Tajanstveni ukopi u Peruu mijenjaju povijest Nasca i Warija

Arheolozi su na lokalitetu Huaca del Loro na južnoj obali Perua pronašli četiri mumificirane osobe pokopane uz hram, a ne u groblju, što dovodi u pitanje uvriježenu tezu o nasilnom osvajanju civilizacije Nasca.

Riječ je o nalazu iz 2018. godine, kada je tim predvođen biološkom antropologinjom Corinom Kellner iskopavao veliko nalazište na kojem je civilizacija Nasca živjela od 1. do 750. godine. Tijela su bila zamotana, sjedećeg položaja, skupljenih koljena i ruku oko lica — što je, kako kaže Kellner, uobičajeno za peruanske ukope. Neobično je nešto drugo: pokopani su uz hram naroda Wari, a ne na groblju kao ostali, i ostali su netaknuti više od tisuću godina.

Carstvo Wari, smješteno u visinskom području Ayacucho, slovilo je za osvajača koji je pokorio Nascu. Novi nalaz otvara drugu mogućnost — da se radilo o kolonizaciji uz suradnju dviju kultura, a ne o čistom ratnom pohodu.

Što su istraživači radili ovog ljeta

Kellner se vratila u Peru na pet tjedana, radeći s Melissom Lund i Alexandrom Oshiro s Papinskog katoličkog sveučilišta u Peruu, u sklopu istraživačke skupine za bioarheologiju i forenzičku antropologiju iz Lime.

Uz dopuštenje Ministarstva kulture i pomoć peruanskih arheologa te Susane Arce, ravnateljice Nacionalnog muzeja u Limi gdje se mumije čuvaju, tijela su izvađena iz muzeja i podvrgnuta CT snimanju te uzorkovanju DNK. Uzeti su i uzorci drugih ljudi i životinja s nalazišta kako bi se izotopskom analizom utvrdila prehrana, srodstvo i obrasci migracija.

Lokalitet je bio naseljen tijekom prijelaznog razdoblja zvanog srednji horizont, koje označava kraj civilizacije Nasca i početak državnog utjecaja carstva Wari te Tiwanakua u Boliviji. Rezultati analiza trebali bi pokazati je li Nasca imala dodira s Warijem i kakav je taj odnos bio.

Rat ili trgovina

Kellner traži tehnike kolonizacije, provjerava je li bilo otpora i koliko je odnos dviju strana bio složen. Napominje da kolonizacija ne mora uvijek biti nasilna te da se utjecaj može širiti i kroz ono što jedna strana želi od druge.

Moguća veza mogla bi biti keramička tehnologija, jer je Nasca poznata po svojim tehnikama i bojama. Ili tekstil i potreba za pamukom: Wari je bio naseljen u Ayacuchu na velikoj nadmorskoj visini gdje je uzgoj pamuka težak, dok je Nasca živjela niže, u uvjetima idealnim za pamuk i lišće koke.

Kad stignu rezultati DNK i CT snimki, Kellner će sa studentima pokrenuti izotopsku analizu u laboratoriju za paleodijetu na Sveučilištu Sjeverne Arizone. Vjeruje da će nalazi preokrenuti dio onoga što se dosad mislilo o ulozi Warija u regiji Nasca.

Kellner se nada dugoročnoj suradnji s muzejom u Ici kako bi se istraživanje nastavilo, uz poruku da je riječ o kulturnoj baštini i precima lokalnog stanovništva koje treba znati koliko su ti narodi bili uspješni.

Ono što ostaje neupitno jest da su četiri tijela pokopana uz hram, a ne u groblju. Ako je Wari došao silom, zašto bi svoje mrtve — ili mrtve pokorenog naroda — polagao uz vlastito svetište? Arheologija na to pitanje još nema odgovor, ali ga je konačno počela postavljati.