fbpx

Macron vjeruje da će prosvjednici popustiti i vratiti se na radna mjesta

Pariz- strajk - prosvjed

Protesti protiv planova francuske vlade za preuređenjem mirovinskog sustava dosegli su novu prekretnicu i jučer su ušli u 29. dan, oborivši nacionalne rekorde u najdužem štrajku do sad. Jučer su se u Parizu sukobili demonstranti i policija.

U četvrtak su prosvjednici blokirali dva autobusa u Parizu. Policajci upućeni na prosvjed snimljeni su kako su direktno u lica nekih prosvjednika prskali suzavac.

Suzavac je također koristila policija na ulicama centra grada, gdje se jučer održao marš prosvjednika, a bilo je i nekoliko uhićenja u sukobima.

Sindikati su počeli prosvjedovati protiv prijedloga mirovinske reforme 5. prosinca 2019. godine i upozorili su da će štrajkovi, koji su ozbiljno utjecali na prometne usluge zemlje, nastaviti u novoj godini, ako Makronova vlada ne promijeni svoj stav oko promjena mirovinskog sustava. Međutim, predsjednik Macron je rekao kako neće odustati od reforme, što znači da se štrajk nastavlja.

Prethodni rekord za najduži štrajk u Francuskoj bio je 28 dana, kada su željezničari u zemlji štrajkali 1968. godine.

Štrajk je „pogodio“ putnike u Parizu i „zarobio“ na tisuće putnika na odmoru u Francuskoj, ali još uvijek ima veliku podršku svih slojeva stanovništva, naravno, osim „elita“ u zemlji.

Brojni sektori su ustali protiv plana spajanja 42 mirovinska sustava u jedinstveni sustav, a prvi su se pobunili radnici u željezničkoj kompaniji SNCF u državnom vlasništvu i pariškom RATP operateru javnog prijevoza, koji su počeli sa štrajkom 5. prosinca 2019.

Stotine tisuća štrajkača i njihovih pristaša proteklih su tjedana održali tri masovna skupa. Željezničarima su se pridružili učitelji, bolnički radnici i drugi zaposlenici u javnom sektoru ljuti zbog reforme za koju strahuju da će umirovljenike učini još siromašnijima.

Najnovija akcija je doslovno paralizirala javni prijevoz, posebno u Parizu i njegovoj periferiji, te ozbiljno poremetila regionalne i vlakove na dugim linijama, zbog čega su tisuće ljudi morali otkazati ili izmijeniti svoje planove za praznike za kraj godine.

Vlada tvrdi kako je odaziv „slab“, te da se veće razine štrajkaša bilježe „samo u nekim sektorima“, jer otprilike trećina vozača vlakova ne radi.

Dva dana novih pregovora počinju u utorak sljedeći tjedan, nakon čega slijedi još jedan dan masovne mobilizacije kojeg su sindikati sazvali za 9. siječnja.

No, usprkos onome što tvrdi vlada, dok su se mnogi Parižani nakon godišnjih odmora u četvrtak vraćali na posao, promet je bio paraliziran. Broj vlakova na prigradskim linijama je smanjen, a od 16 rade samo dvije linije metroa.

Regionalni i međugradski vlakovi također su ozbiljno pogođeni, a sindikat željezničara je potvrdio da su usluge vlakova Eurostar i Thalys „ponovo poremećene”.

Provokacija

U svom novogodišnjem obraćanju predsjednik Emmanuel Macron obećao je da neće povući plan zbog kojeg će mnogi trebati duže raditi kako bi zaradili punu mirovinu.

Predsjednikovo insistiranje je potaknulo Philippa Martineza, vođu sindikata CGT, da pozove na štrajkove “posvuda”, počevši od idućeg tjedna, “kako u javnom tako i u privatnom sektoru”.

Vlada kaže kako je reforma mirovinskog sustava potrebna za stvaranje pravednijeg sustava. No radnici se protive uključivanju takozvane „prijelazne dobi“ od 64 godine, do koje bi ljudi morali raditi dok ne dobiju punu mirovinu, dvije godine nakon službene dobi za umirovljenje mirovine.

Radnici u energetskom sektoru su pozvali na trodnevnu blokadu rafinerija nafte u zemlji i skladišta goriva, a akcija počinje od 7. siječnja, što će povećati nestašice benzina.

Zamjenica ministra gospodarstva Agnes Pannier-Runacher upozorila je u četvrtak da bi takva akcija bila “nezakonita”.

Oporbene stranke su u međuvremenu bijesne, nakon što je Jean-Francois Cirelli, čelnik francuskog ogranka američkog giganta za upravljanje imovinom BlackRock, ovaj tjedan nagrađen „Legijom časti“.

Kritičari se boje da će novi mirovinski sustav učinkovito poticati rast američkih privatnih mirovinskih fondova, što vide kao izdaju ne samo radnika i umirovljenika, već i kao prijenos nacionalnog bogatstva u ruke američkih financijskih divova.

“Dodjela „Legije časti“ Jean-Francoisu Cirelliju je čista provokacija i otkriva bliske veze Macrona i svijeta financija”, rekao je Fabien Roussel, šef francuske Komunističke partije.

Blackrock je demantirao tu tvrdnju, rekavši u izjavi da “ni na koji način nije pokušao utjecati na reformu mirovinskog sustava”.

Napad na sjedište Macronove stranke

Pariška policija je jučer intervenirala i  suzavcem otjerala prosvjednike iz sjedišta stranke francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona, dok se štrajk protiv njegovog prijedloga mirovinske reforme nastavlja.

Deseci prosvjednika bili su prisiljeni pobjeći pred gustim oblakom suzavca koji je prekrio uske ulice blizu Pariške opere. Čelnik Macronove stranke „République En Marche“ Stanislas Guerini osudio je incident koji je na Twitteru opisao kao “pokušaj upada radikaliziranih demonstranata u urede stranke“.

Policija nije uspjela potvrditi što se točno dogodilo u sjedištu stranke, ali zna se da su tijekom neprijavljenih prosvjeda uhićene tri osobe.

U televizijskom novogodišnjem obraćanju naciji Macron je kazao kako od premijera Edouarda Philippea, kada je posrijedi pitanje mirovinske reforme, očekuje da pronađe kompromis sa sindikatima i grupama poslodavaca koji to žele.

No sindikate njegov govor nije nimalo impresionirao, premda je predsjednik nudio neke posebne ustupke.

Vođa jednog od najjačih sindikata CGT, Philippe Martinez, za radio RMC je prije dva dana kazao da poziva “sav francuski narod da se mobilizira, prosvjeduje i da štrajka”.

Ponovimo, prosvjedi koji su u četvrtak ušli u 29. dan najdulji su u zemlji od 1968. godine i nema naznaka da će prosvjednici i sindikati popustiti.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
9 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Ana
Gost
Ana
8 mjeseci prije

Ovaj clanak bi trebao biti primjer za ogroman broj brljatora od novinara!

Samo jedno- na osnovu “novog racunanja mirovine narocito za zaposlenike javnog sektora uljesto 6 zadnjih mjeseci kako je sada, bilo bi sve godine rada (43), mirovina bi mozda bila “puna”, ali krvavo manja nego sada.
Za radnike privatnog sektora, prije nekoliko godina racinanje je promijenjeno sa 10 na 25 zadnjih godina- i oni bi nagrabusili.
Da ne govorimo o “puntima” koji bi regulirali visinu, molje reci nizinu tako okradene mirovine-svedjani i njemci bi mogli vise reci o tome!

Klepetan amerika
Gost
Klepetan amerika
8 mjeseci prije

Sta nisi ispravilo greska ,i poslale u redakciju umjesto sto si prepisiavala grijeske? LOL

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
8 mjeseci prije

To uopće ne piše u tekstu, Što si ti pročitala. Baš me zanima, nema detaljnijih podataka o reformi, osim ujedinjenja 42 sustava u jedan. Tako da je to mogao biti dodatak, ali ovo je odgovor filozofu Kapetan aAmerika , koji nije razumio klinac što si hjtela reći.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
8 mjeseci prije

Koliko sam ja skonto Ana je dodala detalj kojeg nema, a filozof “Čitam samo naslov”, misli da je to dio teksta. Pa sad ti razgovaraj. No, ova je reforma paneuropska, ako ćemo pravo, tako da čeka i nas. U jednom ili drugom obliku.

Zax
Gost
Zax
8 mjeseci prije

Kod nas u hrvatskoj vec je odavno provedena. Devedesetih pd hdz-om je pocela. A zavrsilo pod sdpeom pocetkom stoljeca kad je uveden obavezan drugi(privatizirani) stup mirovinske stednje. Francuski mirovinski sustav je jedan od posljednjih bastiona socijalne drzave u europi

kefir
Gost
kefir
8 mjeseci prije

Macron je vjernik i treba ga pustiti da vjeruje da će se propovjednici razići sami od sebe.

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
8 mjeseci prije

Mos mislit sto to njega nesto brine…
Radi covjek sto mu se kaze, a kad procjene da im nemoze vise pomoci, biti ce nagraden nekim konsultanskim radom, negdje daleko od jadnih Francuza…

milan
Gost
milan
8 mjeseci prije

Off topic ali ne mogu izdržati! Treba razumjeti malo više od “onoga na prvu”. Njemačka je konc. logor u modernom izdanju, udtuda i imamo toliki priljev izbjeglica. Sustav je razvijan tijekom vremena, ljudi iz bivše Jugoslavije takodjer su dali svoj doprinos njegovom razvoju. Hićo je silom pravio konc. logore-pretežito, Židovi/što mu nikako ne mogu oprostiti takovo ponasanje/, Rusi, Bjelorusi, Srbi, a bogami i neki su tada išli u Njemačku zarad rajch maraka kao, na pr. Česi, Slovaci, Madjari, Austrijanci i mnoge ostale nacije! Danas imamo izbjeglice koje u Njemačkoj vide zaradu premda je to danas, poso-nekakva kuća, prije je to bilo poso-odredjeni prostor za “odmor” 🙂 . Ono što je počelo sa Hićom, doživjelo je svoju reinkarnaciju ravnu apoteozi, kroz vrijeme nakon WWII, samo nešto je to postalo drukčije jer i samo društvo po-prima nekakve sociološki promatrano, neanalizirane samim time neprihvatljive, oblike subkulture a koji oblici nastavljaju da žive paralelno u državi destinacije. Nije u tome samo Nemačka usp. Francuska, VB, Švedska itd.

milan
Gost
milan
8 mjeseci prije

Zanima me zašto minusi kad čovjek komentira i kaže razvidno tko je kriv! Samo bih dodao nije samo Bosna kriva ima tu krivnje, velike, i u Turskoj, Srbiji, Hrvatskoj i ostalim izvorištima kolonija robova!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
9
0
()
x