Potpisanim sporazumom početkom kolovoza, Sjedinjene Države šire svoju vojnu bazu u somalijskoj poluautonomnoj regiji Puntland, čime se američka vojska izravno uključuje u borbu za kontrolu nad Crvenim morem i tjesnacem Bab el-Mandeb.
General Claude Tudor, zapovjednik Američkog zapovjedništva za specijalne operacije u Africi, potpisao je dogovor s predsjednikom Puntlanda Saeedom Abdullahijem Denijem o proširenju baze u lučkom gradu Bosasu na Adenskom zaljevu. Službeno obrazloženje glasi – poboljšanje operacija protiv terorizma i zaštita pomorske sigurnosti.
No, ono što službene izjave ne spominju jest da se proširenje američke nazočnosti događa u pozadini sve opasnije situacije u Crvenom moru, nakon što su jemenski Huti proglasili pomorsku blokadu saudijskih luka kao odgovor na saudijske napade na aerodrom u Sani.
Pravna siva zona
Sporazum je pravno sporan jer zaobilazi saveznu vladu Somalije koju podržavaju SAD. Puntland već godinu dana ne priznaje federalni sustav nakon što je predsjednik Hassan Sheikh Mohamud proveo ustavne promjene koje koncentriraju vlast u Mogadishuu. Između lipnja i srpnja zabilježeno je najmanje sedam oružanih sukoba između snaga savezne vlade i administracije Puntlanda.
Zanimljivo je da su američki dužnosnici danima prije potpisivanja sporazuma s Puntlandom razgovarali i s vodstvom Jubalanda, južne somalijske države koja također ne priznaje vlast Mogadishua. Washington tako pregovara s pobunjenim regijama, dok istovremeno javno potvrđuje teritorijalni integritet Somalije.
Dvije decenije američke nazočnosti
Od početka Rata protiv terorizma 2002. godine, SAD su postupno širile vojnu nazočnost u Somaliji – od specijalnih snaga do konvencionalnih trupa, helikoptera, izvidničkih zrakoplova i dronova. U prvom mandatu Donalda Trumpa izvedeno je 219 zračnih napada na Somaliju. Od njegove druge inauguracije, taj broj već je dosegnuo 205 napada.
Proširenje baze u Bosasu dolazi nakon što je Pentagon prenio operativnu ovlast na Africom. Potajna direktiva koju je potpisao ministar obrane Pete Hegseth u veljači 2025. uklonila je potrebu za odobrenjem Bijele kuće prije napada dronovima u Somaliji.
Baza koja je nekad bila protuzakonita
Baza u Bosasu, izgrađena uz pomoć Ujedinjenih Arapskih Emirata, bila je dom Pomorske policijske snage Puntlanda (PMPF), regionalne snage koju su UAE podupirale u borbi protiv piratstva. Tu snagu dijelom je obučavao ozloglašeni američki privatni vojni izvođač Xe, nekadašnji Blackwater. Sve do kraja 2023. godine, kada je UN ukinuo embargo na oružje Somaliji, baza i PMPF bili su izravno kršenje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1425.
Istraživanja su pokazala da baza sadrži radar, utvrđena skladišta streljiva, poljsku bolnicu te parkiralište s desecima kamioneta. Veći dio oružja i teške logistike koja iz UAE-a prolazi kroz Bosas namijenjen je sudanskim paravojnim Snagama za brzu potporu, koje su optužene za ratne zločine i genocid u ratu protiv sudanske vojske.
Što to znači za regiju?
Washington se povlači iz multilateralnih mirovnih misija i popušta ograničenja Africomu, što sugerira da SAD namjeravaju djelovati unutar političke fragmentacije Somalije, a ne protiv nje. Pitanje koje se nameće jest – koliko dugo će savezna vlada u Mogadishuu tolerirati američke pregovore s dijelovima svoje teritorije koji je ne priznaju, i kakve će to posljedice imati za ionako krhku stabilnost Rogu Afrike?
Dok Washington širi svoje uporište u Somaliji, ključno je pitanje hoće li ta strategija donijeti mir ili će produbiti podjele u zemlji koja se već dva desetljeća bori s terorizmom i političkom nestabilnošću.