Lukav potez Big Pharme: mRNA cjepiva u vašem pilećem obroku?

Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) nedavno je predstavilo plan vrijedan milijardu dolara za borbu protiv ptičje gripe, obećavajući snižavanje cijena jaja i zaštitu peradarskih jata. Ali ispod površine ovog naizgled plemenitog pothvata krije se zabrinjavajuća agenda: potencijalno uvođenje mRNA cjepiva u našu opskrbu hranom. Kritičari, uključujući poljoprivrednike i znanstvenike, upozoravaju da bi ovaj plan mogao produžiti štetne prakse poput masovnog ubijanja i otvoriti put rizičnim farmaceutskim intervencijama u poljoprivredi.

Tajnica USDA-e Brooke Rollins najavila je strategiju s pet točaka koja uključuje 100 milijuna dolara za istraživanje cjepiva, mjere biosigurnosti i financijsku pomoć poljoprivrednicima. Iako plan tvrdi da se bavi ekonomskim posljedicama ptičje gripe, kritičari tvrde da daje prednost profitima velike farmacije nad održivim, prirodnim rješenjima.

Rollins je u svom članku za Wall Street Journal okrivila porast cijena jaja od 237% u posljednje četiri godine za izbijanja ptičje gripe. Međutim, epidemiolog Nicolas Hulscher iz Zaklade McCullough ustvrdio je: “Najučinkovitija mjera za dugoročno smanjenje cijena jaja je prestanak prakse masovnog ubijanja, što je dovelo do skupog i neučinkovitog ciklusa koji ne samo da troši novac poreznih obveznika već i pogoršava širenje H5N1.”

Masovno ubijanje, gdje se cijela jata ubijaju kako bi se spriječilo širenje bolesti, bilo je temelj pristupa USDA-e. Ipak, ova metoda se pokazala katastrofalnom. Od 2022. godine ubijeno je 166 milijuna kokoši nesilica, što je dovelo do najviših cijena jaja u posljednjih 45 godina. Što je još gore, ubijanje nije uspjelo zaustaviti širenje ptičje gripe, pri čemu je 20% državnih isplata otišlo farmama koje su bile više puta zaražene.

Umjesto ubijanja ili cijepljenja, neki stručnjaci zagovaraju dopuštanje pticama da razviju prirodni “imunitet jata”. Poljoprivrednik i odvjetnik iz Vermonta John Klar rekao je: “Bolja politika bila bi dopustiti pticama da razviju imunitet jata, što bi bilo bolje i za ljude.”

Kardiolog dr. Peter McCullough ponovio je ovaj stav, izjavivši: “Zdravo jato ptica kojima je dopušteno steći prirodni imunitet na blagi trenutni soj H5N1 u biti će okončati trenutno izbijanje.” Studije podržavaju ovaj pristup. U izvješću Europske agencije za sigurnost hrane iz ožujka 2024. zabilježen je značajan pad u otkrićima ptičje gripe, pri čemu se to pripisuje “određenoj razini imuniteta jata kod prethodno zaraženih vrsta divljih ptica.”

Ipak, plan USDA-e udvostručuje farmaceutske intervencije, uključujući mRNA cjepiva. Agencija je nedavno dodijelila uvjetnu dozvolu tvrtki Zoetis za cjepivo protiv ptičje gripe, a Moderna razvija svoje. Kritičari strahuju da je ovo prikriveni način za uvođenje mRNA tehnologije u opskrbu hranom, što izaziva zabrinutost zbog dugoročnih zdravstvenih učinaka.

Pritisak za cijepljenje peradi ne tiče se samo zaštite ptica – već i normalizacije mRNA tehnologije u našem lancu ishrane. Klar je izrazio snažno protivljenje, izjavivši: “Snažno se protivim korištenju mRNA cjepiva u pticama ili drugoj divljini. Daleko sam više zabrinut za štetne zdravstvene učinke eksperimentalnih farmaceutskih proizvoda nego za prirodne mikrobe.”

Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH) podržala je cijepljenje kao nužnu mjeru, ali čak i oni priznaju da cjepiva ne zaustavljaju infekciju – samo smanjuju tešku bolest. A budući da ova bolest nije teška, ovaj pristup postavlja pitanja o učinkovitosti i sigurnosti takvih intervencija. Štoviše, mnoge zemlje odbijaju prihvatiti cijepljenu perad, što bi moglo osakatiti američki izvoz.

Povijest istraživanja povećanja funkcije i curenja iz laboratorija
Dodajući kontroverzi, neki stručnjaci sugeriraju da bi trenutni soj ptičje gripe mogao biti proizvod istraživanja povećanja funkcije. Dr. McCullough citirao je studiju koja ukazuje da soj H5N1 koji kruži globalno potječe iz istraživanja USDA-e na patkama gluvarima. Eksperimenti povećanja funkcije, koji povećavaju prenosivost ili virulentnost patogena, dugo su kritizirani zbog svojeg potencijala da izazovu pandemije.

Istraživanje Zaklade McCullough poziva na globalni moratorij na istraživanja povećanja funkcije i istrage o curenjima iz laboratorija. “Plan USDA-e zanemaruje mogućnost da je njihovo vlastito istraživanje moglo pridonijeti ovoj krizi,” rekao je McCullough.

Plan USDA-e vrijedan milijardu dolara više je od odgovora na ptičju gripu – to je testni slučaj za farmaceutske intervencije u poljoprivredi. Dajući prednost cjepivima i ubijanju umjesto prirodnom imunitetu, agencija riskira učvršćivanje štetnih praksi i izlaganje potrošača netestiranim tehnologijama.

Kao što je Klar upozorio: “Daleko sam više zabrinut za štetne zdravstvene učinke eksperimentalnih farmaceutskih proizvoda nego za prirodne mikrobe.” Za zagovornike slobode zdravlja ulozi ne mogu biti veći. Ako mRNA cjepiva uđu u opskrbu hranom, to bi moglo postaviti opasan presedan za utjecaj farmaceutske industrije na ono što ljudi jedu.