Iranci žele osvetu – Eliminirati ćemo 13 odgovornih zapadnih političara

Teheran je objavio infografiku s trinaest lica zapadnih lidera na meti osvete, uključujući Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua.

Iranski režim više ne skriva svoje namjere. Dok svijet odbrojava dane od smrti vrhovnog vođe Alija Hameneija, Teheran je objavio infografiku koja izgleda kao narudžbenica za ubojstvo. Trinaest lica, mete na čelu i poruka koju potpisuje novi vrhovni vođa Mojtaba Khamenei: osveta je neizbježna.

Glasilo gradske općine Teheran Amari, poznato po ultra konzervativnom uređivačkom smjeru, plasiralo je u subotu navečer vizual koji je u nedjeljnom tiskanom izdanju misteriozno nestao. Donald Trump i Benjamin Netanyahu predvode kolonu osuđenika s ciljnikom iscrtanim preko čela. Uz njih su američki državni tajnik Marco Rubio, ministar obrane Pete Hegseth te europski čelnici Emmanuel Macron, Giorgia Meloni, Friedrich Merz i Keir Starmer. Poruka koja prati grafički prikaz ne ostavlja prostor za dvosmislenost: ovi kriminalci, čija imena stoje na popisu, ponijet će u grob želju za mirnom smrću, poručio je novi iranski vrhovni vođa putem Telegram kanala koji vodi njegov ured.

Mojtaba Khamenei, sin ubijenog Alija Hameneija, nije se pojavio u javnosti od očeve smrti 28. veljače. Izostao je čak i sa šestodnevnog državnog pogreba zaključenog 9. srpnja. Glasine o njegovom zdravstvenom stanju ne jenjavaju, osobito zbog tvrdnji da je i sam ranjen u istom napadu u kojem je ubijen njegov otac. Od ožujka komunicira isključivo pisanim porukama koje zatim prenose državni mediji. Upravo tim kanalom najavio je da će zapadni lideri umrijeti u nemiru i strahu.

Donald Trump, koji je ranije tvrdio da je meta broj jedan Irana, nije čekao objavu infografike da bi odgovorio. Još u petak, dan prije nego što je slika počela kružiti, američki predsjednik zaprijetio je da će desetkovati i potpuno uništiti Iran pokuša li ga režim likvidirati. Ta izjava dobiva puno težinu u svjetlu informacija koje je ovih dana prenijela američka televizija CNN, a prema kojima su izraelske obavještajne službe upozorile Washington na postojanje konkretnog iranskog plana za atentat na Trumpa. Wall Street Journal izvijestio je o sličnom upozorenju iz Izraela. Obje informacije počivaju na anonimnim izvorima bliskim dosjeima. Nema javno dostupnih dokumenata, nema službene američke ni izraelske potvrde u ovom trenutku.

Ono što posebno bode oči jest prisutnost europskih lidera na popisu za odmazdu. Emmanuel Macron i Friedrich Merz nisu zapovjedili nijedan napad na Iran. Njihovi zrakoplovi nisu bacali bombe po Teheranu. Pa ipak, iranski režim ih tretira kao legitimne mete i stavlja ih rame uz rame s Trumpom i Netanyahuom. Teheran od početka sukoba ponavlja jednu tezu koja sada dobiva krvavo utjelovljenje: nekoliko europskih država nije osudilo ni pokušalo spriječiti američke udare na iranski teritorij, a dodatno su ih podržale dopustivši američkim vojnim zrakoplovima korištenje vlastitog zračnog prostora. Tiho odobravanje i pretpostavljena neutralnost pretvorili su se u sudioništvo. Dovoljno je bilo ne podići glas dok je Iran brojao mrtve pa da se izbriše granica između napadača i suučesnika.

Ovo nije prvi put da Teheran prijeti smrću zapadnim dužnosnicima, ali prvi put objavljuje popis s imenima i prezimenima uz vizual koji ne može biti eksplicitniji. Između neodređene osvete i infografike koja ih nabraja trinaest, Iran je odabrao proračunatu dvosmislenost. Dovoljno prijeteću da paralizira zapadne umove i dovoljno maglovitu da nikada ne mora odgovarati za svoje stvarne namjere.

Dok iranski čelnici crtaju mete po licima europskih premijera, Ujedinjeno Kraljevstvo potresa ubojstvo koje otvara jednako teška pitanja. Anne Widdecombe, 78 godina, bivša konzervativna zastupnica i povijesna figura Brexita, pronađena je mrtva u svom domu u Devonu s teškim ozljedama. Policija je otvorila istragu ubojstva. Prvi osumnjičeni, 26-godišnji Britanac, pušten je u subotu ujutro bez daljnjeg postupka. Drugi osumnjičeni uhićen je u nedjelju, a vlasti su priopćile da ne traže nikoga drugog u vezi s ovim slučajem.

Napad na Widdecombe dogodio se u srijedu 8. srpnja oko 12:30 u njezinoj kući u Haytoru. Njezino tijelo otkriveno je tek sljedećeg dana. Anne Widdecombe nije bila obična bivša političarka. Zastupnica u Donjem domu od 1987. do 2010. i državna tajnica za zatvore pod Johnom Majorom između 1995. i 1997., napustila je torijevce 2019. kako bi se pridružila stranci Nigela Faragea. Postala je europarlamentarka i glasnogovornica Reform UK za imigraciju i pravosuđe. Gotovo 40 godina stajala je u srcu konzervativnog i suverenističkog britanskog krajolika, a široj javnosti bila je poznata i po nastupu u emisiji Strictly Come Dancing 2010. godine, gdje ju je samopodbijanje odvelo do četvrtfinala.

Premijer Keir Starmer nazvao je vijest o istrazi ubojstva zaista šokantnom. Čelnica konzervativaca Kemi Badenoch rekla je da je shrvana tim užasnim događajem. Nigel Farage otišao je korak dalje i izjavio da je to zaista strašan odraz moderne Britanije u kojoj su stvari postale još opasnije za političke dužnosnike. Zamjenik načelnika policije Matt Longman tvrdi kako u ovom trenutku nikakva politička veza nije povezana s motivom ubojstva, ali pitanje ostaje obješeno u zraku poput noža.

Nije prošlo ni godinu dana otkako je američki konzervativni aktivist Charlie Kirk ubijen hicem u grlo pred otprilike 3000 ljudi na kampusu Sveučilišta u Valleyu 10. rujna 2025. Osnivač pokreta Turning Point USA i bliski suradnik Donalda Trumpa govorio je na sveučilišnoj turneji kad ga je pogodio strijelac smješten na krovu susjedne zgrade. Osumnjičeni Tyler Robinson, 22 godine, optužen je za teško ubojstvo, a istražitelji su zaključili da je motiv bilo osobno i ideološko neprijateljstvo prema Kirkovim stavovima. To ubojstvo dio je sekvence političkog nasilja koja je obilježila Sjedinjene Države tijekom cijele 2025. godine.

Pucnjava koja je u lipnju odnijela život demokratskoj zastupnici Minnesote Melissi Hortman i njezinom suprugu, pokušaj paljenja rezidencije guvernera Pennsylvanije Josha Shapira u travnju, ubojstvo dvoje zaposlenika izraelskog veleposlanstva u Washingtonu u svibnju. Znanstvenik specijaliziran za političko nasilje na Sveučilištu Maryland procijenio je broj politički motiviranih napada u Sjedinjenim Državama u prvih šest mjeseci 2025. na oko 150, što je dvostruko više nego u istom razdoblju 2024. godine. U takvom ozračju gotovo je nemoguće ne zapitati se nije li smrt Anne Widdecombe odgovor na istu logiku. Nije li ubijena upravo zato što je utjelovljivala Brexit i ideje Reform UK. Britanska policija zasad u tome ne vidi nikakav znak, ali sve dok motiv drugog osumnjičenog ne bude javno obznanjen, pitanje će ostati otvoreno i neizbrisivo upisano u kontekst u kojem biti istaknuta konzervativna figura u Londonu ili Washingtonu sve više postaje samostalan faktor rizika.

Dok zapadne prijestolnice strepe od iranskih prijetnji i političkih ubojstava, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je četvrtu rekonstrukciju vlade od početka ruske invazije. Premijerka Julija Svyrydenko napustila je dužnost usred istrage o korupciji koja pogađa njezinog bliskog suradnika. Zelenski je na mreži X napisao da Ukrajina mijenja svoju političku strategiju i da su za to potrebne kadrovske promjene u izvršnoj vlasti. Svyrydenko, 40 godina, bivša ministrica gospodarstva i arhitektica sporazuma o mineralima s Washingtonom, potvrdila je svoj odlazak uz poruku da je spremna služiti državi u bilo kojoj novoj misiji.

Ova rekonstrukcija mora proći parlamentarnu potvrdu na sjednicama zakazanim za 13. i 14. srpnja, ali ono što zaokuplja pozornost jest kontekst u kojem se događa. Već tjednima ogroman korupcijski skandal potresa ukrajinski energetski sektor, a u središtu je navodni sustav pronevjere sredstava kroz ugovore s državnim poduzećima, uključujući nuklearnog operatera Energoatom. Ključno ime koje neprestano izranja jest Timur Mindich, biznismen kojeg više ukrajinskih medija opisuje kao jednog od glavnih financijskih posrednika Zelenskog. Mindich je napustio zemlju malo prije nego što su istražitelji izvršili pretrese. Skandal je od tada zahvatio nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika i ponovno otvorio pitanja o utjecaju predsjednikova okruženja na upravljanje velikim državnim poduzećima usred rata, baš u trenutku kad deseci milijardi eura zapadne pomoći nastavljaju pritjecati u Kijev.

Pitanje upravljanja ne završava na ovom skandalu. Ono dotiče dublji strukturni problem koji se preslabo spominje. Prvi predsjednički mandat Volodimira Zelenskog, započet 2019. na pet godina, službeno je istekao u svibnju 2024. Nikakvi predsjednički izbori nisu održani. Vojno stanje na snazi od ruske invazije zabranjuje održavanje bilo kakvog glasovanja u Ukrajini. Zelenski tako ostaje na dužnosti isključivo na toj pravnoj osnovi ratnog stanja, bez izborne potvrde već više od dvije godine. Njegovi saveznici opravdavaju tu situaciju nužnošću očuvanja stabilnosti u ratno doba, ali ona mehanički postavlja pitanje demokratskog legitimiteta vlasti koja provodi unutarnje kadrovske rezove bez ikakvog izlaska pred birače.

U tom svjetlu treba čitati i ovu četvrtu rekonstrukciju vlade. Službeno je riječ o promjeni političke strategije koja treba bolje odgovoriti na trenutne izazove. No između premijerke koja odlazi nakon jedva godinu dana, predsjednikova bliskog suradnika u bijegu zbog korupcijske afere i šefa države koji vlada više od dvije godine bez obnovljenog izbornog mandata, teško je ne vidjeti znakove ukrajinske vlasti koja se muči stabilizirati vlastito upravljanje upravo u času kad njezini zapadni partneri, okupljeni istog dana u Parizu u okviru koalicije voljnih, raspravljaju o opsegu potpore koju joj još namjeravaju pružiti. Ostaje pitanje hoće li ova rekonstrukcija biti dovoljna da umiri saveznike koje već muče dvojbe o čvrstoći izvršne vlasti koju nastavljaju financirati.

Dok Kijev slaže nove vladine kocke, Hormuški tjesnac ponovno guta krhotine diplomatskih napora. Iran je u nedjelju 12. srpnja objavio odluku o zatvaranju Hormuškog tjesnaca. Washington je smjesta odgovorio da tjesnac ostaje otvoren, a potom izveo novu seriju udara po iranskom teritoriju. Iranski državni mediji izvijestili su o eksplozijama u nekoliko gradova na jugu zemlje, uključujući Bandar Abbas koji izravno graniči s tjesnacem. Teheran je najoštrije osudio američke napade i optužio Washington da je uništio sve napore uložene proteklih mjeseci za uspostavu nekakvog mira u regiji.

Iranski odgovor stigao je munjevito. Čuvari islamske revolucije, ideološki korpus režima, priopćili su da su istog dana gađali nekoliko američkih i savezničkih baza u regiji. Na udaru su se našle zapovjedno središte američkih bespilotnih letjelica u Bahreinu te baze Ali Al Salem i Ahmad Al Jaber u Kuvajtu. Kuvajtsko ministarstvo obrane potvrdilo je da su tri granična prijelaza na sjeveru zemlje i jedna offshore naftna platforma napadnuti, pri čemu je jedna osoba ranjena i nastala je materijalna šteta. Jordanska vojska objavila je da je presrela i oborila četiri iranska projektila koja su ušla u njezin zračni prostor, bez žrtava i štete prema priopćenju glavnog stožera. Čuvari revolucije preuzeli su i odgovornost za napad na drugi komercijalni brod u Hormuškom tjesnacu kojeg optužuju za kršenje njihovih pravila plovidbe.

Da bi se razumjelo kako je došlo do ove točke ključanja, treba se vratiti na 17. lipnja. Tog dana potpisan je protokolarni sporazum između Sjedinjenih Država i Irana koji je omogućio ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca nakon višetjednih napetosti. Washington i Teheran obnovili su pregovore u cilju trajnijeg rješenja sukoba. Primirje je potrajalo tek nekoliko tjedana. Sjedinjene Države vratile su sankcije na iransku sirovu naftu koje su upravo tim protokolom bile ukinute. Nakon nove razmjene udara početkom prošlog tjedna, Donald Trump ocijenio je da prekid vatre više ne drži, ali je ustvrdio da će novi sukobi brzo završiti. Tjedan dana kasnije ta se prognoza nije obistinila.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izrazio je duboku zabrinutost zbog razmjera ponovnog vojnog sukoba u Zaljevu i preko svog glasnogovornika Stéphanea Dujarrica pozvao sve strane na maksimalnu suzdržanost i hitan povratak pregovorima. Katar i Pakistan, posrednici potpisivanja protokola iz lipnja, također su pozvali na poštivanje tog teksta i povratak deeskalaciji. Ti pozivi zasad ne uspijevaju skrenuti putanju događaja. Cijene nafte skočile su više od 5 posto odmah nakon prvih razmjena udara prošlog tjedna, a barel Brenta, međunarodna referenca, nastavio je u ponedjeljak rasti iznad 78 dolara. Mjesec dana nakon sporazuma koji je trebao okrenuti stranicu, Hormuški tjesnac ostaje više nego ikad u srcu odnosa snaga koji ni Washington ni Teheran zasad ne pokazuju spremnost deaktivirati.