Kina zatvara izvoz solarne tehnologije, Europa gubi proizvodne temelje

Kineska vlada zatvara izvoz najnaprednijih tehnologija za proizvodnju solarnih ćelija, dok istovremeno njemački proizvođač bicikala Ghost Bikes nakon 33 godine gasi proizvodnju i otpušta 53 radnika.

Peking je 16. listopada pokrenuo javno savjetovanje o zabrani ili licenciranju izvoza 40 tehnologija, od kojih se 12 odnosi na fotovoltaiku. Najvažnija je među njima proizvodnja perovskitnih i tandemskih solarnih ćelija, tehnologija koja otvara put do 34-postotne učinkovitosti pretvorbe sunčeve energije. Kina već drži više od 80 posto svjetskih kapaciteta za proizvodnju solarnih modula i 95 posto kapaciteta za silicijske ploče, prema podacima Međunarodne agencije za energiju.

Zabrana bi se izravno primijenila na tandemske ćelije s najmanje 30 posto učinkovitosti, proizvedene na pločama od 182 milimetra i više. Ograničenja bi pogodila i napredne postupke za polisilicij, ploče i kristalne silicijske ćelije. Kineska ministarstva trgovine i znanosti kao razlog navode nacionalnu sigurnost — obranu, aeronautiku i bespilotne sustave. Javno savjetovanje traje do 15. studenoga.

Ključna razlika koju treba razumjeti: Peking ne zabranjuje izvoz gotovih panela. Zabranjuje izvoz znanja i opreme za njihovu proizvodnju. To je strategija zadržavanja tehnološkog vodstva, a ne trgovinski rat sa sunčevim panelima kao robom.

Što to znači za Europu

Europska solarna industrija već godinama zaostaje za kineskom u cijeni i obujmu proizvodnje. Ako Kina uskrati pristup tehnologiji perovskita i tandema, europski proizvođači ostat će na starijoj generaciji silicijskih ćelija dok kineski konkurenti budu prelazili na učinkovitije generacije. To nije pitanje ekologije, nego industrijske suverenosti.

Hrvatska, kao i ostatak Europske unije, ovisi o uvozu solarnih komponenti. Svaka odluka koja podiže cijenu ili odgađa pristup naprednijim tehnologijama izravno poskupljuje energetsku tranziciju. A upravo je energetska neovisnost jedan od temelja nacionalne sigurnosti.

Ghost Bikes: 33 godine i kraj

Njemačka marka brdskih i električnih bicikala Ghost Bikes, osnovana 1993. u bavarskom Waldsassenu, prestaje s radom. Tvrtka će preostale zalihe prodati jednom, neimenovanom trgovcu, a 53 zaposlenika ostaju bez posla. Postupak insolventnosti formalno je otvoren 1. studenoga.

Kolaps Ghosta posljedica je pada matične kompanije Accell, koja stoji iza brendova Batavus, Haibike i Lapierre. Accell je godinama bio predstavljan kao broj jedan u biciklističkoj industriji Europe, a njegove njemačke podružnice zatražile su insolventnost 5. kolovoza. Haibike i Winora pronašli su kupce. Ghost nije. Nijedna ponuda nije nadmašila puku prodaju zaliha.

Bicikli koji su već u trgovinama ostaju u prodaji, ali trgovci od otvaranja postupka ne mogu naručivati nove. To je kraj jedne europske proizvodne priče — i podsjetnik da konsolidacija u industriji bicikala, potaknuta pandemijskim viškom zaliha i padom potražnje, još nije završena.

Stellantis i jeftinije baterije

Glavni izvršni direktor Stellantisa Antonio Filosa najavio je 28. listopada, uz tromjesečne rezultate, prelazak velikog dijela europske gamme na LFP baterije (litij-željezo-fosfat) od 2027. Baterija čini oko 40 posto cijene električnog automobila, a LFP je jeftiniji od NMC kemije (nikal-mangan-kobalt) koju je grupa dosad preferirala.

Vozač pritom gubi na dometu i brzini punjenja, osobito zimi, jer LFP kemija slabije podnosi hladnoću. Stellantis slijedi Renault i Volkswagen, koji su taj korak već napravili. Praktična posljedica: jeftiniji električni automobili, ali s kraćim zimskim dometom.

Ako Kina zatvara izvoz tehnologije, a europski proizvođači automobila i bicikala istovremeno traže jeftinije komponente iz Azije, tko u Europi uopće planira proizvodnju vlastitih naprednih solarnih ćelija? Nijedan europski proizvođač danas ne najavljuje serijsku proizvodnju perovskitnih panela. Bez domaće tehnologije, europska energetska tranzicija ostaje ovisna o kineskoj dobroj volji — a to nije dobra volja, nego interes.

Kineska zabrana izvoza tehnologije i njemački stečaj proizvođača bicikala na prvi pogled nemaju veze. Ipak, oba događaja pokazuju istu stvar: europska industrija gubi proizvodne temelje, a odluke o tome što će se proizvoditi u Europi donose se sve manje u Europi.