Prema podacima Središnje banke Turske, zemlja je prošle godine imala dug od 453 milijarde dolara, ili 53% bruto domaćeg proizvoda, što je svrstava u rang zemalja koje nisu vezane luđačkom košuljom dužničkog ropstva.
U jeku sukoba s Washingtonom prošle godine je turska lira pretrpjela špekulativni udar bankara s Wall Streeta, ali se nakon toga oporavila i sad je tečaj približno isti prije strmoglave devalvacije kada je u kolovozu za jedan američki dolar trebalo izdvojiti preko 7 turskih lira. Današnji tečaj je 5,2 lire za jedan dolar, što je iznova dalo zamah malom i srednjem poduzetništvu, koje je opterećeno uvozom i kreditima u američkoj valuti.
No, Turska je donijela odluku, barem pod Erdoganom, da se više neće obraćati Međunarodnom monetarnom fondu, ni za savjete ni za kredite.
Turska više ne namjerava koristiti usluge Međunarodnog monetarnog fonda, niti od njega uzimati zajmove, rekao je jučer turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan .
“Zatvorili smo stranicu s kreditima Međunarodnog monetarnog fonda i, uz Božju volju, nikada je više nećemo otvoriti”, kazao je turski predsjednik države, govoreći pred parlamentarnom skupinom vladajuće Stranke pravde i razvitka, izvještava turski Daily Sabah.
“Turska je 2013. isplatila posljednji dio svog duga Međunarodnom monetarnom fondu i više neće uzimati njegove zajmove”, kazao je Erdogan.
MMF ima Ured rezidentnog predstavnika u Turskoj, koji Ankari predaje izvješća Međunarodnog monetarnog fonda i dokumente Izvršnog odbora koji se odnose na Tursku. Ured u Ankari prati ekonomska kretanja i politike u Turskoj, povezuje turske vlasti i osoblje MMF-a u Washingtonu i koordinira tehničku pomoć MMF-a, koju Erdogan sada odbacuje.
MMF na svojoj službenoj stranici navodi kako je njegov rezidentni predstavnik u Turskoj, Srikant Seshadri, također i izvor informacija o stavovima MMF-a za javnost, domaće i strane analitičare, investitore, akademske i istraživačke institucije, te turske međunarodne partnere i njihove diplomatske misije.
Što će ostati od ove “suradnje” ili će se Erdogan odlučiti na zatvaranje ureda poput Viktora Orbana, saznat ćemo uskoro.
Turska je još 2008. prestala uzimati zajmove od MMF-a i posljednju tranšu kredita je vratila 2013. Od tada nije uzela ni dolar od ove međunarodne financijske institucije.
Tursko ministarstvo financija je ranije izvijestilo da ne pregovara o dodjeli kredita MMF-u zemlji.
“Izjave o pregovorima o dodjeli kredita Turskoj od strane MMF-a su netočne i predstavljaju manipulaciju javnog mnijenja. Tursko gospodarstvo je uspjelo prevladati krizno razdoblje bez vanjske potpore. Jasno je da je motiv objavljivanja vijesti o uzimanju kredita MMF-a operacija dezinformacije, kojoj nedostaje bilo kakve dosljednosti. Operacija je pokrenuta unatoč povoljnim omjerima zaduženosti Turske , razine duga i financijske discipline”, navodi se u priopćenju turskog ministarstva financija od 1. veljače.
Podsjetimo, nacionalna valuta Turske je prošle godine u više navrata dosegnula povijesni minimum u odnosu na dolar. U kolovozu je tečaj premašio 7 turskih lira za američki dolar. Valutna kriza u zemlji je postala posebno teška nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je za udvostručio carine na aluminij i čelik iz Turske, na 20% odnosno 50%. Kao odgovor na to, Ankara je povećala carine na 22 vrste američke robe, uključujući duhan, alkohol, automobile, kozmetičke proizvode, rižu i voće, ukupne vrijednosti 533 milijuna dolara.
“Svjesni smo problema. Nestabilnosti u razmjeni i kamatnim stopama, te da je inflacija u proteklim mjesecima uzrokovala određene poteškoće u svakodnevnom životu ljudi. Te ekonomske fluktuacije se nisu se dogodile zbog realnog stanja u zemlji, nego zato što je Turska bila pod napadom. Međutim, zemlja je pobijedila i te je napade odbila. Odlučili smo intervenirati i u cijenama, ako bude potrebno, a te ćemo mjere poduzeti na lokalnoj razini, kroz općine. Našim građanima moramo pružiti jeftinije proizvode” , kazao je Erdogan, dodajući kako Turska slične krize može prevladati sama i bez inozemne pomoći.
erdo je ocito vrlo bolestan, viri mu rak iz ociju. tko nastupa poslije?
dobro se oslobodio
nadam se da ćemo i mi isto
MMF nije redovni kreditor, nego više kao stečajni upravitelj za države. Vijest da nekoj državi ne trebaju usluge MMF-a je uvijek pozitivna. Kako za narod, tako i za sve one koji su redovni kreditori države. To znači da država dobro funkcionira, da uspijeva na vrijeme isplaćivati kamate na dug, refinancirati glavnicu.
Turska se uspjela izvući nakon sukoba s Trumpom koji je s par poteza i par izjava uspio dio ulagača, financijera, vlasnika turskog duga navući na paniku. Stabilizaciji je manje pomogla Erdoganova sposobnost, još manje sposobnost njegovog zeta, odnosno ministra financija (uvijek je dobro kad familija upravlja državom,hehe), a više sklonost dogovoru (da ne kažem baš ‘koncilijantnost’).
Dobra vijest, jer posljedično znači i udaljavanje Turske od liberalnih demonkratija i njihovog bolesnog sustava. Vjerovatno ćemo u Turskoj vidjeti centraliziranu državnu kontrolu nad ekonomijom, kao i u Rusiji. Ekonomija je preozbiljna stvar da bi se prepustila stihiji i šaci pohlepnih oligarha. MMF inače nije nikakav spasitelj posrnulih država već upravo obrnuto, privatni mehanizam međunarodnih krvopija kojim se iz zemalja-žrtava isisavaju svi resursi i financije do potpunog kolapsa. Kad se neka zemlje uspije izvući, znači da se uspjela osloboditi u prvom redu domaćih izdajnika koji su i organizirali da se mmf pljačkaše pusti u kuću, te da je dovoljno jaka da se odupre pritisku režima iz washingtona, koji se koristi za kažnjavanje onih koji ne žele biti žrtve mmf kamatarenja. Dobar primjer za kriminalnu narav mmf-a, koji nije ništa drugo nego privatna kamatarska organizacija sa zvučnim imenom je Argentina, koja se pod socijalističkom predsjednicom izvukla iz ralja mmf-a, da bi… Čitaj više »
da li se ikad pitate kome smo dužni? marsovcima?
Vidi vidi Erdogan na ovom portalu polako postaje “good guy”..pored svih patnji koje je napravio Sirijskom narodu, Kurdima itd. Itd.
Od 2016,erdo mi je nekako sve draži…
Bravo Turska Banksterima šut u but …. 🙂
Ako je monetarni sustav laž onda i sve vjesti vezane iz oblasti monetarnog i finansijskog sustava su laž.
Lijepo je čuti za neku državu da napreduje i da smanjuje dug, ali, čini mi se da je situacija u Turskoj gora nego što se prikazuje. Političke prilike u Turskoj ne idu na ruku ulaganja odnosno ekonomije uopće. Turska ima veći uvoz od izvoza, a kod izvoza je jako ovisna o zapadnjim zemljama. Kvarenje političkih odnosa s tim zemljama rezultira slabljenjem suradnje. Nije Trump bez razloga “kaznio” Tursku uvođenjem večih dađbina na neke turske proizvode. Odnosi US i Turske ne razvijaju se u dobrom smijeru. Zapadni svijet čini preko 50% trgovine s Turskom. U isto vrijeme, Rusije je zastupljena sa samo 2%. (http://www.worldstopexports.com/turkeys-top-import-partners/). Turska mijenja svoj politički smijer i samim tim riskira suradnju s dosadašnjim partnerima. A s druge strane, ako gledamo business odvojeno od politike, poznato je da on bježi s nesigurnih destinacija. Koliko je Turska stabilna, pokazat će vrijeme ali pad vrijednosti Lire kao i turski GDP ne… Čitaj više »