Jer ta korporacija “vrijedi” koliko je netko u tom trentku spreman platiti za njihove dionice. I to ne sve dionice nego samo određen broj. Sutradan bilo koji događaj poput novinskog članka može promijeniti okolnostii i ta ista korporacija odnosno te iste dionice mogu vrijediti upola manje ili duplo više. Pa onda ispada da i čitava korporacija, potpuno ista kao i jučer sad odjednom vrijedi upola ili duplo a da se nije nimalo promijenila.
Suze mi došle na oči koliko mi ih je žao…
A sve im to džabe jer su ih Kinezi pretekli u inovacijama. Npr.. tehnologija analognog čipa.. jeftinije brže i što je najbitnije puno manje struje..