Europske vlade očito ne razumiju da im je Trump uputio ultimatum i da nema europskog oružja

Mediji su objavili pojedinosti o novom ultimatumu kojeg su Sjedinjene Države uputile svojim najbližim saveznicima u NATO paktu, to jest Europskoj uniji. Ispostavilo se da, prema Washingtonu, Europska unija nema pravo razvijati vlastite sustave naoružanja, već ih je obvezna kupiti ih u inozemstvu. Kako to inozemstvo ne bi bilo krivo protumačeno, usput je saveznicima rečeno da se moraju riješiti svega sovjetskog oružja koje je još u uporabi u njihovim oružanim snagama.

Razlog za takve manipulacije su, naravno, reference na “agresivnu Rusiju”.

“EU i mnoge njezine vlade zagovaraju europske obrambene inicijative kao dio europske sigurnosne politike i mi smo vjerovali u nju”, rekao je američki državni podtajnik za europska pitanja Michael Murphy tijekom sastanka u Washingtonu 22. svibnja s predstavnicima Europske komisije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Ali sada, prema Murphyju, “postoji sumnja da su te inicijative usmjerene na nešto drugo.”

“Barem neki od vas razvijaju svoju industrijsku politiku pod maskom sigurnosne”, rekao je visoki američki dužnosnik, što potvrđuje transkript sastanka u Washingtonu s europskim veleposlanicima o pitanjima sigurnosti, koji je objavljen neki dan.

Čini se da Sjedinjene Države strahuju od ponavljanja “efekta Airbusa”. Europska tvrtka je 29. svibnja 1969. pokrenula projekt A300 kako bi se natjecala s američkom korporacijom Boeing, koja je u to vrijeme u potpunosti dominirala svjetskim tržištem komercijalnih zrakoplova. Nakon pola stoljeća je Airbus, Boeingu uzeo gotovo 50% tržišta. Indikativan je i presedan s eurom, koji je u samo 20 godina života već zreo za konkurenciju dolaru kao svjetska rezervna valuta.

Ultimatum kojeg je Murphy uputio nije prva epizoda u predstavi o vojnim napetostima između Sjedinjenih Država i Europske unije. Sve je počelo izjavom Donalda Trumpa na summitu NATO-a u srpnju 2018. godine. Američki predsjednik je zatražio da svaka od zemalja Sjevernoatlantskog bloka odmah izdatke za obranu podigne na razinu od 2% BDP-a.

Europljani su na ideju o plaćanju Sjedinjenim Državama za sigurnost reagirali bez puno entuzijazma. Onda je Trump otrijeznio Europu s carinama koje su mnoge europske proizvode učinile nekonkurentnima na američkom tržištu, ali su nove inicijative čelnika Bijele kuće promatrane jednostavno kao želja da se iz Starog svijeta dobije nešto drugo.

Europa je reagirala inicijativom predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, koji je u studenom 2018. godine izjavio kako bi Europa trebala stvoriti vlastiti sigurnosni sustav i braniti se od Rusije, Kine i “čak i od Sjedinjenih Država”. Nešto kasnije, uoči Trumpovog posjeta Parizu, Macron je ublažio retoriku, nazivajući Sjedinjene Države “najvažnijim saveznikom Francuske”, ali nije odbacio ideju organiziranja europske vojske.

Činilo se da se prašila oko incidenta slegla, ali nije nestala. I Donald Trump, koji je jednom rekao kako sigurnost Europe nije politička strategija, već američki proizvod kojeg kupac mora platiti, povećava pritisak.

U proljeće 2019. su Sjedinjene Države s upozorenja prešle na neugodne i izravne prijetnje Europi represijom, ako se Europska unija usudi promicati svoje obrambene projekte. Reakcija Washingtona je uslijedila ubrzo nakon što je Europski parlament 18. travnja dao preliminarno odobrenje za stvaranje Europskog obrambenog fonda (EFD) i dodijelio mu 13 milijardi eura za razdoblje od 2021. do 2027.

Više troškova za oružje je nešto što se Washingtonu svidjelo, ali strateška neovisnost ne dolazi u obzir. To je bilo pismeno upozorenje kojeg su Sjedinjene Države poslale Europskoj uniji 1. svibnja 2019. godine. U priopćenju se navodi kako trenutni planovi “europske obrane” prijete desetljećima integracije transatlantske obrambene industrije i vojne suradnje kroz NATO. U pismu je bilo mnogo prijetnji o mogućim političkim i komercijalnim osvetama u slučaju da Bruxelles ostane pri namjeri da razvija europske projekte vezane za oružje.

Washington se također usprotivio stvaranju takozvane Strukturirane stalne organizacije za suradnju (PESCO) u okviru koje je 25 zemalja EU počelo razvijati 34 projekta naoružanja.

“Sjedinjene Države su duboko zabrinute zbog odobravanja propisa Europskog fonda za obranu i općih uvjeta koje propisuje PESCO”, upozorila je zamjenica američkog ministra obrane Ellen Lord u pismu upućenom Federici Mogherini.

Sudeći po činjenici da su 22. svibnja Sjedinjene Države zakazale novi sastanak, očito je da EU prvomajskom pismu nije posvetila dovoljno pozornosti i nije ga razumjela kao ultimatum.

Međutim, američka uprava zaboravlja da je neposredno prije toga odbacivala svoje europske partnere. Kada je EU 2018. godine pozvala sve da “odbiju isporučiti oružje Saudijskoj Arabiji, čak i ako su ugovori već potpisani”, Donald Trump nije ni pomislio na povlačenje potpisa iz ugovora sa Saudijcima koji obećava da će američki novčanik napuniti sa 110 milijardi dolara.

U ožujku 2019. je Njemačka najavila produljenje embarga na oružje Saudijskoj Arabiji, zbog čega je ostala bez milijardi eura prihoda, ali Washington nije slijedio primjer Berlina. Naprotiv, pokušavao je izvući za sebe maksimum novca kojeg je i dalje nudio Rijad. Ako konkurent dobrovoljno odbije novac, zašto ga ne bi uklonili s tržišta? Ultimatum od 22. svibnja 2019. godine kaže da su Sjedinjene Države odlučile raditi prema načelu da će diktirati Europskoj uniji kako se treba ponašati na međunarodnom tržištu oružja.

Čini se da je Trumpova uprava odlučila da sjeme “europske samoobrane” sasiječe u korijenu.

“Projekti vlastite proizvodnje oružja, koje će EU provesti bez sudjelovanja Amerike, samo na prvi pogled izgledaju mali. Zapravo, oni se mogu pokazati kao gruda snijega koja će postati lavina”, rekao je spomenuti Michael Murphy.

Američki dužnosnik je uvjeren da Europljani pokušavaju nadmudriti prekomorske vladare demonstrirajući “projekte manjeg volumena”, te da se pod okriljem ovog “velikog skoka” pripremaju za razvoj vlastite proizvodnje oružja.

Položaj Sjedinjenih Država, koje inzistiraju pristupu europskim tehnologijama u bilo koje vrijeme, bez obzira na autorska prava i druge deklarirane konvencije, najbolje se može opisati izjavio da  “imamo sve zajedničko, ali je tvoje naše, a moje se ne smije dijeliti”.

Prema dopisniku El Paísa Bernardu de Miguelu, trenutno Sjedinjene Države imaju superpotencijal u proizvodnji oružja, što im omogućava da zaključe većinu ugovora na globalnom tržištu oružja. Od 2006. do 2016. godine su SAD svake godine prodavale vojne opreme i oružja u inozemstvo u vrijednosti od 150 milijardi eura, što potvrđuju podaci iz izvješća State Departmenta o vojnoj potrošnji za 2018. Istovremeno, najbolji rezultat Europske unije ostvaren je 2016. godine, kada je prodano oružja za 13 milijardi eura.

Trump je branio potrebu za ponovnim opremanjem Europe i NATO-a, objašnjavajući “potrebom da se na odgovarajući način odgovori na jačanje dva glavna geostrateška konkurenta, Kine i Rusije”.

Za one koji žive u Americi Trump ne zaboravlja naglasiti da razvoj vojne industrije omogućava stvaranje novih radnih mjesta u Sjedinjenim Državama, što znači veće blagostanje za američki narod. Prošle godine se državna vojna potrošnja povećala se za 4,6%, na 649 milijardi dolara, što je 36% ukupne vojne potrošnje u svijetu.

Ako  će se držati postulata “Amerika iznad svega”, Trump i njegovi suradnici po definiciji ne mogu dopustiti da im posao preuzmu konkurenti, i to u bilo kojoj sferi gospodarstva, pogotovo ne u vojnoj. Štoviše, Washington je davno odustao od poštenog tržišnog natjecanja u tehnologiji, po kvaliteti i cijenama. I za protivnike i za saveznike je rezervirana ista politika ometanja razvoja konkurencije, pomoću sankcija ili prijetnjom sankcijama.

Jasno je da za SAD postoji opasnost da se zemlje koje progone jednu za drugom eventualno mogu ujediniti u otporu prekomorskom hegemonu, ali sadašnji stanar Ovalnog ureda se i dalje se nada da će uspjeti zgaziti autonomiju europskih protivnika prije nego što se uspiju povezati u prilično utjecajan blok.

SAD zemljama EU zabranile stvaranje vlastitih oružja i obrambenih kapaciteta