Kineski proizvođač automobila otvorio je vrata svojega sjedišta u Shenzhenu i pokazao više nego što se od jednog predstavljanja novih modela očekivalo — muzej, tvornicu, demonstracije tehnologije i priču o tome kako je od proizvođača baterija postao prva kineska marka u Europi.
BYD je u prvom polugodištu 2026. u Europi registrirao 172.628 vozila, uključujući marku Denza, što je 145 posto više nego godinu prije. U Francuskoj je u istom razdoblju prodano 13.935 vozila, gotovo koliko u cijeloj 2025. godini, kada ih je bilo 14.311. Grupacija SAIC, u čijem su sastavu MG i Maxus, zadržala je tek tijesnu prednost, a BYD se probio ispred MG-a na mjesto najprodavanije kineske marke na kontinentu.
No glavni događaj putovanja nije bilo predstavljanje novog modela. Bila je to konferencija najavljena u programu o kojoj se unaprijed nije znalo gotovo ništa, a koja je na kraju bila manje odgovor na pitanje što BYD prodaje, a više odgovor na pitanje tko je BYD.
Od baterija do monoraila
Priča počinje u zgradi u kojoj je Wang Chuanfu, kemičar po obrazovanju i osnivač grupe, pokrenuo posao. Tamo je danas muzej: uredi su ostavljeni takvi kakvi su bili, a nad ulazom se još čita stari natpis „BYD Battery Co., Ltd.”. Tvrtka je najprije sastavljala ćelije za baterije, među ostalim i za daljinski upravljane automobile, potom dobila ugovor s Nokijom za mobilne telefone, i kroz tri desetljeća izrasla u ono što je danas.
U aktualnom sjedištu, u zgradi koju nazivaju pentagonom, grupa na nekoliko katova izlaže sve čime se bavi. Na jednom je zidu karta sa 120 zemalja u kojima je prisutna. Uz nju stoji maketa u prirodnoj veličini SkyRaila, električnog monoraila koji već vozi u nekoliko kineskih gradova, a od kraja ožujka 2026. i u São Paulu. Tu su i ploče s ekološkim obećanjima: 20 posto recikliranih materijala u vozilima do 2030. i doprinos snižavanju globalne temperature za jedan stupanj Celzija.
Izloženi su i demonstracijski primjerci svake tehnologije — elektromagnetski inteligentni ovjes s modela Fangchengbao, šasije različitih hibridnih, plug-in hibridnih i električnih arhitektura. Dva prostora privlače najviše pažnje. U jednom je Denza Z9 GT zatvorena u komoru na minus 30 stupnjeva, gdje se testira brzo punjenje na ekstremnoj hladnoći. U drugom je Blade baterija probijena skroz na skroz bez ikakve reakcije, dok isti postupak na NMC bateriji pokraj nje izaziva eksploziju.
Brojke koje dolaze iz tvornice, ne iz neovisnog laboratorija
Prema podacima koje objavljuje sam proizvođač, automobil s drugom generacijom Blade baterije puni se od 10 do 70 posto u pet minuta, a od 10 do 97 posto u devet minuta pri normalnoj temperaturi. Na minus 30 stupnjeva tvrtka navodi dvanaest minuta od 20 do 97 posto, tri minute duže. Riječ je o vrijednostima dobivenim u vlastitim uvjetima testiranja, što je razlika koju vrijedi imati na umu pri svakom čitanju ovakvih brojki — neovisna provjera u stvarnim uvjetima na europskim cestama tek slijedi.
Izvan komore temperatura prelazi 30 stupnjeva, a novinari dobivaju i priliku sjesti za volan sustava pomoći pri vožnji. Program je bio gust i pažljivo složen, ali iza njega se nazire cilj koji nadilazi puko predstavljanje automobila.
BYD u Europi više ne mora dokazivati da može prodati auto. Mora dokazati nešto teže: da europski vozač zna koga kupuje. Ta se bitka ne dobiva cjenikom, nego pričom — i upravo je ta priča bila glavni proizvod ovog putovanja u Shenzhen.
Kineski proizvođač električnih vozila BYD otvorio je vrata svojeg pogona u Shenzhenu grupi europskih novinara i influencera, ali umjesto predstavljanja novog modela poručio je jednu jasnu stvar: automobili su samo dio priče. Tvrtka je pokazala baterije, čipove, energetsku pohranu, javni prijevoz i poluvodiče — sve ono što je čini nečim više od klasičnog proizvođača automobila.
Za europskog novinara takav je format neobičan. Uobičajeno je da proizvođač pozove novinare kako bi predstavio novi model ili dao vozilo na test. Ovdje je BYD odabrao drugačiji put: ispričati vlastitu povijest, objasniti što se krije iza tri slova i pokazati širinu poslovanja. Vozila su bila prisutna, ali nisu bila u središtu pozornosti.
Od proizvodne trake do vlastitog čipa
U tvornici Pingshan u Shenzhenu novinari su vidjeli proizvodne linije na kojima se tiska 15 čeličnih ploča u minuti, a s trake svakih 50 sekundi izlazi novo vozilo. Uz matične modele BYD-a, prikazani su i automobili marki Denza, Fangchengbao i Yangwang, koje su u Europi još gotovo nepoznate.
Središnji dio posjeta bila je konferencija o novom čipu Xuanji A3, predstavljenom 28. svibnja. Riječ je o vlastitom rješenju za pomoć u vožnji, izrađenom u 4-nanometarskom procesu, s više od 2.100 TOPS računalne snage kombinacijom triju čipova. Tvrtka tvrdi da podržava autonomnu vožnju razina 3 i 4. Na pozornici je Wang Chuanfu nizao brojke, a poruka je bila jasna: sve više tehnologije razvija se unutar kuće.
Baterije, elektromotori, energetska elektronika, softver, sustavi pomoći u vožnji — čelnici grupacije redovito ističu visok stupanj vertikalne integracije kao svoju glavnu prednost pred konkurencijom. To nije samo marketinška fraza. Kontrola nad vlastitim lancima opskrbe znači i manju ovisnost o vanjskim dobavljačima, što u uvjetima trgovinskih napetosti između Europe, SAD-a i Kine postaje ključno pitanje.
Test u gradskom kaosu i mreža punjača
Dan je bio posvećen i praktičnom testiranju sustava pomoći u vožnji. Tridesetak minuta vožnje kroz ulice Shenzhena uključivalo je promjenu trake, uključivanje u promet, rješavanje raskrižja i interakciju s brojnim dvokotačima. Prezentacija je, prema svjedočenju prisutnih, bila uvjerljiva. Isto vrijedi i za automatsko parkiranje, uključujući mogućnost da vozač izađe iz vozila prije nego što ono samo dovrši manevar.
No neke od tih funkcija već postoje kod nekoliko konkurenata. Ono što BYD ističe kao svoju prednost je mreža brzih punjača Flash Charging, koja je 24. rujna brojala 11.586 stanica u Kini. Tvrtka planira izvan Kine postaviti njih 6.000. Za hrvatske vozače to će ovisiti o modelima koji se budu prodavali na našem tržištu i o tome podržavaju li takve brzine punjenja.
Upravo tu leži pitanje koje se tijekom posjeta nije postavilo: koliko je od te silne tehnologije uopće namijenjeno europskom tržištu, a koliko je riječ o demonstraciji moći za domaću i azijsku publiku? Kineski proizvođač pokazuje da može, ali ne govori koliko će to koštati europskog kupca ni kada će stići.
Na kraju, BYD je priznao i vlastitu slabost. Alfredo Altavilla, posebni savjetnik za Europu i bivši operativni direktor Fiat Chryslera na tom kontinentu, rekao je da je prepoznatljivost brenda jedan od najtežih izazova. Razvoj distribucijske mreže nije dovoljan za izgradnju snažnog imidža. Zato je i organiziran ovakav program u Shenzhenu — da se ispriča priča, objasni korporativna kultura i pokaže koliko tvrtka zapravo ima resursa.
Pitanje za Europu nije više hoće li kineski proizvođači stići, nego pod kojim uvjetima. Ako BYD nastavi graditi tvornice, mrežu punjača i vlastiti tehnološki ekosustav, europska autoindustrija suočit će se s konkurentom koji ne igra samo na kartu cijene. Igra na kartu tehnološke neovisnosti — upravo ono što je Europi posljednjih godina sve teže postići.
Kineski proizvođač električnih vozila BYD organizirao je u Shenzhenu višednevnu demonstraciju svoje tehnološke i proizvodne moći pred stranim novinarima, s jasnom porukom: tvrtka ne dolazi u Europu prodavati jeftino, nego se tamo namjerava trajno učvrstiti.
To je promjena strategije. Godinama su kineski proizvođači na europskom tržištu nastupali s agresivnim cijenama i povoljnim tehničkim specifikacijama, svjesni da im nedostaje brend i povjerenje. Sada, kada su stekli obujam i tehnološko iskustvo, pokušavaju promijeniti tu percepciju — ne više kao jeftina alternativa, nego kao ravnopravan igrač koji traži dugoročnu prisutnost.
Što stoji iza demonstracije sile
BYD je novinarima pokazao proizvodne pogone, tehnološke centre i vozni park. Riječ je o standardnoj praksi velikih proizvođača: kada želite uvjeriti strance da niste prolazna pojava, pokažete im tvornice, laboratorije i ljude. Pitanje je samo koliko je ta slika stvarna, a koliko režirana.
Ono što se ne spominje u takvim prezentacijama jesu subvencije. Kineska država godinama je sustavno pomagala domaću industriju električnih vozila — kroz izravne potpore, porezne olakšice, jeftinu energiju i pristup rijetkim mineralima. Bez tog zaleđa BYD danas ne bi bio tamo gdje jest. To nije optužba, to je činjenica koju europski proizvođači dobro znaju, ali je rijetko izgovaraju naglas.
Europski odgovor kasni
Europska unija je prošle godine pokrenula istragu o subvencijama kineskim proizvođačima električnih vozila i uvela carine. No carine su kozmetička mjera ako Europa istovremeno ne gradi vlastitu proizvodnu osnovu, vlastite baterijske kapacitete i vlastiti lanac opskrbe. Kineska prednost nije samo u cijeni rada — ona je u cijelom sustavu koji je građen desetljećima.
Uvoz kineskih vozila u Europu raste, a europski proizvođači zaostaju u segmentu pristupačnih električnih automobila. To nije slučajno. To je rezultat politike koja je godinama forsirala zelenu tranziciju bez da je osigurala da ključni dijelovi tog lanca ostanu u europskim rukama.
Pitanje koje nitko ne postavlja
Ako BYD želi europsko povjerenje, zašto onda ne otvori proizvodnju u Europi pod istim uvjetima koji vrijede za europske tvrtke? Tvornica u Mađarskoj najavljena je, ali pitanje je koliko će stvarne vrijednosti ostati u Europi — koliko će se dijelova proizvoditi lokalno, koliko će se tehnologije prenijeti i koliko će europskih radnika dobiti kvalitetna radna mjesta.
Do sada je model bio jasan: sastavljanje u Europi radi izbjegavanja carina, a ključna dodana vrijednost — baterije, softver, pogonski sklopovi — ostaje u Kini. To nije partnerstvo, to je izvozni kanal s europskim pečatom.
BYD-ova prezentacija u Shenzhenu nije samo marketinški događaj. To je poruka da Kina ne planira igrati po pravilima koja su napisali drugi. Ako Europa želi zadržati vlastitu proizvodnju, morat će odgovoriti vlastitim planom — ne carinama, nego proizvodnjom. Do tada, kineski automobili vozit će europskim cestama, a novac će ići u Shenzhen.

1 komentar
Veliki broj naslova u jednom danu obesmišljava komentarisanje.
Povremeno ste teme koje se mnogo komentarišu držali prve.
Možda bi se balans tako uspostavio.
Naravno , zavisno od politike portala.