Europska Unija ipak Lukašenka neće staviti na crnu listu; Njemačka, Italija i Francuska prekorile Poljsku i baltičke države!

Europa je poznata po svojim političkim linijama raskola, a sada se pojavila i nova: podjela između “temeljne EU” i perifernih zemalja podređenih SAD-u, u vanjskoj politici, poput Velike Britanije, Poljske i tri baltičke države.

Prema njemačkim glavnim novinama Die Welt, koje se pozivaju na vlastite izvore, tri najmoćnije članice Unije ujedinile su se u oštrom odbijanju prijedloga u vezi s Bjelorusijom, koje su gurali Varšava i baltičke države. Berlin, Pariz i Rim odbili su sankcionirati novoizabranog bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka zbog prošlomjesečnih spornih izbora.

Njemačka, Francuska i Italija izjavile su da “unatoč okolnostima, kanali komunikacije s Lukašenkom trebaju biti otvoreni”, jer bi, prema njihovom mišljenju, njegovo uvrštavanje na crnu listu dovelo do potpune obustave dijaloga s Minskom, objašnjavaju  Die Welt.

Konzervativni dnevnik, koji je, prilično ironično, osnovan kao propagandni list za britanske okupatorske snage 1940-ih, izjavio je da su države Istočne Europe pritiskale na uvođenje restriktivnih mjera protiv bjeloruskog čelnika. Možda ne slučajno, Washington također otvoreno zagovara svrgavanje Lukašenka.

U intervjuu objavljenom u četvrtak na vanjskopolitičkoj platformi, američki stalni predstavnik u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju James S Gilmore III inzistirao je da Lukašenku treba reći kako on mora napustiti dužnost. „Ono što trenutno [moramo] učiniti jest pokušati uvjeriti Lukašenka da on u tim okolnostima ne može biti predsjednik države. Smatram da su lažni izbori, popraćeni brutalnim obračunima snaga sigurnosti i građana dovoljni razlozi da Lukašenko odstupi s mjesta predsjednika”, rekao je Gilmore.

Sredinom kolovoza postalo je poznato da je nakon prosvjednih skupova u Bjelorusiji EU razmatrao popis od 15 do 20 bjeloruskih dužnosnika, kojima bi bio zabranjen ulazak na područje Unije i pristup bankarskom sustavu EU-a. Sankcije EU-a protiv Bjelorusije zbog kršenja ljudskih prava prethodno su bile na snazi od 2004. do 2016. godine, s time da je ova crna lista varirala; ponekad je uključivala i 130 pojedinaca.

Na neformalnom sastanku, održanom u Berlinu 27. i 28. kolovoza, čelnici ministarstava vanjskih poslova država članica EU donijeli su odluku o skorašnjem sastavljanju sankcija koje će biti izrečene protiv Bjelorusije.