Nakon što smo jučer objavili članak upadu tvrtke Nestlé u obrazovni sustav Bosne i Hercegovine, primili smo puno poruka dublje istražimo aktivnosti ove tvrtke. To smo i učinili i shvatili da je afera puno gora nego smo mislili.
Nestlé, jedna od najvećih prehrambenih kompanija na svijetu, desetljećima privlači pažnju javnosti brojnim kontroverzama vezanim uz svoje poslovanje. Unatoč tome što se često predstavlja kao odgovoran brend, kompanija je kroz povijest optuživana za niz ozbiljnih kršenja etičkih standarda i ljudskih prava. Donosimo pregled najznačajnijih kontroverzi povezanih s Nestléom.
Marketing dječjih formula i ugrožavanje dojenja
Već od 1970-ih, Nestlé se nalazi pod kritikama zbog agresivnog marketinga dječje hrane, posebice u zemljama u razvoju. Kompanija je optužena da manipulira roditeljima tvrdeći kako je njihova formula bolja od majčinog mlijeka, koristeći neetičke metode poput prerušavanja prodavača u medicinsko osoblje. Ova praksa dovela je do velikog bojkota 1977. godine, koji se povremeno nastavlja do danas, posebno zbog ponavljanih incidenata, poput slučaja u Pakistanu iz 1990-ih.
Eksploatacija radnika i djece u proizvodnji kakaa
Nestlé je suočen s ozbiljnim optužbama zbog korištenja dječjeg rada, pa čak i ropstva, u proizvodnji kakaa u zapadnoj Africi. Unatoč obećanjima da će problem biti riješen, tvrtka do danas nije uspjela dokazati da njeni proizvodi ne koriste prisilni dječji rad. Brojni sudski sporovi u SAD-u i optužbe nevladinih organizacija redovito podsjećaju javnost na ovaj veliki problem.
Skandali povezani s kvalitetom hrane
Kompanija je imala niz skandala vezanih za sigurnost hrane, uključujući slučaj mlijeka kontaminiranog melaminom u Kini 2008. godine, što je rezultiralo smrću šestero djece i hospitalizacijom gotovo 900 beba. Također, 2015. u Indiji Nestléovi Maggi rezanci povučeni su s tržišta zbog visokog udjela olova, što je izazvalo zabranu prodaje u nekoliko zemalja.
Neetičko upravljanje vodnim resursima
Nestlé je često optuživan za neetičko crpljenje vode, posebice tijekom suša, kao što je slučaj u Kaliforniji gdje su izvlačili milijune galona vode za bociranje, ignorirajući ekološke posljedice i lokalne zajednice. U brojnim državama, od SAD-a do Pakistana, kompanija se suočila s optužbama da promovira privatizaciju vode, što je izazvalo proteste i pravne sukobe.
Prisilni rad u ribarstvu
Nestlé je priznao da je u svom lancu opskrbe u Tajlandu otkriven prisilni rad, što je bilo rijetko priznanje takve prakse među velikim kompanijama. Iako je tvrtka pokrenula mjere za poboljšanje uvjeta rada, ovaj incident ostavio je duboku mrlju na njezinu reputaciju.
Ekološke posljedice i deforestacija
Nevladine organizacije optužuju Nestlé za pridonošenje velikoj deforestaciji u Africi, posebno u Gani i Obali Bjelokosti, gdje se ilegalno uzgaja kakao u zaštićenim područjima, što dramatično utječe na biološku raznolikost i divlje životinje.
Lobiranje, mito i druge neetičke prakse
Nestlé je često optuživan za lobiranje u svrhu slabljenja regulativa o sigurnosti hrane i radničkih prava, kao i za cjenovno dogovaranje s konkurentima. Primjer je sudski postupak u Kanadi zbog namještanja cijena čokolade, te nedavni slučaj u Španjolskoj gdje je kompanija kažnjena zbog namještanja cijena mlijeka.
Budućnost Nestléa – između pritisaka i promjena
Iako Nestlé ulaže značajna sredstva u poboljšanje svog imidža kroz razne društveno odgovorne inicijative, transparentnost i stvarne promjene i dalje ostaju izazov. Globalna javnost i nevladine organizacije pomno prate svaki korak ove gigantske korporacije, a svaka nova kontroverza dodatno narušava povjerenje.
Za Nestlé, budućnost leži u preuzimanju stvarne odgovornosti, iskrenoj transparentnosti i temeljitoj promjeni poslovne filozofije, a ne samo u deklarativnim obećanjima. Hoće li se kompanija zaista promijeniti ili će ostati simbol kontroverznih poslovnih praksi – ostaje za vidjeti.
69 komentara
Portal, nekada se u socijalizmu zvalo EPP e sada se ti Nestle proizvodi stalno reklamiraju i djeca samo to zele jer vide od druge djece!
“Najglasniji skandali: zašto se “Nestle” neprestano kritizira
16. siječnja 2017
Promet “Nestlea” iznosi gotovo 100 milijardi eura svake godine. Najveći svjetski prehrambeni koncern zastupljen je s gotovo 6000 marki u 194 zemlje. I nastavlja stvarati naslove zbog sumnjivih poslovnih praksi.
Od objavljivanja dokumentarnog filma “Život u bocama” postalo je jasno: privatizacija Nestleovih vodnih resursa i globalna kupnja takozvanih “prava na vodu” imaju ozbiljne posljedice za stanovništvo mnogih zemalja.
No, tvrtka se i prije pokazala skandalozno poznatom. Djelomični popis:
70-ih i 80-ih do danas
Već u 70-ima podignute su ozbiljne optužbe. “Nestle” je snažno promovirao mlijeko za bebe u afričkim zemljama u razvoju, dijelio besplatne uzorke majkama i očito čak savjetovao majkama da se suzdrže od dojenja. Kritičari su već tada smatrali da je ovaj pristup neodgovoran, jer je bilo gotovo nemoguće dobiti čistu vodu za miješanje dječjeg mlijeka.
Toliko je djece umrlo kao posljedica kontaminacije uzrokovane kontaminiranom vodom iz boca s mlijekom. Tvrtka Nestle reagirala je i obvezala se na takozvani “mliječni kodeks” – politiku ponašanja koja bi trebala strogo ograničiti oglašavanje adaptiranog mlijeka za dojenčad. Nedavna dokumentacija pokazuje da skupina još uvijek nema vlastitu politiku.
90-ih i 2000-ih do danas
Zrna kakaa, koja europski proizvođači prerađuju u čokoladu, uglavnom potječu iz Gane i Obale Bjelokosti. Afrički podizvođači otimaju djecu iz susjednih siromašnih zemalja i prisiljavaju ih da rade na plantažama kakaa.
2001.godine, nakon što je postala poznata ova praksa, “Nestle” je izjavio da više neće tolerirati dječji robovski rad za svoje proizvode i da će pružiti podršku zemljama u području obrazovanja i zdravstvene zaštite. Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da se od tada situacija djece pogoršala.
2008. godine
Još jednom, dječja hrana: u Kini podružnica M. A. prodaje kontaminirano mlijeko u prahu. 300.000 beba treba liječenje u bolnici, od kojih šest umire.
2015. godine
U Indiji kontrolori hrane povlače M. A. rezance iz prometa. Otkrili su da rezanci, koji su bili vrlo popularni među lokalnim stanovništvom, sadrže gotovo sedam puta više olova nego što je bilo dopušteno.
2015. do danas
Koncern se već nekoliko godina bori za vodna prava u drugim zemljama. Firma kupuje izvore, posebno u siromašnijim zemljama, i dobiva dozvolu za bušenje bušotina.
Sušna područja posebno pate od nastalog monopola proizvođača hrane. Ljudi koji su prethodno imali ograničen pristup vodi prisiljeni su gledati kako se njihovi bunari isušuju zbog poslovne prakse grupe. Kad su ga zamolili da svjedoči, predsjedik Odbora Brabeck-Letmate izjavio je da pristup vodi nije ljudsko pravo. Njegovo ponašanje izazvalo je bijes širom svijeta”…
Bravo !!
Kravlje mlijeko je izuzetno štetno za ljudski organizam, prvenstveno, jer je kravlje
mlijeko bjelančevina životinjskog porijekla.
E sad, kako to objasniti, kako je to svojedobno lijepi kazao prvi hrvacki precednik, STOKI SITNOG ZUBA?!?
Ico u indiji se smatralu u stara vremena – umre li djetetu majka, krava će ga odhranit i izvest na noge.. al nisu više krave što su nekad bile, plus i one oboljevaju i dobijaju antibiotike koje poslike završi i u mlijeku. a pravo mlikeko i mliječni proizvodi od seljaka nevjerujem da su štetni.
Ako je krava bolesna i daju joj antibiotike, to mleko nije za upotrebu i baca se.
Te prave proizvode u Srbiji seljak ima samo za sebe. Malo toga ide u prodaju. Da znaš kakav sir donose na pijacu, život da ti se smuči. Odavno ga ne kupujem.
Mlijeko tuberkuloznih krava nekad je širilo tuberkuozu.
Ali nije to ništa prema Viktorijanskoj Engleskoj.
Gdje su trgovci u pokvareno mlijeko stavljali boraks.
Da ubiju miris i ukus.
Pa je umrlo 300.000 djece od takvog mlijeka.
Prema tome… Stare trgovačke prakse.
Ako su takve prakse moguće i danas, to samo znači da države ne funkcioniraju u svojim osnovama.
To za mleko mi je pričala mama koja je odrasla na selu. Oni su se toga strogo pridržavali ako je životinja bila bolesna.
Mi smo imali aferu aflakosin u mleku. Pisala sam kako je država rešila taj problem.
Skoro su rađene neke analize sa mlekom. Od 11 proizvođača samo je jedno bilo pravo mleko, ostalo mleko u prahu.
To sa mlijekom u prahu se radi desetljećima.
Jednostavno, što će s mlijekom koje se ne proda?
Iz čega proizlazi…da je stanovništvo – sirotinja.
Kod nas su mlečni proizvodi skupi, pa nije ni čudo što se slabo prodaju.
To su gljivice. Aspergillus.
Alfatoxini nisu nimalo bezopasni.
Ako netko stalno i učestalo konzumira takve stvari… može dovesti do ciroze a možda i raka jetre.
“Acute intoxication with a high dose of aflatoxin may result in fulminant hepatic failure and rhabdomyolysis. Chronic exposure to aflatoxin may result in liver cirrhosis and ultimately lead to hepatocellular carcinoma. Also, gall bladder carcinoma is associated with chronic toxicity”
“Rhabdomyolysis is a condition in which damaged skeletal muscle breaks down rapidly, often due to high intensity exercise over a short period. Symptoms may include muscle pains, weakness, vomiting, and confusion. There may be tea-colored urine or an irregular heartbeat.”
Lomovi kostiju.
O tome nažalost niko ne govori.
Iva i sama znaš šta su matrikseri eksperimenirali sa dom. životinjama, pogotovo s kravama.. da ti se život zgadi.. moja jedna nevjesta je sve donedavno prodavala sir, jaja, ponedjeljkom na pijaci – baš isti kao i za sebe, bez truna razlike. ali ona je imala stalne mušterije i za sat dva sve prodano.
Znam. Kod nas je to krenulo sa uvozom sojine sačme 2000. godine. Od tada su krave počele da tele telad ljubičaste boje ili sa sve glave ili slično.
“baš isti kao i za sebe, bez truna razlike. ali ona je imala stalne mušterije i za sat dva sve prodano”.
Svaka joj čast!
Ako nešto nije dobro za mene, ja to ne bih prodala ni tebi ni bilo kom drugom. Ovde se retko ko drži toga.
pa to su većinom bili lokalni birovdžije , žene općinara, doktora, nešto dobri poznanici i bliža rodbina. nije to bilo puno jedno sedam sireva za nedilju dana. a nebi ona nikom nešto loše uvalila.. (jedne prilike je dala prosjakinji romkinji sa djetotom baš cijeli sir iz drvena kalupa i šahtel domaći jaja.. ova pružila ruku tražila malo siće – ona za sir iz torbe i na. ja dodao nešto u kovanicama ciganka sva sretna, zasijanih okica, zahvalna, blagosiva..) ah to je bio vrhunski sir, bez idustrijskog bućkuriša; pravo sjeno, pravo domaće povrće, bez umjetnjaka, prave domaće mekinje, prava voda.
Baš lepo!
+
+++
+
Jedino kako se takvima može stati na kraj je buditi svijest ljudi o njihovim kriminalnim radnjama što vi sad radite i to je za svaku pohvalu.
Dakle treba širiti svijest ljudi o neetočkom postupanju tokom proizvodnje i manjkavosti kvalitete proizvoda, dapače njihovoj kontaminaciju otrovnim supstancama koje su opasne po zdravlje
.Drugi način je bojkot njihovih proizvoda, a trebali bi bar nad tim imati kontrolu jer sebe najbolje možemo kontrolirati i ne kupovati takve proizvode takvog proizvođača.
Zanimljivo je kako se u oba teksta Logičnog o Nestle prešućuje povezanost njihovih proizvoda sa GMO.
Čak i hrvatska podružnica priznaje da koriste GMO u svojim proizvodima, tvrdeći kako je GMO siguran kao i konvecionalni usjevi, da imaju važnu ulogu u povećanju proizvodnje hrane, podržavaju održivu poljoprivredu i pomažu u prehranjivanju rastuće svjetske populacije:
Genetski modificirani sastojci | Okoliš | Nestlé Hrvatska
Komentator držnedaj je sve rekao u jednoj rečenici. Mi smo kao komentatori ako uvidimo neku manjkavost u članku pozvani na to ukazati i evo ti si to napravio dokazavši koliko si temeljit.🙂👍
Pogledaj na ovom hrvatskom linku za Nestle što sam napisao zadnje pitanje i odgovor.
Naravno da se hvale kako se strogo pridržavaju svih nacionalnih zakona i propisa koji se odnose na označavanje sastojaka dobivenih iz genetski modificiranih (GM) usjeva.
Zašto?
Zato što EU direktive – koje su morale preuzeti sve EU članice u svojim nacionalnim parlamentima, samim time i Hrvatska – govore da se proizvodi sa GMO sastojcima NE trebaju označavati kao takvi ako sadrže manje od 0.9% GMO.
U Hrvatskoj je zabranjen uzgoj genetski modificiranih biljaka, ali dopušten je uvoz i prodaja proizvoda koji imaju manje od 0,9 posto GMO-a, kao i uvoz GM stočne hrane.
U EU se, uključujući i Hrvatsku, svake godine uvozi 35 milijuna tona GM soje.
Međutim, mesni i mliječni proizvodi proizvedeni od životinja koje su se hranile GM usjevima – ne moraju biti deklarirani.
Zato ne znamo sljedivost mesa, mliječnih i mesnih proizvoda koje jedemo.
Više od 50 posto stočne hrane u svijetu proizvodi od GM sjemena. I to je podatak iz 2017. godine. Sada je sigurno i veći.
Ma sve ti je meni to jasno već odavno! Nismo mi ništa bolji od drugih zemalja u EU jer naši proizvođači koji proizvode poljoprivredne i mesne proizvode to izvezu van po višim cijenama i uvezu jeftiniju GMO robu ili s kratkim rokom valjanosti, a ponekad je taj rok i istekao, npr. meso. Time oni imaju extra zaradu. Što misliš otkud olovo u njihovim prehrambenim proizvodima? Pa od ukrajinskog žita! Misliš da ga nema kod nas? Pa ja svako brašno već gledam sa velikom sumnjom. Rekla sam mužu da bi bilo najbolje kupiti žito od naših poljoprivrednika i dati samljeti u mlinu za brašno, a ostalo sve što možemo doma radimo. Zimnice kisele i slatke, likere, kreme, sapune, šampone, sokove…Što ćeš? Teško više možemo biti sigurni što jedemo osim onog što sami proizvedemo.
Postoji samo jedan pekar,barem sam ja vidjela samo jednog, Rusulica, a koji navodi na kruhu da je brašno iz Hrvatske.
To je samo garancija dozvoljenih pesticida i herbicida u EU.
Ništa više.
Naše žito se inače izvozi.
———-
Međutim.
EU nije eksplicitno zabranila Roundup, glifosat, a koji je dokazano (u USA) KANCEROGEN.
Ali to ne znači da se koristi svugdje u EU.
Koristi se samo u 35% EU.
Pa napisala sam ti da nisam iz Zagreba.
Meni je lijepo tu gdje jesam mada nisam baš daleko. Više nikom ne vjerujem! Što god pogledaš i od prehrane i kozmetike pa i odjeća, sve sadrži neke kemikalije i te kojekakve sastojke da sam odlučila sve što mogu napraviti sama da to i napravim.
Oduvijek su me zanimale ljekovite biljke i zdrava prehrana, a sad mi je to i potreba. Mislim da je svima to potreba mada ne možemo sve izbjeći ali bolje da to svedeno na čim manju mjeru.
Uopće nema soje na tržištu koja nije GMO.
Nešto malo ima Srbija i, naravno, Rusija.
A ta soba ide u
Salame
Čokolade
Prehranu pilića, na primjer.
A tek u bio-proizvode…
Oni svugdje guraju soju.
e da država nije kriminalna i protiv naroda.. sve bi lakše išlo.
Kapitalističke države su vlasništvo – kapitalista. Samo ime tog društvenog uređenja sve govori. Kapitaliste zanima samo i isključivo profit, moć i kontrola nad ostatkom.
Jaro, ispušili smo jeftine fore …
Više volim picu mladu nego nestle čokoladu.😁
eh Mrči, šta je sa Monicom B…?
Turci kažu; ‘od lipa ženska i dobra vina nema boljeg otrova’.
držnedaj, tokom godina, pohvatao sam neke konce “spoznaje” pa nemam poriva ni želje, a na svu sreću ni potrebe, da varam, kradem, lažem, ili na bilo koji drugi način, da nanosim štetu drugom.., ali dobrom vinu i lijepim (iskonskim) ženama, ja, jednostavno, ne mogu odolit…sad, teško je reć, jeli to na sreću ili na žalost…u ovim godinama.😁
hehe Mrči … 👍 živio!
Moglo bi biti i jedno i drugo! Znat će se ako umreš s osmjehom na usnama…😃
Ivana, umrijet s osmjehom na usnama..?…to teško da može bit loše…a pogotovo u okolnostima na koje se, valjda, ovdje aludira.😁
Iskreno, znam da je vama muškarcima to životni san, a mladoj gospođici noćna mora! Pri tom mislim da ona preuzima rizik da bude javno osramoćena pa mislim da treba s njene strane puno opreza.😃
….👍
što si vino, što si žene tako rano odbacio
mlad si da ti život vene, ne daj se generacijo
pfatf, ma kakvi odbacio, generacijo…dobro vino, ugodno društvo i lijepe žene…to mi je još istinsko veselje.😁
to je pjesma aleksandra ilića od prije nekih 40 godina:
youtube.com/watch?v=tcCU2MOU5ZM
pfatf, nađoh je…dobra! 😁
…👍
Mrči legendo.. Ne odustaješ ti od svoje maxime da još dimi stari Đimi.. 🙂.. Neka tebe još puno godina.. 🥂
Snow, ne odustajem…dokle god dimi stari Đimi 😁… pozdrav..!
Prevedeno u realnost- lijepo je i maštati…
Hahaha….
Buraz, Mrči je pravi fainšmeker!
E, sad, što je više umjetno? 😁
Tupko, ima svašta…pa je bitno znat onu staru “da oči varaju”…ali na opip, njuh i okus se još, koliko toliko, možemo oslonit…kod tih nekih stvari.😁
Hahaha…
Jos jedna monstruozna talmudska multikorporacija koja truje i pljacka ljude diljem planeta.
+
Nije vam valjala zdrava socialistiska balkan hrana, sad uzivajte u zion kapitalizam GMO smece hrani u lijepim pakiranjima.
Prije nista nije valjalo sad je sve carolija, uzivajte. Sad vam dolazi i digitalni euro za potpunu caroliju. Imas novca nemas ustedjevinu po potrebi banke i cudovista iza sistema
Pobedili su u informacionom ratu ubedljivim dezinformacijama.
+
…👍
Nadopuna.
– Nestlé je lijepo radio u 2. svjetskom ratu:
Amerima dječju hranu, Nijemcima obroke na bojište.
– Nestle je imao ulogu u ratu u Afganistanu. VODA koje u Afganistanu ima u obilju, ali ne i u okolini.
– Nestle ne primatelj EU subvencija.
Da, da.
Sa milijardama koje zarađuje godišnje.
Btw neki naglašavaju ulogu EU subvencija u uništavanju afričke poljoprivrede.
Namjenski su gradili brodove trgovine kojima su duboko prodirali plovnim putevima Amazone, ne bi li i ona civilizacijski, najudaljenija plemena , privolili da se koriste njihovim proizvodima.
Svoje smeće odlažu ili zakopavaju po zemljama Afrike.Zagađuju okoliš gdje god stignu.
Vlasnici Nestle su inače najzagorljiviji ideolozi *zelene agende.
….👍
+
Čuo sam da je na Balkanu cilj švicarske korporacije Nestlé trovanje, a time i smrt, slavenskog naroda?!?
Glupi Balkanci, sretan Vam put u nestanak s KORPORACIJOM Nestlé!
Gorki tragovi tvornice slatkog.
Off topic, vezano za jučerašnji glavni sportski događaj. Pošaljem juče u grad ženu da mi uplati neki depozit u kladionici da imam za vikend da igram preko neta. Ona mi se ubrzo iz grada javlja: Evo neki čovek ispred mene na šalteru izvadio hrpu para, stavio na PSG-Inter X. Da nema neku dojavu?(stvarno je savesna). Ja joj kažem: Nema taj dojavu(za finale lige Šampiona), a nema ni mozga. Ali svakako ima para za bacanje.
Uf.
Žena za poželjeti.
Pravi partner.
To se rijetko nalazi.
Jedva čekam da onaj Mlata/ Radivoje ovo vidi… Ima 3. sada…