Ovo je zrakoplov koji se može oduprijeti Washingtonu

Početkom nove godine kineski predsjednik Xi Jinping poručio je svijetu da “nitko neće moći spriječiti ujedinjenje Tajvana s Kinom”. Istodobno, kineska vojska predstavila je dva nova lovca – jedan šeste generacije i jedan tzv. “generacije 5,5” – što označava novu eru u kineskom vojnome zrakoplovstvu i jasnu poruku strateškim suparnicima.

Kineski skok u budućnost borbenog zrakoplovstva

Kina je dugo bila poznata po proizvodnji kopija stranih zrakoplova, no nova dva modela – Shenyang J-35A i Chengdu J-36 – predstavljaju izvorni kineski razvoj i dokaz su prijelaza s oznake “Made in China” na “Innovated in China”. Taj strateški zaokret događa se u trenutku kada Kina jača svoje vojne kapacitete za mogući sukob oko Tajvana.

Chengdu J-36, predstavljen na godišnjicu rođenja Mao Zedonga 26. prosinca, ima revolucionarnu konfiguraciju bez repa s dijamantnim krilom (tzv. “beznadno romboidno krilo”). Iako taj dizajn smanjuje upravljivost, značajno umanjuje radarski odraz i poboljšava aerodinamiku pri velikim brzinama.

“J-36 ima filozofiju presretača, slično ruskom MiG-41,” objašnjava stručnjak za zrakoplovstvo. “To je zrakoplov dizajniran za izuzetno velike brzine, vjerojatno 3 do 4 Macha, s tri motora – dva turbomlazna i jednim scramjetom (nadzvučni statoreaktor) u sredini.”

Drugi predstavljeni model, Shenyang J-35A, višenamjenski je borbeni zrakoplov pete generacije sa sklopivim krilima i lansirnim šipkama za katapult, jasno namijenjen uporabi na nosačima zrakoplova.

Puno više od tehničkih specifikacija

Kineska strategija razvoja ova dva zrakoplova nije slučajna. Oni čine tandem koji podsjeća na ruski pristup s parom MiG-41/Su-57, gdje jedan zrakoplov služi kao presretač velikog dometa, a drugi kao višenamjenski borbeni zrakoplov.

“Kinezi kombiniraju visokotehnološke i niskotehnološke pristupe, što je ispravna strategija u ratovanju,” objašnjava analitičar. “S jedne strane, pretvorili su starije lovce treće generacije u dronove za zasićenje zračnog prostora, a s druge razvijaju najnaprednije zrakoplove poput J-36.”

Takav pristup ima jasan cilj – uspostaviti nadmoć u zračnom prostoru između kopnene Kine i Tajvana, ali i šire. J-36, sa svojim velikim dosegom i vjerojatno naprednim radarom, mogao bi dosegnuti američku vojnu bazu Guam, što značajno mijenja strateške kalkulacije u regiji.

Između inovacije i birokracije

Zanimljivo je da kineski razvoj odražava širi trend u vojnom zrakoplovstvu, gdje se tradicionalni dizajn borbenih zrakoplova suočava s izazovima novih tehnologija, posebno bespilotnih letjelica.

“Elon Musk je nedavno kritizirao američke programe F-35 i F-22 kao ‘loš povrat na uloženo’ s troškovima od oko 2 trilijuna dolara za F-35 i 200 milijardi za F-22,” navodi se u analizi. “I dok mnogi mediji kritiziraju Muska, njegove primjedbe o pretjeranim troškovima za ono što se dobiva imaju smisla, osobito u eri dronova.”

Kineski pristup kombiniranja tradicionalnih lovaca s dronovima i novim revolucionarnim dizajnima mogao bi se pokazati isplativijim i učinkovitijim dugoročno. Muskova strategija “gledanja kamo val ide, a ne gdje je trenutno” može biti primjenjiva i u vojnom zrakoplovstvu, gdje pilotirani zrakoplovi postupno ustupaju mjesto autonomnim sustavima.

Implikacije za globalnu sigurnost

Razvoj ovih zrakoplova treba promatrati u širem geopolitičkom kontekstu. Nakon sukoba u Ukrajini, Kina se osjeća osnaženom za potencijalno “ujedinjenje” s Tajvanom. Xi Jinping, koji poput Putina pokazuje namjeru dugoročnog ostanka na vlasti, mogao bi zaključiti da je vrijeme za odlučnu akciju.

Japanski odgovor na kineske najave jest razvoj vlastitog lovca šeste generacije u suradnji s Mitsubishi Electricom, dok se Europa, uključujući Francusku s Rafaleom (zrakoplovom “generacije 4,5”), nalazi u nepovoljnom položaju u usporedbi s najnovijim ruskim i kineskim letjelicama.

“Francuska i druge europske zemlje trebale bi usvojiti nelinearni pristup natjecanju,” predlaže stručnjak. “Umjesto da pokušavaju sustići druge u linearnoj utrci generacija, trebale bi iskoristiti koncentraciju znanja i inovacijski duh za kvantni skok naprijed – možda upravo u smjeru autonomnih letjelica.”

Kina, sa svojim tandemom J-36 i J-35A, jasno pokazuje da ne planira samo sustići zapadne tehnologije, već ih i nadmašiti. Poruka svijetu je jasna – Kina se priprema za dominaciju u zračnom prostoru, ne samo iznad Tajvana već i u širem indo-pacifičkom području.

Dok svijet promatra ove razvoje, jedno je sigurno: utrka za prevlast u zračnom prostoru ulazi u novu, uzbudljivu, ali i potencijalno opasnu fazu. Kako će zapadne sile odgovoriti na taj izazov? To ostaje ključno pitanje za globalnu sigurnost u godinama koje dolaze.