NASA šalje robotsku sferu u špilje Titana

NASA-ina nova robotska sfera Spark trebala bi istražiti misteriozne špilje na Titanu, Saturnovu mjesecu koji najviše sliči Zemlji.

Svemirska agencija odobrila je prvu fazu razvoja aerorobota Spark, kugle promjera oko jednog metra opremljene ionskim potisnicima i kamerom. Za razliku od klasičnih rovera na kotačima, ova lebdeća sfera moći će se kretati kroz uske prostore špilja i pukotina nastalih krškim procesima — istim onima koji na Zemlji stvaraju vapnenačke špilje.

Titan je jedino tijelo u Sunčevu sustavu, osim Zemlje, na kojem postoje rijeke, jezera i mora. Umjesto vode, njima teku ugljikovodici poput metana i etana. Upravo ti uvjeti čine ga iznimno zanimljivim za znanstvenike koji traže odgovore o mogućnosti života izvan Zemlje.

Od igračke do znanstvene misije

Koncept podsjeća na robote iz popularne videoigre Fallout, no NASA-in projekt ima sasvim ozbiljan cilj. Sfera koristi takozvane atmosferske ionske potisnike koji joj omogućuju lebdenje bez pokretnih dijelova, što je čini idealnom za istraživanje terena gdje se kotači ili gusjenice ne bi snašli.

Prva faza razvoja trajat će oko devet mjeseci, nakon čega slijedi druga faza u trajanju do dvije godine. Tek nakon toga moglo bi se govoriti o lansiranju prema Titanu. To znači da Spark neće stići u sklopu misije Dragonfly 2028. godine, kojom NASA šalje leteći robot na taj Saturnov mjesec.

Ostaje pitanje koje se nameće: zašto se istraživanje špilja na Titanu uopće financira, dok se istovremeno zanemaruje istraživanje vlastitih špilja i podzemnih resursa na Zemlji? Dok NASA ulaže milijarde u daleke svjetove, hrvatska znanost i gospodarstvo godinama čekaju na strateško ulaganje u istraživanje domaćeg krša, koji pokriva gotovo polovicu teritorija države.

Projekt Spark svakako je impresivan s tehnološkog stajališta — ionska propulzija, autonomna navigacija i istraživanje nepoznatih terena vrijedni su divljenja. No prije nego što pošaljemo robote na milijune kilometara dalek put, možda bismo trebali zapitati vlastite institucije koliko ulažu u znanost koja bi mogla imati neposrednu korist za građane.

Dok Titan nudi pogled u geološku prošlost nalik Zemljinoj, krški tereni Like, Istre i Dalmacije ostaju nedovoljno istraženi. Možda bi poneka domaća sfera — ona koja bi istraživala naše špilje, izvore pitke vode i podzemna bogatstva — bila pametnija investicija od one koja će desetljećima letjeti prema Saturnu.