Sve veći troškovi električne energije snižavaju cijene nekretnina u Švedskoj
Pad cijena švedskih nekretnina povećao se u listopadu. Tu skandinavsku zemlju zahvatio je najteži pad nekretnina u tri desetljeća, izvijestio je u ponedjeljak Bloomberg pozivajući se na podatke iz industrije. Vrijednosti su pale za oko 14% u odnosu na vrhunac ranije ove godine, prema Valueguardu, koji prikuplja podatke. Navodno su padali sedam uzastopnih mjeseci jer su kućanstva pritisnuta sve većim troškovima života. Ovo pokazuje što bi moglo biti pred mnogim drugim razvijenim gospodarstvima, napisao je Bloomberg, napominjući da je pad u Švedskoj potaknut naglo rastućom inflacijom i potezima središnje banke da obuzda rast cijena.
U izvješću se navodi da je silazni trend neobičan u zemlji u kojoj su prethodne korekcije bile plitke i kratkotrajne, a mnogi mladi kupci stanova nikada nisu doživjeli pad tržišta nekretnina.
“Dok se tržišta nekretnina diljem svijeta smanjuju s manje transakcija, pad cijena tek treba započeti u brojnim zemljama”, piše, precizirajući da su cijene kuća u Kanadi sada niže za 10% u odnosu na vrhunac i pad za isto toliko jer se predviđa 20% za zemlje uključujući SAD, UK i Novi Zeland.
“Mnogo domova se prodaje po razinama oko tražene cijene, a ratovi nadmetanja su rijetki”, rekao je izvršni direktor Lansforsakringar Fastighetsformedlinga Marcus Svanberg u izjavi. “Ne očekujemo da ćemo vidjeti pravi oporavak najranije do proljeća sljedeće godine.”
Podaci Valueguarda pokazali su da je HOX švedski indeks cijena nekretnina pao za 3% u listopadu u odnosu na prethodni mjesec, što je najveći pad od lipnja. Pad su navodno predvodile samostojeće kuće, koje su posebno ranjive jer cijene električne energije rastu.
Medijska kuća također je rekla da većina prognozera očekuje da će se pad nastaviti, a “trenutačna putanja pokazuje da bi se veliki dobici u cijenama nekretnina postignuti tijekom Covid-19 mogli izbrisati do početka sljedeće godine.”
Mehanizam kontrole je više nego složen i na njega utiču brojni parametri koje kontroliraju oni koji kontroliraju parametre novca. Jedan od očitih sklopova kontrole je neizvjesnost financijskog sustava gdje obični ljudi neznaju ono što znaju oni koji vode igru, njih 0,1%, a ostalih 99,9% tu igru prihvaćaju. Jednostavno, nemoguće je znati hoče li se prije dogoditi pad burzi odnosno povlačenje likvidnosti iz sustava ili će prije hiperinflacija odnosno propast fiat valuta. To su sve mogući problemi, sad se očekuju reakcije, kako bi se ponudilo rješenje kojeg će ljudi u očaju prihvatiti, a prihvatiti će ga jer nisu ni svijesni ni spremni. Za minimum nadilaženja “nesigurnosti” većina će prihvatiti minimum “sigurnosti” u prvom redu ukidanje gotovine. Toliko priča o tome što napraviti, a nitko ni malim prstom nije maknuo u smislu ustanovljavanja paralelnog sistema plaćanja. Između ostalog, na primjer, pojavljuju se gold i cripto bugovi koji “ratuju”, a da kilogram kruha… Čitaj više »
Koliko znam, većina Hrvata voli ulagati svoje ušteđevine u nekretnine.
Što se još i povećalo sa pojavom inflacije ove godine.
Jbg, rijetko tko ulaže u obrazovanje kada završi formalno školovanje, a to je pravi način osigurati se za budućnost.
Pa, kad nisu imali korekciju 30 godina.
Ostatak sveta je imao dva-tri kraha, oni nista. Posto je drzava stimulisala „karijeru stanovanja“. Rast cena nekretnina se je stavio u hipoteku i uzeti su konzumentski krediti za odzavanje standarda srednje klase. Posledica je bila da je druga polovina stanovnistva postala siromasna. Nisu imali pocetni kapital za pocetak „karijere stanovanja“ (treba, na primer, imati 100 000 Evra, da bi dobio kredit od 400 000) i nisu mogli naci krov nad glavom, osim ugurati se u geta, koja eksplodiraju sada.
I pola svedskog bdp-a je od kredita za nekretnine. Taj novac nije postojao ranije. Kad se uzima kredit se ubacuje u kompjuter i nastaje. „Uuuu… dobar bdp“. Swedistanu ne preti samo krah trzista nekretnina, vec ekonomije.
Očekivano u ovakvoj krizi.
Ne vidim zašto se pad cijena nekretnina prikazuje kao nešto loše. Pa valjda bi bilo normalno da se prosječan čovjek sa prosječnim primanjima može oženiti, imati djecu i posjedovati nekretninu u nekom razumnom roku. A ne da se moraš zadužiti na 50 godina i postati ponosni vlasnik pet dana pred smrt.
Pad cijena nekretnina je jedino pozitivno što će se dogoditi u cijelom ovom cirkusu.
pa normalno je da će sada cijene nekretnina pasti za 10-20 posto. i tu će biti jedno vrijeme, kad opet slijedi rast. nikada više u Zagrebu nećete kupiti novogradnju ispod 2500 eura za m2. ali da će za 5 -6 godina otići na 4.000 eura to je vrlo vjerojatno
I trebaju cijene padati. Zašto je krov nad glavom postao luksuz? Gadi mi se ovakav sustav,da ljudi koji vrijedno rade ne mogu zaraditi mjesečno za jedan kvadrat stana. Većina u svijetu mogu samo sanjati o svom domu.