Kineski izvoz solarnih panela pada, Europa sve manje naručuje

Kineski izvoz solarnih panela pao je 9,6 posto u prvih devet mjeseci 2026. u odnosu na isto razdoblje lani, a Europa je i dalje glavno odredište tih panela — samo što narudžbe kopne.

Podaci koje je objavio Shanghai Metals Market pokazuju da je Kina od siječnja do rujna 2026. u svijet izvezla 184,66 gigavata solarnih panela, dok je u istom razdoblju 2025. izvozila 204,26 gigavata. U rujnu je izvoz skočio na 23,92 gigavata sa 16,59 gigavata u kolovozu, ali je i taj skok slabiji 6,7 posto od rujna prošle godine.

Europa ostaje najveći kupac, no u rujnu je primila 7,19 gigavata, što je 30,1 posto ukupnog kineskog izvoza panela i 21,6 posto manje nego godinu prije. Pad nije slučajan splet okolnosti — nekoliko uzroka djeluje istodobno.

Peking sam diže cijenu svojim panelima

Ključni okidač je fiskalna mjera iz Pekinga. Od 1. travnja kineski proizvođači više ne dobivaju povrat devet posto PDV-a na izvoz panela. Ta je povlastica bila prvo smanjena s 13 na devet posto 1. prosinca 2024., a potpuno ukinuta odlukom ministarstva financija objavljenom 9. siječnja.

Namjera je zaustaviti rat cijenama koji je godinama nagrizao kinesku solarnu industriju. Prekapacitiranost i međusobna konkurencija proizvođača oborili su cijene do razine gubitaka. No lijek je skup: skuplji paneli na izvozu smanjili su narudžbe, a kupci su prije travnja nagomilali zalihe, što objašnjava jak početak godine i zatim pad na 16 do 20 gigavata mjesečno od svibnja do kolovoza.

Mreže ne mogu primiti nove kapacitete

Europski problemi su dublji od cijene modula. Ugovori o otkupu solarne elektrike nude sve manje atraktivne cijene, pa je isplativost projekata neizvjesna. Istodobno, europske elektroenergetske mreže teško primaju nove solarne kapacitete — trebalo bi ih redizajnirati, a potreba za skladištenjem energije raste kako bi se ublažile oscilacije proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Uz to, javna potpora u više zemalja slabi. U Francuskoj je uredba od 1. lipnja 2026. ukinula poticaj za samopotrošnju novih instalacija i srezala otkupnu cijenu viška struje na 1,1 cent po kilovatsatu, s prijašnjih četiri centa za male stambene sustave.

Kolovozni skok izvoza u Europu od 18,5 posto ne znači oporavak narudžbi. Promet čine uglavnom već sklopljeni poslovi isporučeni nakon ljetnih praznika i dopuna zaliha trgovaca, ponajprije u Nizozemskoj, glavnim vratima kineskih panela u Europu, koja je u rujnu primila 3,31 gigavat.

Nitko ne pita tko će platiti redizajn mreža i skladištenje. Ako Europa nastavi gurati obnovljive izvore bez paralelnog ulaganja u infrastrukturu, jeftina struja iz sunca ostat će papirnata kategorija, a ovisnost o uvoznim panelima neće se smanjiti — samo će poskupjeti.

Domaći projekti solarne energije također ovise o uvoznim modulima i mreži koja nije spremna za njihov puni kapacitet. Umjesto da se energetska politika svodi na subvencije za tuđe tvornice, trebalo bi inzistirati na domaćoj proizvodnji i stvarnoj pripremi mreže — inače ćemo i dalje plaćati skuplje panele, a struju dobivati neredovito.