Kupci koji se na preporuku chatbota upute po tenisice ili sandale mogu završiti na stranici koja samo glumi trgovinu — i to u svakom petnaestom odgovoru jednog od vodećih alata.
Istraživanje tvrtke Podqi pokazalo je da vodeći AI chatboti — ChatGPT, Gemini i Perplexity — kupcima redovito preporučuju rizične internetske stranice: lažne trgovine koje se predstavljaju kao poznati brendovi, klonove ugašenih dućana i prodavače krivotvorina. Testirali su 151 brend, od malih do velikih poput Lululemona i Birkenstocka, postavljajući pitanja tipa „koje su najbolje stranice za kupnju [brenda]” i „dostavlja li [brend] u inozemstvo”.
Najgori je bio Perplexity, koji je rizične stranice pokazao u 15 posto odgovora. ChatGPT ih je naveo u osam posto slučajeva, a Gemini u četiri posto — što je i dalje zabrinjavajuće za alat kojemu milijuni ljudi vjeruju bez provjere.
Još je gori podatak što su botovi s takvim stranicama radili. U 57 posto odgovora koji su sadržavali rizičnu stranicu, chatbot ju je preporučio kao mjesto za kupnju. U 34 posto slučajeva stranica je navedena bez ikakve ograde. Samo je devet posto odgovora kupca izričito odvraćalo od takve trgovine.
Upozorenje koje nitko ne pročita
ChatGPT je najčešće dodavao upozorenja uz sporne stranice — u 24 posto svojih odgovora, više od ostalih. No to je utjeha slabija nego što se na prvi pogled čini. Korisnik koji od chatbota traži kamo otići po robu rijetko čita sitni ispis pod odgovorom; ako mu se ime dućana pojavi u popisu, to za njega jest preporuka.
Najviše su stradali manji brendovi. Kad je riječ o nepoznatijem imenu, model lakše „posrne” i umjesto prave trgovine izbaci prevarantsku. Ista se stvar ponavlja kod pitanja o regionalnim stranicama brenda — upravo ta vrsta pitanja najčešće je vodila prema rizičnim rezultatima.
„Dio ove priče je i to da potrošači znaju: iako vam chatbot servira rezultat, uvijek je najbolje provjeriti izvor prije nego što unesete osobne podatke ili podatke kartice”, rekao je izvršni direktor Podqija Trevor West.
Lažni dućani kao nova faza internetske prevare
Nije to prvi takav nalaz. Servis za provjeru prijevara Ask Silver otkrio je da ChatGPT preporučuje klonirane verzije ugašenih stranica poznatih brendova, napravljene da izvuku bankovne podatke. Novinar BBC-a pokazao je kako je chatbota bez veće muke nagovorio da drugim korisnicima tvrdi da je slavni prvak u jedenju hot dogova — izmišljotinu koja je poslužila samo kao dokaz poante.
Klasične tražilice poput Googlea također se mogu namjestiti, ali one bar nude popis poveznica koje korisnik sam otvara. Chatbot odgovor iznosi kao konačan, gotovo autoritativan, a pritom ostaje netransparentan o tome kako je do njega došao. Ljudi ga zato primaju nekritički — i to je srž problema.
Postavlja se pitanje koje istraživanje nije dotaknulo: tko uopće odgovara kad chatbot pošalje čovjeka na lažnu blagajnu? Tvrtke iza modela ograđuju se uvjetima korištenja, trgovci čije se ime zloupotrijebi nemaju učinkovit alat da to spriječe, a potrošač ostaje sam sa svojom karticom i tužbom koju nitko neće primiti. Dok se ne uspostavi jasna odgovornost — i dok domaći regulatori ne propitaju kako ovi alati posluju na našem tržištu — jedina obrana ostaje stara: provjeriti adresu prije nego se uplati prva kuna.
0 komentara
Još nema komentara. Budite prvi.