Samo dvotjedna konzumacija grožđa mijenja ekspresiju gena povezanih sa zaštitom kože i smanjuje oksidativni stres.
Kad pomislimo na zaštitu kože od sunca, prvo nam na pamet padnu kreme, odjeća ili hlad. No znanstvenici sveučilišta Western New England otkrili su da i prehrana može igrati ključnu ulogu. Prema njihovom istraživanju, samo dvotjedna svakodnevna konzumacija grožđa može pozitivno utjecati na genetske mehanizme koji štite kožu.
Istraživači su u studiji objavljenoj u časopisu ACS Nutrition Science zamolili dobrovoljce da dva tjedna svakodnevno konzumiraju količinu grožđa koja odgovara trima porcijama cijelog voća. Analizirali su ekspresiju gena u njihovoj koži prije i poslije konzumacije, uz izlaganje slabim dozama UV zračenja.
Rezultati su pokazali da grožđe mijenja aktivnost gena povezanih s keratinizacijom i kornifikacijom, dvama procesima ključnima za stvaranje zaštitnog vanjskog sloja kože. Također je zabilježen pad razine malondialdehida, markera oksidativnog stresa, nakon izlaganja UV zrakama. Drugim riječima, koža je pokazivala biološke znakove bolje otpornosti na štetne učinke sunca.
„Sada smo sigurni da grožđe djeluje kao superhrana i izaziva nutrigenomski odgovor kod ljudi“, izjavio je John Pezzuto, doktor farmacije i dekan Fakulteta farmacije i zdravstvenih znanosti. „Promjene u ekspresiji gena otkrile su poboljšanje zdravlja kože.“ Pezzuto vjeruje da učinci grožđa nisu ograničeni samo na kožu te da bi mogli utjecati i na druga tkiva poput jetre, mišića, bubrega ili mozga, no ta hipoteza tek treba biti potvrđena.
Ovo istraživanje nadograđuje se na višegodišnja proučavanja grožđa. U preglednom članku iz 2025. u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, Pezzuto je istaknuo da više od 60 recenziranih studija i 30 kliničkih ispitivanja istražuje potencijalne zdravstvene dobrobiti ovog voća. Primjerice, pilot-studija iz 2021. u časopisu Nutrients povezala je četverotjednu konzumaciju grožđa s povećanom raznolikošću crijevnog mikrobioma.
Pocnimo o snazi “polyfenola”
Prema najčešće citiranoj listi za pesticide u voću i povrću — tzv. “Dirty Dozen”
Lista top najbržih izazivača skraćenja života.
Redosled za 2025/2026 izgleda ovako:
Neka jedo tko voli i ima.
Sirovo?
Ili može i prerađeno?
Конзумација било чега шта смо сами произвели без хемикалија је здраво за кожу. Ма здраво је за све.
Što je to sa ljudima…
Pitaš ih koliko imaju godina, a svi: “šta misliš?”.
P.S.
Da sam ja netko svim majkama bih izbrisao bore…
– Indexi
Molim koliko crno vino spada u tu kategoriju. Trenutno smanjujem dozu na flašu crnog, imam osam banki (blizu) , prestao uzimat lekove za razređivanje krvi, lekovi su bez da platim, iskustvo mi govori, sve badava i nije za upotrtebu.Ne trbam savet, danas ti apoteka određuje tretman, doktori su isključeni, onda hteli ili ne, privatno, što je samo komercijajlna dimenzija.. Ja preko zdravstvenog dobijam hrpu lijekova, malezija, indija, itd, svb bacam u kantu. Razlog, ako ne uzimaš to smeče, posle tri meseca naplačuju prvu turu.Doktori su izgubili smisao, jača je farmaceutska industzrija u sprezi sa vladama.