Norveški suvereni fond vrijedan 2300 milijardi dolara najavio je drastičnu promjenu investicijske strategije koja bi mogla smanjiti njegov portfelj američkih državnih obveznica za gotovo 80 milijardi dolara. Ovaj potez dolazi u trenutku kada američki dug premašuje 40 trilijuna dolara, a strani kupci sve više okreću leđa trezorima Sjedinjenih Država. Riječ je o najvećem svjetskom državnom fondu koji svojim odlukama oblikuje globalna tržišta.
Norges Bank Investment Management, upravitelj norveškog fonda, poslao je pismo norveškom ministarstvu financija u kojem predlaže smanjenje udjela državnog duga u portfelju s 70 na 50 posto. Financijski Times procjenjuje da bi ta promjena mogla rezultirati smanjenjem globalnog portfelja državnih obveznica za oko 106 milijardi dolara, a najveći teret pao bi upravo na američke trezore. Fond smatra da je udio od 50 posto državnih obveznica i dalje dovoljan za pokrivanje potreba za likvidnošću u razdobljima tržišne nestabilnosti, dok bi preostali dio portfelja trebao donijeti veće prinose kroz alternativne oblike duga.
Prema novom planu, udio američkih trezora u referentnoj obvezničkoj strukturi fonda pao bi s 34.1 na 21.9 posto. Oslobođeni kapital bit će preusmjeren u profitabilnije ne-državne američke dugove, uključujući hipotekarne vrijednosnice koje jamče Fannie Mae, Freddie Mac i Ginnie Mae. Predstavnik Norveškog fonda izjavio je za Financial Times kako je razlog ove promjene želja za diversifikacijom izvora prinosa, dodajući da će se sve promjene provoditi postupno kako bi se minimizirali poremećaji na tržištu i transakcijski troškovi. Ova odluka dolazi u vrijeme kada državne obveznice bilježe pad cijena u vodećim ekonomijama, a prinosi su u mnogim slučajevima dosegnuli višegodišnje vrhunce.
Iako predloženo smanjenje nije značajno u odnosu na ukupnu veličinu tržišta američkih trezora, ono predstavlja važan signal o promjeni ponašanja tradicionalnih imatelja američkog duga. Ekonomist Mohamed El-Erian izjavio je za CNBC kako veličina norveškog poteza nije presudna, već poruka koju šalje, a ta poruka govori da tradicionalni držači i kupci američkih obveznica postaju sve nepouzdaniji. Ovo dolazi u jeku sve većeg američkog deficita koji tjera vladu na izdavanje novog duga, dok strani kupci pokazuju sve manji interes za trezore. Dugoročni prinosi na američke obveznice već su na višegodišnjim vrhuncima jer zabrinutost zbog rastućeg državnog duga i inflacije tjera ulagače da traže veću kompenzaciju.
Prošlog mjeseca američki ministar financija Scott Bessent najavio je udvostručenje operacija otkupa dugoročnih američkih trezora, što je široko protumačeno kao pokušaj smanjenja dugoročnih prinosa. Ova najava uslijedila je ubrzo nakon što je prinos na 30-godišnje obveznice dosegnuo najvišu razinu od 2007. godine. Norveški prijedlog još nije konačan, a fond ga opisuje kao savjet koji će biti uključen u šire preporuke ministarstvu financija. Očekuje se da će norveška vlada konačne prijedloge parlamentu dostaviti u proljeće 2027. godine, što znači da bi promjene mogle stupiti na snagu tek za dvije godine. Do tada će svijet pažljivo promatrati hoće li drugi veliki državni fondovi slijediti norveški primjer.
Citam 7.tocaka danasnjeg prosvjeda hodaj za liku i nemogu vjerovat svojim ocima, kao da ga je sam hdz pisao i tzv prosvjed organizirao, naime umjesto da traze ostavku kompletne vlade,robiju za kriminalce, odnosno povrat ukradenog novca u drzavni proracun te konacnu zabranu te mafijaske stranke,oni traze od hdz lopova ispriku u stilu necemo vise krasti uz casnu pionirsku rijec kao krunski dokaz cvrstog obecanja od sutra samo posteno.
vrijeme je za ocenas: ‘i otpusti nam duge nase,
kako i mi otpustismo dužnicima svojim’ – amen
Dok oni predlože, pa promisle, pa razmisle, pa još jednom… pa predlože, pa odluče, pa potvrde odluku… do tada će sve već bit rješeno.