fbpx

Zdravstveni rizik od prekomjerne težine i gojaznosti

Gojaznost

Gojaznost povećava rizik od nekoliko bolesti poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma dojke i debelog crijeva, bolesti žučne kese, apneje u snu i poremećaja zglobova.

1. Gojaznost i dijabetes tipa 2

Veza između gojaznosti i dijabetesa tipa 2 je dobro poznata. Dijabetes tipa 2 postaje sve češći kod ljudi kako im se BMI povećava. Više od 75 % ljudi sa dijabetesom tipa 2 ima prekomjernu težinu ili gojaznost. Imati dijabetes, pak, povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Da gojaznost doprinosi razvoju dijabetesa tipa 2 je područje aktivnih istraživanja, a naučnici još uvijek nisu u potpunosti našli odgovor.

2. Gojaznost i kardiovaskularne bolesti

Gojaznost povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti promjenom nivoa lipoproteina koji cirkulišu u krvi; što je veća masa masnog tkiva, veće je oslobađanje slobodnih masnih kiselina. Ove masne kiseline uzima jetra, gdje se sintetišu u trigliceride, koji se pakuju u VLDL i izlučuju. Kao rezultat, gojazna osoba imat će tendenciju da ima viši nivo VLDL u krvi (mjereno višim serumskim trigliceridima) u poređenju sa vitkom osobom. Povišeni nivoi VLDL mijenjaju transport lipoproteina na način koji promoviše razvoj ateroskleroze.

3. Gojaznost i rak

Gojaznost je povezana sa nekoliko vrsta karcinoma kao što je navedeno u nastavku. Najrasprostranjeniji karcinomi su kolorektalni i karcinom dojke.

Gojaznost povećava rizik od sljedećih karcinoma:

  • Kolorektalni
  • Dojke (postmenopauza)
  • Endometrijum
  • Bubrezi
  • Jednjak
  • Pankreas
  • Jetra
  • Žučna kesa
  • Gastrični

Rak je bolest koju karakteriše niz genetskih mutacija koje mijenjaju način na koji ćelija funkcioniše i raste. Ove mutacije dovode do toga da ćelija nekontrolisano raste, što rezultira tumorom. Ovaj rast se naziva proliferacija ćelija. Zdrava ćelija ima sposobnost da popravi mutiranu DNK, ili ako popravak nije moguć, pretrpit će programiranu ćelijsku smrt, koja se naziva i apoptoza. S druge strane, ćelije raka postaju otporne na apoptozu. Gojaznost je povezana sa rakom, jer ima tendenciju da promoviše proliferaciju i suzbija apoptozu, povećavajući nivo faktora rasta u krvi. Kao što sugeriše njihovo ime, faktori rasta stimulišu proliferaciju ćelija. Ako se stimuliše rast zdrave ćelije, ovo je korisno, ali ako se stimuliše ćelija sa mutacijama koje uzrokuju rak, tada se može razviti tumor.

4. Gojaznost, rak debelog crijeva i rak dojke

Razmatra se veza između gojaznosti, insulina, estrogena i raka. Gojaznost promoviše insulinsku rezistenciju, što rezultira povećanjem nivoa insulina u krvi. Hormon direktno stimuliše rast ćelija, poput ćelija debelog crijeva, povećavajući rizik od razvoja tumora. Insulin takođe utiče na metabolizam estrogena potiskujući sintezu SHBG u jetri, povećavajući količinu slobodnog estrogena. Estrogen se takođe sintetiše u masnom tkivu, što dalje doprinosi povećanom nivou slobodnog estrogena. Ova povećana količina slobodnog estrogena može stimulisati proliferaciju ćelija dojke, povećavajući rizik od raka dojke.

5. Gojaznost i bolest žučne kese

Gojaznost je povezana sa povećanjem formiranja žučnih kamenaca. Kamenje u žuči se uglavnom sastoji od holesterola i može se formirati kao jedan veliki kamen ili kao mnogo malih. Često ne uzrokuju simptome, ali ako se nađu u žučnim kanalima, kamen u žuči može izazvati bol i grčeve. Ako je prolaz žuči blokiran, apsorpcija lipida u tankom crijevu je oštećena i žučna kesa može da se upali.

Što je osoba gojaznija, veći je rizik od razvoja žučnih kamenaca. Gojazne žene imaju oko 3-7 puta veći rizik od razvoja žučnih kamenaca nego žene zdrave tjelesne težine. Razlog zbog kojeg gojaznost povećava rizik od žučnih kamenaca nije jasan, ali istraživači vjeruju da kod gojaznih ljudi jetra proizvodi previše holesterola, koji se taloži u žučnoj kesi i stvara kamenje. Iako se rizik od kamena u žuči smanjuje sa nižom tjelesnom težinom, gubitak težine, naročito brzi gubitak kilograma, povećava rizik od bolesti žučne kese, jer kako se lipidi oslobađaju iz  tijela, sinteza holesterola raste, povećavajući tendenciju stvaranja holesterolskih kamenaca. Kamen u žuči jedna je od medicinski najvažnijih komplikacija dobrovoljnog gubitka kilograma.

6. Gojaznost i Apneja spavanja

Apneja u snu je ozbiljno, potencijalno životno opasno stanje koje karakterišu kratki prekidi disanja tokom spavanja. Ova kratka zaustavljanja disanja mogu se desiti i do 400 puta svake noći, pa stoga pacijenti sa apnejom u snu spavaju vrlo loše, a ujutro se bude i dalje osjećajući umor i ostaju umorni tokom cijelog dana. Apneja tokom spavanja takođe je povezana sa kardiovaskularnim stanjima kao što su visok krvni pritisak, srčani udar, moždani udar, impotencija i nepravilan rad srca. Uobičajena je kod gojaznosti, jer masno tkivo u ždrijelu i vratu sabija disajne puteve i blokira protok vazduha. Kod gojaznih osoba, gubitak težine može smanjiti i učestalost i ozbiljnost simptoma apneje u snu.

7. Gojaznost i poremećaji zglobova

Prekomjerna težina i masnoća takođe mogu povećati rizik od razvoja artroze, vrste artritisa koja se javlja kada se hrskavica koja amortizuje zglobove raspada i postepeno postaje grublja i rjeđa. Kako se proces nastavlja, značajna količina hrskavice se troši, pa se kosti u zglobu trljaju jedna o drugu, uzrokujući bol i smanjujući kretanje. Prekomjerna težina je najčešći uzrok prekomjernog pritiska na zglobove i može ubrzati brzinu trošenja hrskavice. Gubitak kilograma smanjuje pritisak i opterećenje zglobova i usporava trošenje hrskavice. Osobama koje pate od osteoartritisa, gubitak težine može pomoći u smanjenju bolova i ukočenosti u pogođenim zglobovima, posebno u kukovima, koljenima, leđima i stopalima.

Giht je bolest zglobova uzrokovana visokim nivoom mokraćne kiseline u krvi. Mokraćna kiselina je azotni otpadni proizvod koji nastaje raspadanjem DNK i sličnih vrsta molekula. Povremeno se rasporedi u čvrsto kamenje ili kristalne mase koje se talože u zglobovima uzrokujući bol. Sinteza mokraćne kiseline je složena, ali je utvrđeno da se povećava sa rezistencijom na insulin. Ne iznenađuje tada da se giht javlja kod ljudi sa prekomjernom težinom zbog visokog rizika od insulinske rezistencije, a rizik od razvoja poremećaja raste sa većom tjelesnom težinom.

3 9 votes
Ocijenite članak
Sviđa li vam se Logično? Ako niste već lajkali, učinite sada: ❤
Pretplati se
Obavijest
guest
10 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
yehakoH
Gost
yehakoH
2 mjeseci prije

Većina debelih su ranije umrli zbog drugih bolesti ili starosti. Baš kao i oni sa koronom, zato, koji je problem u žderanju? Ista stvar kao i sa pušenjem, tetoviranjem po vratu i u ovo vrijeme odbijanjem nosenja maske da bi se slabiji zaštitili. Jednostavno je to uvjek znak za manjak kulture i samokontrole.

pera lozac
Gost
pera lozac
2 mjeseci prije
Reply to  yehakoH

Treba da se davimo i narusavamo zdravlje sa maskom, da zaboravimo normalan zivot, druzenja, izlaske, zabave svih vrsta. Da sedimo po kucama i crkajemo od tuge, jada i cemera, sami izolovani od svih ostalih i naravno da bi dokazali da smo “kulturni” da prihvatimo vakcinacju koja ce nas u najmanju ruku desetkovat, i to “da bi zastitili slabije”?
Nek se stite sami nije moje da ih stitim, pusim tri kutije dnevno, jel mi kriva teta iz trafike? Naravno da nije isto kao sto ja a ni ti i niko drugi nije kriv onome sto se prezderava ili unistava svoje zdravlje, nezanima me nimalo isto kao sto nikog drugog netreba zanimat koliko pusim, koliko pijem ili se drogiram.
Prosecna starost “umrlih od korone” u Italiji je 82 godine a prosecan zivotni vek 82,5.
Jel treba unistit ekonomiju drzave i psihofizicko zdravlje 60 MILIONA ljudi da bi se spasilo desetak hiljada matoraca koje bi ubila najobicnija gripa kao sto je korona naprimer?
Prosecna dob umrlih u Hrvatskoj je 78 GODINA a ZIVOTNI VEK 72,4 za muskarce i 79 za zene.
Halo, “kulturni sa samokontrolom”, od korone u Hrvatskoj umrlo 1398 ljudi a 7000 hiljada od rakova i srcanih ili mozdanih koji radi korone nisu leceni a barem pola se moglo spasit.
Dokle smo to stigli, zasto ti pametnjakovici i stozerasi zakonom nezabrane umiranje?
Da zivimo ko gavranovi ili kornjace po 300 godina shvatio bi, ali ovako nemogu.
Pun mi je ku..ac moralista kao ti, usrana motka je jedini lek za takve.

pera lozac
Gost
pera lozac
2 mjeseci prije
Reply to  pera lozac

Zaboravih, u Italiji se ocekuje pad BDP-a 13-15% a u Hrvatskoj lazovi kazu da ce bit 10,4%, jes al u ku.cu bice dobro ako padne samo 17-18%.
Na sinocnjem dnevniku kazu da 5 MILIONA ljudi jedva ima za hranu a preko 23 miliona je videlo znacajan pad financija i kvaliteta zivota.
Sta kazes za Hrvatsku, kako je tamo kad je i bez korone bilo gomila onih sto kopaju po kontejnerima, sad je sigurno bolje.
I ono malo sto je bilo u Hrvatskim rukama nagodinu menja vlasnika.
Al vazno je da si ti “kulturan sa samokontrolom” i da stitis slabije.

A neg.
Gost
A neg.
2 mjeseci prije

8. gojaznost i corona

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
2 mjeseci prije

Zašto je sve više bolesnih od svih u članku nabrojanih bolesti ?! ,… Pa zato što nitko ne govori istinu o pravim uzrocima njihove nesreće! …čitajući ovaj članak ne saznaje se ništa nova a sve je postavljeno u krivom smjeru (neka mi oprosti autor teksta i redakcija a sada ću u kratkim crtama objasniti svoj stav.)

Gojaznost je pokazatelj dugotrajne pogrešne ishrane i simptom poremećaja metabolizma izazvan uzimanjem pogrešne hrane.
Gojaznost je pratitelj svih navedenih bolesti a ne primarno njihov uzročnik!

Začetak npr. diabetesa ili hipertenzije, kreće prije gojaznosti dok nekompatibilnom, procesiranom i kemijski zagađenom hranom, kemijskim dodacima prehrani i raznim “lijekovima” poremetiš funkcije jetre i endokrinih žlijezda (štitnjača, gušterača, hipofiza itd) pa uslijed poremećaja u njihovoj funkciji, ugljikohidrati, masti i proteini se ne metaboliziraju u energiju i rast stanica već se deponiraju u vidu masnoća oko organa i pod kožom, uskoro bubrezi gube funkciju pa se nakuplja i voda koja još više pojačava gojaznost, pojavljuje se i kronična hipertenzija itd..

Naravno debeo čovjek onda povremeno ide na dijete koje su najčešće pogrešne, pa uzima razne kemijske “dodatke prehrani” a funkcije organa slabe, imunitet slabi, …zbog poremećaja metabolizma tijelo više ne dobiva ispravan gradivi materijal pa dolazi do greške u građi stanica a to sve djeluje na DNK, geni izgube memoriju i …eto te korak do raka !

Povećana tjelesna težina bi trebala biti alarm za promjenu u načinu hranjenja a pojavom gojaznosti šteta je obično već počinjena i radikalnim djelovanjem na gojaznost bez ispravka u odabiru hrane kojom se hraniš a uz dodatak obilja medikamenata (za dijabetes, tlak, kolesterol, za eliminaciju vode iz tijela, za cirkulaciju) kraj je zagarantiran.

Povišena težina i gojaznost su simptom a ne uzročnik fatalnih bolesti.

xxx
Gost
xxx
2 mjeseci prije

kobase,spek,slanina panceta,parizer,pasteta,mortadela,tirolska,tripice…

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
2 mjeseci prije

Bitno da nosimo maske…

Bosanac
Gost
Bosanac
2 mjeseci prije

Najveći zdravstveni rizik je nalazit se na planetu u ovim vremenima današnjim, odrazi se na mozak, a od tud potiču sve ostale bolesti.

Tomi
Gost
Tomi
2 mjeseci prije

To su srbi debeli i masni i svi puše i piju i nekreču se isa 40godina zdravstvena kartoteka ko ana karenina. Ne znaju kineski caj da piju pa da im bude bolje

Tomi
Gost
Tomi
2 mjeseci prije
Reply to  Tomi

A onda jim nato i uran kriva sto su mu crijeva trula

POVEZANE VIJESTI

Izbornik