Tim međunarodnih istraživača objavio je u časopisu Nature Human Behaviour rezultate rada koji razlikuje kulture prema odgovornostima koje ljudi nose u bliskim odnosima, a ne prema uobičajenoj podjeli na kolektivizam i individualizam. Fenomen su nazvali responzibilizam. Anketa je prevedena na 45 jezika, a obuhvatila je zemlje koje pokrivaju 90 posto svjetskog stanovništva.
Zapadne zemlje, poput Sjedinjenih Država i Velike Britanije, desetljećima su u anketama ispadale „kolektivističnije” od istočnoazijskih poput Japana. To je proturječje mučilo socijalne psihologe trideset godina. Novo istraživanje pokazuje da je problem u pitanjima, a ne u ljudima: stara anketa nije razlikovala odnose prema bliskosti.
Što su mjerili i što su našli
Ispitanici su dobivali konkretne scenarije — smještaj ostarjelih roditelja u vlastiti dom, odlazak na zabavu i razgovor s nepoznatima, laganje na sudu za bliskog prijatelja. Pitanja su bila precizna o tome tko je uključen i što se događa. Afrika, Bliski istok i Azija postigli su više rezultate od Sjeverne Amerike, Europe i Australije.
Zemlje s visokim rezultatom imale su niže ocjene demokracije i više korupcije, manje politika naklonjenih imigrantima te manje patenata i prodaje kreativnih proizvoda. Istovremeno, bilježile su manje smrti od COVID-19 po glavi stanovnika i niže stope zloupotrebe droga.
Na razini pojedinca, visok rezultat predviđa zajednički život s članovima šire obitelji i spremnost na lažno svjedočenje za bliskog prijatelja. Nizak rezultat predviđa vraćanje izgubljenog novčanika — i manje prometnih kazni među diplomatima Ujedinjenih naroda. Diplomatski imunitet znači da se kazne ne moraju platiti, no broj kazni varirao je od nula do 246 po diplomat u četiri godine. Najviše kazni dobili su diplomati iz zemalja s visokim responzibilizmom.
Što ovo govori o nama
Voditelj istraživanja Thomas Talhelm proveo je sedam godina živeći u Kini. Tamo je doživio guranje u podzemnoj željeznici i sumnjičave poglede kad bi se nasmiješio nepoznatima na ulici. Tek mu je kasnije sinulo da su sve te interakcije bile između ljudi koji nisu u bliskom odnosu — što je ključ cijele zagonetke.
Njegova poruka je praktična: djeca imigranata, učitelji i liječnici svakodnevno se suočavaju sa sukobom vrijednosti koje ova studija stavlja u širi okvir.
Ono što studija ne rješava jest uzrok, a ne samo korelaciju. Visok responzibilizam prati i niža demokracija i viša korupcija — ali nameće se pitanje je li odgovornost prema bližnjima uzrok slabijih institucija ili su slabe institucije razlog zašto se ljudi oslanjaju isključivo na obitelj i prijatelje. Talhelm i suradnici ostavljaju to pitanje otvorenim.
Hrvatska u toj slici nije slučajna. Društvo u kojem se do posla i pravde najčešće dolazi preko veza, a ne preko institucija, samo je zapadna varijanta istog obrasca. Dokle god je odgovornost prema bližnjima jača od odgovornosti prema nepoznatom sugrađaninu, parkirna kazna ili izgubljeni novčanik nisu pitanje morala pojedinca — nego pitanje sustava koji je ljude naučio da se na institucije ne mogu osloniti.
Nisu toliko glupi da im treba 30 godina da koriguju pitanja u testu.
Ne.
Test je davao rezultate koji odgovaraju naručiocu.
–
Ovo je analiza testa.
Očekivao sam analizu civilizacija.
–
Naslov treba da daje jasan sažetak teksta tako da se tekst ne mora ni čitati.
Savremeni naslovi su uspešni samo ako su nejasni pa moraš da klikneš za detalje.
Ovo je zanimljiviji pogled od klasične podjele na „individualistički Zapad” i „kolektivistički Istok”. Ključna razlika možda uopće nije u tome koliko smo povezani s drugima, nego prema kome osjećamo najveću obvezu. Posebno je zanimljiva hrvatska paralela. „Snažne obiteljske veze” same po sebi nisu problem. Problem nastaje kada povjerenje prestane vrijediti izvan kruga obitelji, prijatelja i poznanika. Tada nastaje logika: za svog ću učiniti sve, a prema nepoznatom mogu biti indiferentan jer će se sustav ionako nekako snaći. Ipak, zadnji dio teksta bih malo ublažio. Iz činjenice da responzibilizam korelira s korupcijom i slabijim institucijama ne možemo zaključiti da je upravo responzibilizam uzrok slabih institucija. Moguće je i obrnuto: kad institucije desetljećima ne funkcioniraju pouzdano, ljudi racionalno ulažu više povjerenja u obitelj i osobne veze. Možda je zato najbolja interpretacija začarani krug: slabe institucije → oslanjanje na svoje ljude → manje povjerenja u nepoznate → toleriranje veza i privilegija → još… Čitaj više »