Priča o iranskom državnom udaru iz 1953. godine, koji je Washington stajao manje od 100.000 dolara, trajao svega šest dana i ostavio stotine Iranaca mrtvima, dok je desetljećima preoblikovao Bliski istok.
Kao i tijekom svih nedavnih prosvjeda u Iranu, jezik kojim se služe zapadni političari i mediji slijedi poznati obrazac: „sloboda“, „demokracija“ i „potpora prosvjednicima“ navode se kao ključni prioriteti Europe i Sjedinjenih Država. Washington i London predstavljaju se kao moralni akteri koji stoje uz prosvjednike nasuprot represivnoj državi.
No povijest pokazuje da se takav jezik rijetko pretvarao u stvarnu brigu za ljudska prava. Naprotiv, on je sustavno prikrivao daleko konkretniji i dugotrajniji cilj: kontrolu nad iranskim resursima, ponajprije naftom, i utjecaj na politički smjer zemlje.
Sloboda kao slogan, nafta kao strategija
Tvrdnja da SAD ili Europa podupiru iranske prosvjede iz solidarnosti s običnim ljudima raspada se čim se pogleda povijesni kontekst. Od samih početaka modernog američkog angažmana na Bliskom istoku Iran nije promatran kao društvo s političkim ambicijama, nego kao strateška imovina. Njegov zemljopisni položaj, golemi energetski resursi i smještaj između suparničkih sila učinili su ga plijenom vrijednim kontrole. Kada se iranska politika poklapala sa zapadnim gospodarskim interesima, vlast je bila tolerirana. Kada nije, „promjena režima“ postajala je prihvatljiva opcija.
Taj obrazac nastao je mnogo prije Islamske Republike. Godine 1908. otkriće golemih naftnih rezervi u Iranu dovelo je do osnivanja Anglo-perzijske naftne kompanije, kasnije preimenovane u Anglo-iransku naftnu kompaniju (AIOC), a potom u British Petroleum. Do 1914. britanska je vlada, pozivajući se na financijsku nesigurnost i potrebu da Kraljevska mornarica prijeđe s ugljena na naftu, stekla većinski udio u toj kompaniji.
Vrijeme je bilo presudno. Prvi svjetski rat potaknuo je globalni procvat potražnje za naftom, a iranska se proizvodnja naglo povećala. Kompanija je opskrbljivala znatan dio britanskih ratnih energetskih potreba. Od tog trenutka Iran je postao energetska arterija Britanskog Carstva.
Nakon rata, državnim udarom 1925. okončana je vladavina dinastije Kadžar. Reza Khan, tadašnji ministar rata, okrunio se za šaha i utemeljio dinastiju Pahlavi. Time je započelo razdoblje diktature koje je prethodilo Islamskoj revoluciji 1979. i koje je Iran pretvorilo u jednu od najbrutalnijih sigurnosnih država u regiji.
Reza Šah bio je odlučan modernizirati i centralizirati zemlju prema zapadnom industrijskom i državnom modelu. Istodobno je učvršćivao osobnu vlast uspostavom političke diktature. Zabranio je političke stranke, gušio ustanke, izgradio snažan policijski aparat i drastično ograničio utjecaj vjerskih institucija. Iran je pretvoren u strogo kontroliranu i izrazito centraliziranu državu.
Upravo je u tom razdoblju Iran u zapadnom diskursu opisivan kao „modernizacijski“ i „prozapadni“. Razlog je bio jednostavan: nafta je nesmetano tekla prema zapadnim tržištima, a Iran se jasno pozicionirao protiv Sovjetskog Saveza. Iako je šah uspio izboriti nešto povoljnije uvjete naftnih koncesija, povećani prihodi koristili su prije svega eliti oko Pahlavija. Nejednakost se produbljivala, a društveno nezadovoljstvo raslo.
Kada je Iran postao energetska arterija carstva
Britanska dominacija nad naftnim sektorom, uz šahovu nesposobnost da zaštiti nacionalni suverenitet, radikalizirala je velik dio iranskog društva. Posebno su pogođeni bili naftni radnici, koji su živjeli i radili u teškim i opasnim uvjetima, bez mogućnosti napredovanja, zarobljeni u krutoj kolonijalnoj hijerarhiji koja je oštro odudarala od privilegiranog života stranog osoblja.
Kršenja ljudskih prava nisu bila samo ignorirana – bila su tiho prihvaćena kao cijena strateške lojalnosti.
Tijekom Drugog svjetskog rata postalo je posve jasno koliko je monarhija služila stranim interesima. Nakon što su Britanija i Sovjetski Savez svrgnuli Rezu Šaha, pozivajući se na njegovu bliskost s nacističkom Njemačkom, na prijestolje je postavljen njegov sin Mohammad Reza Pahlavi, mlad i politički neiskusan. Njegova je uloga bila jasna: osigurati neprekinut pristup energetskim resursima i zadržati Iran u okviru savezničkih interesa. Kako bi se to jamčilo, britanske i sovjetske snage okupirale su zemlju sljedećih pet godina.
Po završetku rata i povlačenju okupacijskih snaga Iranci su ponovno počeli zahtijevati stvarnu neovisnost. Njezin prvi i najvažniji simbol bila je kontrola nad vlastitim prirodnim bogatstvom. Tu je borbu utjelovio Mohammad Mossadegh.
Mossadegh, europski obrazovani odvjetnik i vođa koalicije Nacionalne fronte, predstavljao je široki savez nacionalista, liberala i društvenih reformatora. Vjerovao je da Iran može biti istodobno demokratska i suverena država. Godine 1951. postao je prvi u potpunosti demokratski izabrani premijer Irana, potisnuvši šahovu moć i oslonivši se na golemu potporu javnosti.
Njegov uspon imao je međunarodni odjek. Godine 1952. časopis Time proglasio ga je Čovjekom godine i nazvao „iranskim Georgeom Washingtonom“, simbolom naroda koji pokušava povratiti neovisnost od imperijalne kontrole.
Sovjetski Savez, nakon pobjede nad nacističkom Njemačkom, povukao je svoje snage i nije težio dugoročnoj kontroli nad Iranom. Britanija i Sjedinjene Države, međutim, postupile su suprotno. London je ostao odlučan zadržati dominaciju nad iranskom naftnom industrijom i spriječiti svaki izazov svojim gospodarskim i strateškim interesima.
U tom se trenutku spor pretvorio u egzistencijalni sukob. Mossadegh nije samo reformirao iransku politiku – on je ugrožavao samu strukturu poslijeratne gospodarske moći na Bliskom istoku. Upravo je ta prijetnja, a ne strah od komunizma, zapečatila njegovu sudbinu i učinila državni udar iz 1953. neizbježnim.
34 komentara
ćifutska posla 🤬
… … …👍
Zato svi bježimo u Rusiju, multibilionari i oligarhija tamo cijeni vas život koji vrijedi otprilike jednu usranu ladu.
??? O čemu vi??
Oprostite?? Što ste mislili???
Gledaš ti šeherzadu
Kakvo čuđenje! Jeli tako Mrči?
Veneculea 2.0
razlika je što je ovo Iran. ovdje se neće napit vode onaj tko je došao mutit.
P.d. pa nismo “francuske sobarice”… ili jesmo…većina.😁
Zasad je, izgleda, odlučeno da se ne igraju rata…vjerojatno je dogovoreno da se sve riješi “na burzama”.😁
Nije mi jasno zašto ovaj put nisu skinuli rukavice.
Možda ovaj put iskreno žele pomoć Iranskom narodu da živi u blaženoj demokraciji.
Malo mi muti pamet činjenica da su spremni bombardirat ako Iranci ne prihvate demokraciju. To je valjda doslovna borba za demokraciju.
Držimo fige
Trump je pošast iz svetega pisma. Zato nikoli ne bi smel zmagati volitev. Izdaja Kurdov je bila popolnoma ogabno dejanje nekoga, ki ni človek. Tisto s trgovino in znakom pošasti je dokaz, da je Trump pošast, ki se je dvignila nad morje.
😂😂😂😂💸💥😂😂😂😂😂
Misliš????🪰💩
Ka.. akva šeherzada.. Ezel kraalj.. ubi čoek. Nemoj vikati. Nemoj vikat!
Stari i dobro oprobani recept ali ne da mi se rasspredati o tome jer sam imao pakleni dan i noć.
Monetarni mehanizam je uvijek bio skriven.
Njegova je uloga bila potcijenjena.
Civilizacije su rušene iznutra kroz manipulaciju razmjenom, dugom i plemenitim metalima.
Ista sila djeluje i danas.
„Novčana moć“ sistematski razgrađuje psihologiju naroda i elita — to je psihopovijesni generator dekadencije i kolapsa.
Civilizacije nisu nastale iz religije, nego iz administracije.
Religija je bila samo fasada — stvarna moć ležala je u evidenciji, u kontroli nad informacijom.
U psihopovijesnom smislu:
Društva napreduju kada proizvođači i oni koji vode evidenciju ostanu u ravnoteži.
Društva propadaju kada se administrativna kasta osamostali i počne živjeti na račun proizvođača.
Babilon je prvi povijesni primjer gdje je moć zapisa postala sredstvo kontrole, a ne organizacije.
To je najraniji oblik „skrivene elite“ — one koja drži sustav, a ne prijestolje.
Ovo je ključ za psihopovijest: prvo nastaje kontrola nad informacijom, pa tek onda vlast nad ljudima.
Ako u ranim civilizacijama postoji jedna istina koja je toliko očigledna da je gotovo nevidljiva, onda je to slijedeća:
Hram je bio i crkva, i državna kasa, i robna burza, i kreditna kancelarija – sve istovremeno.
U njemu se čuvala hrana.
U njemu su se vodile knjige.
U njemu su se odlučivale obaveze.
Iz njega su izlazile zapovijedi.
U njemu su se mjerile vrijednosti.
Svećenički pisari nisu bili samo „čuvari svetinje“, nego računovođe, upravljači skladišta, kontrolori radne snage i jedini koji su se znali služiti simbolima vrijednosti.
Hram je bio prvi „računski centar“ ljudske povijesti.
Hram kao ekonomsko srce grada u svakom gradu-državi je posjedovao:
zemljište,
radnu snagu,
vodene resurse,
skladišta hrane,
arhivu tablica o dugu i razmjeni.
Bio je i najveći poslodavac i najveći povjerilac.
Kod radnika koji duguje rad – svećenici bi zapisali koliko dana mora raditi.
Kod trgovca koji duguje robu – zapisivalo bi se koliko ulja ili vune mora predati.
Kod zakupca zemlje – zapisivalo bi se koliko žita mora vratiti.
I zato je Hram bio istovremeno:
sud (odlučuje o sporu),
banka (drži robu i obaveze),
skladište (fizička vrijednost),
administrativni centar (vođenje tablica).
Temelj za kasniji babilonski sistem:
Ovaj spoj hramskog upravljanja i privatnog tumačenja obaveza otvorio je vrata događaju koji će oblikovati svijet: Babilonskom bankarskom sustavu, koji će kasnije dominirati cijelim Bliskim istokom, Mediteranom, pa čak i Grčkom.
Sve je počelo u Hramu:
– kontrola nad razmjenom,
– standardizacija mjera,
– bilježenje dugova,
– monopol nad znanjem.
A završilo se u rukama trgovaca koji su posjedovali znanje mehanizma, ali nisu bili ograničeni vjerskim pravilima. To je bila eksplozivna kombinacija.
Vjera i religija su dva različita pojma. Religo, religare…
“…moć zapisa postala sredstvo kontrole, a ne organizacije. To je najraniji oblik „skrivene elite“ — one koja drži sustav, a ne prijestolje. Ovo je ključ za psihopovijest: prvo nastaje kontrola nad informacijom, pa tek onda vlast nad ljudima…”
MOLIM?
Kojih to zapisa?
Što ti misliš koji zapisi postoje uopće?
Koji su najbrojniji?
PS koliki broj ljudi je uopće bio pismen?
20. januara.
“Prognani prestolonaslednik Reza Pahlavi, sin monarha Irana koji podržava SAD, rekao je u intervjuu za Fox News da Iran treba bombardovati, dodajući da ga nije briga ko će vrši napad, bilo SAD, Izrael ili bilo koji drugi glumac …”
Dakle, luđak želi uništiti svoju zemlju u koju se namjerava vratiti.
I ovako ga tamo nitko ne šljivi, a s ovom izjavom je zauvijek pokopao sve svoje umišljene šanse.
Zar misli da će ga prihvatiti ljudi čije kuće će uništiti bombardiranjem?
biti il ne biti, da baš to luđak želi..
Da i na kraju što je amerika,izrael i eu postigla sa ovim posljednjim pokušajem rušenja iranskog režima ? Iran se riješio dobrog dijela stranih plačenika i domačih izdajica,a zapad nije postigao ništa.
prosvjednici su vikali *2026 je godina kad pada Khamenei* i zvali su Trumpa da izvrši vojnu intervenciju, a kad su u prošlosti prosvjednici protiv Saddama, Assada, Gaddafija tražili vojnj intervenciju dobili su je, jeli ti sad jasno o čemu se radi
Kada ste došli do Mosadeka i smrti, interesantno je i veza s italijanskom energetskom kompanijom i ugovorima. Direktor poginu u padu aviona, Mosadeka ode ća. Malo pročitajte, na neutralnom mjestu, ne na gooogglllll ili vikiciki, ugovor je bio 50:50.
Ništa nije slučajno i bez veze
Iran ima stvaran problem curenjem informacija i izdajom. Svu obaveštevajnu zajednicu mu je školovao Mosad, prije revolucije. Kanali su duboki…
tako su i Madura sredili za dva sata, znali su svaki Madurov pokret
kad je pao Assad i kad je nedavno pao Maduro znalo se da je sada Khemeni na redu, obračun je ionako neminovan i zato se nema puno što čekati jer Trump i Netanyahu neće dozvoliti da Iran proizvede još 1000 balističkih raketa i da dobije iz Rusije S-400, Su-35 i HQ 9 iz Kine iako dolaze vijesti da su Kinezi zadnjih dana isporučili transportnim avionima HQ 9 da pojačaju protuavionsku obranu Irana, zato Trump šalje pojačanja na bliski istok jer treba uzeti u obzir ne samo IRGC nego i Hezbollah, Houtijei iračke milicije jer i oni znaju da će ako padne Khameneia i oni propasti skupa s njim ali bez Saddama, Assada, Nasrallaha, Madura, Gadaffija i Khemenievo postojanje je besmisleno i nemoguće
Stari Svjetski poredak ide u zalazak a novi se jos nije oblikovao. Velike promjene su u procesu. Trump pravi velike valove. Vecinu ljudi Iz bivse Jugoslavije nije briga ni Izrael ni Iran, njih interesira Europa a to je EU i Russia i Amerika….Tesko je ista predvidjeti s prciznosu ali neke konture se vec vidiu. Rusija ce biti ojacana, Eu oslabljena, jako oslabljena, Amerika ce biti i dalje Amerika. Uslijed AI tko ima barem million Dollars investirano bit ce trajno financijski neovisan a sirotinja ce biti trajno u neizvjesnosti i praviti djecu da budu proleteri. Tebi sve najbolje, znaj stari sabloni vise ne drze vodu
Ah. 😄
Grdna greška.
Milijun $ je goli k*
Treba imati milijardu ili više.
——–
Proletera više nema.
Jer nema niti kapitalizma.
A i prestali su ih tako zvati.
Islam nije samo religija. Islam je prvenstveno način života. Kao takav treba se promatrati mimo bilo kakvih ideoloških pojmova i pojmova zapadnog liberalizma ili demokracije.
Islam jedino,sam u sebi, može naći puteve demokratizacije i liberalizma ako je potrebno, a je u nekim svojim aspektima. Npr. dali je nošenje hidžapa čin čednosti, pobožnosti, vlastitog izbora, vjerske tradicije ili je po mišljenju zapada silom nametnut ženama kako bi se izbjeglo da žensko tijelo ne provocira …itd.
Demokracija bi bila u tome da žena može sama, po svojoj slobodnoj volji odlučiti da li će nositi ili ne nositi hidžap jer je to nijedan tumač vjere ne može odrediti po onome što je u knjigi.
Dali će žene u Iranu nositi hidžap ili ne, to ne može odrediti ni Pahlavi niti američko-izraelsko oružje.
U islamu i šiti i suniti su svoju vjeru izgradili na istoj knjizi.
Po kojim se je to prenosiocima Hidasa dogodilo da su suniti npr. S.Srabije postali veliki prijatelji Izraela i Amerike pa da im ovi nikako nemaju namjeru uvesti demokraciju iako su po pitanju hidžapa daleko rigorozniiji od Iranaca.
Ili, kako se moglo dogoditi da iranski šiti pomažu Palestinske sunite dok ostali suniti, npr. S.A. okreću glavu od njih, gradeći se da ne vide njihovu patnju.
Odgovor, da su suniti zaljeva, izdali svoju braću Palestince te dozvolili Americi pristup svojoj nafti i popušili lulu mira sa Izraelcima zbog ekonomskim interesima je previše profan i prejednostavan.
Nijedan prenosioc Hidasa, za takav čin ne bi mogao pronaći odobrenje u Kur’anu.
Iran je diktatura i tamo nema slobodnih izbora i demokratskih institucija tako da se vlast dobija i gubi silom, godinama su provodili propagandu da su spremni na sveti rat protiv SAD-a i Izraela, dolazi trenutak istine za njih isto kao što je bio došao trenutak istine za Madura, Assada, Saddama, Gaddafija
Živ ti bio majci svojoj! Živjeli slobodno izbori kao u najboljem Disneylandu, kao u USA, kao u svim iluzijama i cirkusima zabave.
Ipak Sokrat i Platon su u pravu. Demokracija je besmislica.
Saudija nema veze s islamom. Saudija je parazit
Aramco je od svog osnivanja u vlasništvu 50:50
——-
Tko je i zašto dao državu Saudima?
——-
Trebali bi češće ljudi ovako napisati i postaviti stvari, pa bi odmah vidjeli da osnovne premise ne štimaju
Postoje interesi ovih i onih
Islam je tu …samo slučajno
Drugo, kada uopće govorimo SA, zapravo, o bilo kojoj državi, o kome govorimo? O nekih 1000 ljudi. Možda 2000.
Realno gledano, nista tu nije novo. Samo je prije nekako sve to bilo u rukavicama a sada je to sve otvoreno, kao da te netko pljusne u lice i kaze ti OTVORNO. Znaci sve je isto, razlicite su nijanse. Svijet je odvratni zoloski vrt.
Ako ih napadnu Iran će odgovoriti možda još žešće na Izrael i okolne američke baze. Najbolje ih je rušiti iznutra i buditi nemire zar ne? Tako će kriviti svoj režim, a ne Amere i Izrael iako su im oni zakuhali, a tad će Iran biti na raspolaganju i doći će demokracija.
Ići ćeš ti u zatvor, ne u ludnicu…ako bude sreće…za tebe