Sankcije ne obeshrabruju Rusku burzu koja jača već godinu dana i svrstava se među najuspješnije na svijetu. Sve zahvaljujući povjerenju, stabilnim osnovama i velikim dividendama, piše AFP.
Dugo zapostavljena i smatrana rizičnom i previše ovisnom o nafti, Moskovska burza čija je kapitalizacija krajem trećeg tromjesečja iznosila 681 milijardu dolara, nasuprot 576 milijardi krajem 2018. godine, sada čini čuda: indeks RTS (denominirano u dolarima) i Moex (u rubljima) od početka godine su porasli više od 25% i 35%.
Posljednjih mjeseci glavne su agencije za ocjenjivanje povećale ocjene zemlje, poboljšavajući njezinu privlačnost za ulagače. U studenom je Moex prvi put prošao na 3.000 bodova.
“Ljudi koji su uložili u Rusiju početkom godine danas su jako sretni”, smiješi se Andrej Braginsky, direktor za odnose s javnošću Burze, gladeći kravatu ukrašenu tratinčicama.
Smještena u mirnoj zgradi nedaleko od Kremlja, Moskovska burza je mlada: dva indeksa Micex (otkad je preimenovan u Moex) i RTS rođeni su početkom 1990-ih, u ruševinama SSSR-a, a na početku ruske tržišne ekonomije.
Burza integrira ova dva indeksa tek krajem 2011. godine, poprimajući današnji oblik.
Njezin nedavni porast je eksplodirao, dok je ruski rast i dalje diskretan (oko 1% u prva tri tromjesečja 2019.). Zapadne sankcije uvedene Rusiji zbog priključenja Krima 2014. godine ostaju na snazi i ipak nanose određenu štetu.
Međutim, postoje drugi čvrsti temelji: “Nema duga, postoje rezerve veće od 500 milijardi dolara, nema proračunskog deficita. To je razlika između Rusije i većine ostalih tržišta u nastajanju”, rekao je Andrej Braginsky.
Za “dobro zdravlje” ruskih financijskih tržišta treba zahvaliti politici Ruske centralne banke. Tijekom monetarne krize krajem 2014. godine iznenada je podigla stopu na više od 17% kako bi suzbila kolaps rublje, pod utjecajem pada cijena nafte i zapadnih sankcija. Od tada ga redovito snižava kako bi dosegla sadašnjih 6,50%.
“Ruska burza je vrlo koncentrirana. Postoji mali broj velikih igrača”, kaže Natalia Orlova, glavna ekonomistica Alfa banke. No, određeni broj njih “nedavno je podijelio ogromne dividende dioničarima”, što je značajno poboljšalo tržište dionica.
U svibnju je plinski gigant Gazprom objavio namjeru da isplati više od polovice očekivane dividende. Danas je dividendni prinos ruskih dionica blizu 7%, što je za današnje prilike u svijetu visoka stopa.
“Mnoge od ovih (velikih) grupa imaju puno novca, malo ulažu zbog nesigurnosti sankcija i međunarodnog konteksta”, kaže Orlova. Ova situacija, u kojoj se donose odluke o isplati dividendi, a pri tome se ne ulažu, može dugo trajati jer sve funkcionira kako treba”, kaže ekonomistica.
Konačno, ruska burza profitira povećanje cijene nafte od početka godine, kao i niza metala – dva važna sektora ruske ekonomije. Tko ima najviše koristi? Strani investitori, koji čine gotovo 50% dionica Ruske burze, ali i ruske institucije.
“Već se pojavljuju novopečeni privatni ruski investitori. Svakog mjeseca na tržištu se pojavi oko 100 000 do 150 000 novih privatnih ulagača”, završava Andrej Braginsky.
