fbpx

Godina „zlatne groznice“ za nama otkriva važan trend dugoročnog procesa

berza

2019. bila je burna godina za globalna financijska tržišta. Istina je da su američke burze dosegle brojne rekorde kapitalizacije, a europska tržišta su porasla za oko 30% i zabilježila porast cijena brojnih dionica. U tom su smislu iznenađujuća ulaganja u sigurna utočišta, a među sigurnim utočištem dominira, najsvjetlije od svega, zlato.

Plemeniti metal doživljava senzacionalni porast cijena, kako na burzama, tako i u „maloprodaji“, a motivacija sigurno nije  isključivo spremnost ulagača da se zaštite od promjenjivih trendova i povijesnih amnezija svijeta financija. Cijene su sada prešle prag od 1500 dolara za uncu, što znači da je 2019. zlato poskupjelo 17%.

Igra je, u prvom redu, geopolitička. Dolar se suočava s progresivnim „napadom“ kineskog juana i ruske rublje, a kupovinu zlata uglavnom posreduju središnje banke neeuropskih zemalja, najviše Indije, Kazahstana i Katara, iako su kupci Moskva i Peking.

“Kineska središnja banka reagira na trgovinske tenzije sa Sjedinjenim Državama pravom diverzifikacijom rezervi. Ona prodaje američke državne obveznice i zamjenjuje ih otkupom zlata. Kina, ali i Rusija obnavljaju svoje zlatne rezerve”, piše list Milano Finanza.

Ova politika imat će važan utjecaj na daljnji porast vrijednosti plemenitih metala. Imajte na umu da je njihova cijena padala posljednjih šest godina

Za Kinu i Rusiju kupnja fizičkog zlata znači trajnu garanciju temelja njihovog izazova dolaru. Rusija i Kina imaju za cilj ojačati u sektoru zlata kako bi nastavili diverzifikaciju svoje imovine i smanjivati težinu preostalih dolara u svojim investicijskim košaricama i istodobno voditi utrku za ponovno oživljavanje funkcije zlata kao “sigurnog utočišta”.

Ekonomije u nastajanju kupuju fizičko zlato potaknute rastućom likvidnošću svog tržišta, a porastom transakcija povećavaju cijene, čemu treba dodati kombinirani učinak psihološkog efekta na percepciju prirode imovine sa sigurnim utočištem, zbog čega tržišna dinamika potiče veliki povrat ulaganja u plemeniti metal.

Nadalje, za Moskvu fokusiranje na zlato znači oduprijeti se zapadnim sankcijama i potvrditi izbor tabora u kojem je Kina, što olakšava vladi da se nosi s padom ekonomskog rasta, iako je i ovaj ostvareni još uvijek na razini, primjerice, eurozone.

Zbog sankcija dizajniranih s prevratom u Ukrajini, Rusija je u četiri godine do 2018. godine zabilježila odljev kapitala u inozemstvo vrijedan 317 milijardi dolara, rublja je doživjela deprecijaciju u odnosu na dolar od 45,5% i u tom smislu gomilanje zlata pomaže u pronalaženju alternative kolapsu valute. Od 2014. do danas Rusija je povećala zalihe zlata s 10 na 20% vrijednosti svojih rezervi u stranoj valuti. Središnja banka Rusije se u potpunosti riješila dolara, oporavila je rezerve na vrijednost 549,8 milijardi dolara, plus Fond nacionalne skrbi vrijedan 124 milijarde dolara.

Velike količine zlata mogu jamčiti gotovinu državnoj blagajni i Središnjoj banci Rusije osigurati čisti financijski  kisik.

Ako je povijesno sidrenje u zlatu bilo izvor održavanja statusa quo u monetarnim sustavima prethodno vođenih britanskom funtom, a potom dolarom, sada kada niti jedna valuta nema povlaštenu vezu s plemenitim metalom, zlato postaje strateško sredstvo od primarne važnosti.

Zlato kao simbol bogatstva je važan i za svaku valutnu strategiju koja želi uključiti zemlje koje se opiru hegemoniji dolara i slobodno se može reći da se sa zlatom stvara sve brojniji antidolarski tabor. Činjenica da se u svijetu u kojem dolar još uvijek ima visoku vrijednost na financijskim tržištima odvija proces u mojem zlato nije samo vrijednost sama po sebi, već financijski instrument koji okuplja brojne zemlje čija politika nije usklađena s Washingtonom znači da govorimo o vrlo dugoročnim procesima s prilično izvjesnim ishodom, osim ako i SAD ne krenu gomilati zlatne rezerve i vratiti se u vrijeme „zlatnog standarda“, što je politika koju FED uopće ne uzima u obzir.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
3 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Savovic Danilo
Gost
Savovic Danilo
8 mjeseci prije

Rekao Sam par puta do sada,zlatom se pune trezori(naravno ko je u stanju) da bi se lakse podnio pad moci dolara I izvjestan prestanak istog kao svjetske valute.Ceka nas veeeelika ekonomska kriza kad vise ni stampanje dolara nece moci pokriti pad americke privrede,samo se nadam da nece “onih koji se pitaju” biti rat vecih razmjera kao najlakse resenje ekonomske krize

Rolling Bluesman
Gost
Rolling Bluesman
8 mjeseci prije

Danilo, neboj se velikog rata, atomska bomba nam to garantira vec odavno.

Savovic Danilo
Gost
Savovic Danilo
8 mjeseci prije

Ratovi bombama tog tipa sigurno nikome ne padaju na pamet jer svi gube,ali veci rat konvencionalnim I modernim elektro-cyber sredstvima je sasvim moguc

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
3
0
()
x