U doglednoj budućnosti Bugarska neće podići potrošnju za obranu na 2% BDP-a, kako traži NATO. Konzorcij novinara BIRN i Eugene Kogan za Balkan Insight navodi kako Sofija, iako želi ostati u Sjevernoatlantskom savezu, ne želi svađe s Moskvom. ”Bugarska je ograničila sredstva za obranu, što je pokušaj da ne ljuti Rusiju. Ne samo da neće povećati proračun za obranu, kako zahtijeva NATO, nego se kreće u suprotnom smjeru”, piše Eugene Kogan i podsjeća da NATO zahtijeva od svih članica da za obranu izdvajaju 2% BDP-a.
Bugarska je 2015. na svoj proračun za obranu potrošila 664 milijuna dolara, što je 1,16% BDP-a, a 2016. godine nešto više – 769 milijuna dolara ili 1,31%. U tekućoj godini, prema Koganu, potrošnja na obranu će iznositi oko 585 milijuna dolara, što je manje nego 2015.
”Vlasti zemlje smatraju da je zahtjev NATO pakta za 2% BDP-a dugoročni cilj. Osim toga, obzirom na nesuglasice bugarskih političara, od kojih se neki žele približiti NATO paktu, EU i Sjedinjenim Američkim Državama, dok drugi preferiraju Rusiju, ne zna se koliko će vremena trebati za postizanje tog cilja. Vlada Bojka Borisova se fokusirala na probleme zemlje, a ne na žalbe Sjevernoatlantskog saveza da zauzme jedinstven stav protiv Rusije. Štoviše, Borisov osobno Rusiju gleda kao partnera, a ne protivnika”, žali se novinar.
Balkan Insight podsjeća kako Sofiju čeka modernizacija zrakoplovstva, koje još uvijek koristi 15 sovjetskih zrakoplova MiG-29 i 14 letjelica Su-25. Bugarska flota također treba velike popravke. U travnju 2016. je tadašnji ministar obrane priopćio kako je otkup dva patrolna broda nužan zbog zamjene zastarjelih sovjetskih brodova.
”Nedostatak dosljedne politike o obrambenom proračunu i stalna promjena strategije bugarskih vlasti su doveli do kašnjenja u području vojne nabave, što je, prema mnogim stručnjacima, moglo biti učinjeno namjerno samo kako se ne bi pokvarili odnosi s Kremljom. Ako je to tako, Bugarska, dok ostaje članica NATO pakta, istovremeno smatra da joj je Rusija glavni partner u području obrane”, zaključuje Balkan Insight.
Podsjetimo, Balkan Insight je dio balkanske izvještajne mreže BIRN, mreže lokalnih nevladinih organizacija koje promiču slobodu govora, ljudska prava i demokratske vrijednosti. BIRN, među ostalima, financiraju NED, USAID i Zaklada Otvoreno društvo Georga Sorosa, Freedom House i druge, a blisko je vezan za Mrežu za istraživanje organiziranog kriminala i korupcije (OCCRP), koji uz Zakladu Otvoreno društvo, agenciju USAID i Švicarsko-rumunjski program suradnje, a ima veze i s Radiom Slobodna Europa, glasilom kojeg je CIA utemeljila u vrijeme borbe protiv Sovjetskog Saveza.
5 komentara
Nedavno sam pročitao da, pored SAD koji za NATO izdvaja 3,2% BDP, samo četiri evropske članice izdvajaju traženi iznos – Grćka 2,4%, Velika Britanija i Estonija 2,2% i Poljska 2%, dok je ostalih 20 članica daleko ispod traženog iznosa, dok Njemačka javno izjavljuje kako nema namjeru povećavati svoje izdvajanje koje iznosi 1,2% BDP-a. Činjenica je da se svijet i nekad i sad vrti oko novca, zbog njega se stvaraju novi savezi i urušavaju stari, nestaju države i nastaju nove, uspostavljaju nova naizgled nemoguća prijateljstva a nestaju stara dotada naizgled neraskidiva. Kao i u svakodnevnom životu običnih ljudi, u sporu zbog novca se zakrvi brat s bratom, prijatelj s prijateljem, porodica s porodicom, pa čak i unutar jedne porodice njeni članovi međusobno. Kako je NATO prvenstveno američki projekat, njegove evropske članice su decenijama živjele pod američkim zaštitnim kišobranom, lagano se “švercujući” što se tiče njegovog finansiranja, i vrlo rado bi nastavile vožnju tim autobusom “u pola cijene”, ali šofer ima puno dugova, posao mu sve slabije ide, troškovi rastu i ne želi više voziti po polovičnoj tarifi – “ili puna cijena ili gasim linuju”. Zato, što se tiče NATO-a, dugoročno gledano, njegovo urušavanje (ako do njega dođe) neće uzrokovati ni Rusija ni ruska propaganda, ni Kina, ni nekakav vojni sukob, već unutar porodični odnosi vezani za odrješivanje kese, tj. razdor oko novca, ako se stvari uspješno ne riješe.
To je sasvim razumnjivo. Veliki broj evropskih političara savim jasno vidi svoje države posve izvan opasnosti od nekog sukoba s Rusijom, tj. rusiju ne doživljava kao prijetnju sigurnosti vlastitih građana. S druge strane SAD želi nastaviti svoju vojnu dominaciju na globalnoj razini jer u tome vidi jedini način nastavka svog imperijalnog položaja. Samo zbog smanjenja svoje relativne industrijske i ekonomske moći više nije u stanju hraniti svoj vojni stroj pa želi dio tereta prebacit na svoje vazale. Tu je sukob interesa neminovan pa onda i raspad imperije. Sve je to već viđeno u povjesti, američka imperija se raspada jer je prošla svoj rok trajanja kao i mnoge prije nje….
Vidim da su bugari počeli mijenjati stavove, valjda su im guzice ugrijale one obećane američke nuklearke pa su se dosjetili svom jadu.
Činjenica je da je Rumunjska bliža Rusiji i kao tava strateši bitnija od Bugarske. Ne kažem da je nebitna ali sve zemlje u njenom okruženju imaju veću stratešku važnost, zato se nitko ne otima da čvorovi plinovoda budu na teritoriju Bugarske, itd itd….
Zato se i Bugarska može kočoperiti, neću ja ovo, neću ja ono. A da je na prvoj liniji i nato i eu bi je nagazili jače i bojko borisov bi nagažen ispod čizme mogao tiho prosiktati: da gazda!
4 milijarde dolara rumuni će platiti Patriot rakete, okružuju ruse u pravi prsten protuzrakoplovni……..
tocnije je da amerikanci postavljaju svoje patriot sisteme koji ce i dalje ostati njihovi te ce oni njima i dalje upravljati dok ce rumuni platiti zastitu reket a ti sistemi sluze za ono kakvu raketu stavis na njh moze ici i ona s nuklearnom glavom za ofenzivno djelovanje rumunji su nevazni oni su jadni vazali i nemaju nikakvu kontrolu niti utjecaj pijuni i topovsko meso