fbpx

Politika „lakog novca“ će sljedeći val monetizacije duga pretvoriti u katastrofu

IMF ekonomija

Nedavno smo pisali o poplavi “zombi korporacija” i potrebi da Zapad i svijet pronađu novi ekonomski model. Podsjetimo, “zombi korporacije” je točna definicija za one korporacije koje ne ostvaruju profit, ali postoje samo zbog dobivanja sve više i više zajmova. Ranije su na ovaj trend upozoravali JP Morgan i Goldman Sachs, koji su u izvješćima naveli da FED i Europska središnja banka u EU probleme pokušavaju riješiti užurbanim štampanjem novca, ali bez uspjeha.

Sada je, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, nakon financijske krize svjetski dug ponovno dosegao rekordno visoku razinu.

To se dogodilo zbog eksperimenta bez presedana, tijekom kojeg je uloženo više od 20 000 milijardi dolara u gospodarstvo, a kamate su pale na najniže razine u posljednjih nekoliko desetljeća. Bilanca središnjih banaka dosegla je dosad neviđenu razinu. Saldo Banke Japana iznosi 100% BDP-a zemlje, Europske središnje banke 40% BD-a eurozone, a Federalne rezerve imaju saldo od samo 20% u odnosu na BDP Sjedinjenih Država.

Ako je ovaj eksperiment nešto dokazao, to je da niže kamatne stope i veća likvidnost nisu sredstva koja pomažu u smanjenju duga. Naprotiv, potaknut će njegov rast. Uz to, ovaj opasni eksperiment pokazao je da su politike zamišljene kao privremena mjera, navodno „zbog izvanrednih okolnosti“, postale novo pravilo.

Takozvani postupak normalizacije trajao je samo nekoliko mjeseci u 2018. godini, a kao rezultat toga se nastavilo s kupovinom imovine i sniženjem kamatnih  stopa.

Unatoč najvećim financijskim i monetarnim poticajima posljednjih desetljeća, globalni gospodarski rast postaje slabiji, a rast produktivnosti vodećih svjetskih gospodarstava je blizu nule. Brzina kretanja novca, kao pokazatelj ekonomskih aktivnosti u odnosu na opskrbu novcem, se pogoršava.

Niske kamatne stope i visoka likvidnost nisu poticaji koji će pomoći izbacivanju države iz privatnog sektora, već jačaju višak kapaciteta zbog beskrajnog refinanciranja neproduktivnog i zastarjelog sektora s nižim stopama i “zombi kompanijama” koje s operativnim prihodima nisu u mogućnosti platiti ni troškove kamata dugove.

Sada je u tijeku proces „zombi ekonomije“ i najvećeg prijenosa bogatstva iz produktivnih sektora u neproduktivne sektore opterećene dugom.

Međutim, kako pokazuje praksa, kad se planeri suoče sa znakovima niskog rasta, male produktivnosti i većeg duga, oni se ne odlučuju zaustaviti monetarno ludilo, već ga dodatno ubrzaju.

Zato ESB i MMF govore o višku uštede i pokušavaju naći smisao u besmislu. Stoga se drže odluke o investiranju i potrošnji. Gluposti. Dug kućanstava, korporacija i vlade još je uvijek vrlo visok i blizu je najvišoj razini prije krize. Tako da je smiješno razgovarati o višku uštede. Ali gdje nastaje tako pogrešno mišljenje?

Krivac je često ponavljana greška da “nema inflacije”. S velikom novčanom ponudom i niskim kamatnim stopama, ali bez inflacije, trebalo bi biti viška uštede. To je laž, jer se velika inflacija bilježi u financijskoj imovini i stanovanju. Ali postoji i jasan porast inflacije u neobnovljivoj robi i uslugama u usporedbi s repliciranom, odnosno, službeni indeksi potrošačkih cijena iskrivljavaju stvarni porast troškova života.

To je glavni razlog zašto cijelu eurozonu potresaju protesti protiv sve većih životnih troškova, dok ESB uporno ponavlja „kako nema inflacije“.

Kada planeri krive gospodarske subjekte za nepostojeći višak štednje i ponavljaju da inflacije nema i kad ona postoji, skloni su reći da ako kućanstva i korporacije ne žele trošiti ili ulagati, onda bi to trebala učiniti vlada. Ovo je opet pogrešan stav.

Kućanstva i korporacije troše i ulažu. Nema dokaza o nedostatku kapitalnih rashoda, a da ne spominjemo potražnju za kreditima. Ali privatni sektor jednostavno ne ulaže i ne troši onoliko koliko bi vlade htjele. Privatni sektor trpi posljedice preuzimanja većeg rizika, a činjenica gomilanja duga je očita svima koji riskiraju svoj kapital.

Dakle, još jedna monetizacija duga, što već čine i FED i ESB, točnije rečeno njegovo povećanje i pumpanje svježeg novca u neproduktivne sektore, bomba je koja će sigurno eksplodirati i katastrofa će biti neizbježna. Tko će se spasiti? Vjerojatno oni koji imaju dovoljno zlata i samodostatnost u energiji i prehrani.

FED je upalio štampariju – Bit će novca za sve, samo treba vjerovati

Poplava “zombi korporacija” znači da Zapad i svijet trebaju novi ekonomski model

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
17 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Ha ha
Gost
Ha ha
11 mjeseci prije

spasit će se oni koji imaju svoj novac

hogar strašni
Gost
hogar strašni
11 mjeseci prije

hranu i energiju.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
11 mjeseci prije

svako nornalan treba svjetlosnim godinama da se udalji od američkog $. svako ostajanje u orbiti američkog $ je ravno samoubojstvu. ovo najviše važi za europu, japan itd.

Moreno
Gost
Moreno
11 mjeseci prije

eu kolonija Je, triba se maknit iz dolara, o tome nema diskusije, ali to ne rješava problem duga koji kad se stane širit ruši se sve. Problem su insolventne banke među njima je jedna od najvećih Deutsche Bank koja je derivativima izložena sa tri godišnja BDP-a cile EU.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
11 mjeseci prije

postavlja se pitanje zašto je deutche bank izložena derivatima. radi securitizacije I derivata, oružja za masovno uništenje, I treba se udaljiti od $. bolje bi bilo da njemačka zarađene $ iz izvoza uloži u čvrstu imovinu u americi umjesto kupnje derivata. postavlja se pitanje zašto to ne čine.

Moreno
Gost
Moreno
11 mjeseci prije

eu kolonija Prvo i osnovno, to rade iz istoga razloga radi kijega pas liže jaja . . . jer mogu.
To šta rade je radija i Charles Ponzi i kad su ljudi ostali bez love on je završija u pržun jer je to radija nelegalno.
Globalna mafija to radi jer smo joj svi mi dopustili jer nam je većini um korumpiran.
Dokaz da nam je um korumpiran je to šta mi možemo odma sutra završit priču tako da svi sutra ujutro idemo u banku i tražimo svu lovu koju imamo na računu, pa makar to bilo 100kn, ali mi to ne radimo jer nam je um korumpiran.

eu kolonija
Gost
eu kolonija
11 mjeseci prije

vidiš, kupnjom čvrste imovine poput hidrocentrala, autocesta, zemlje, nekretnina, tvrtki, zlata itd. može se ostvariti prinos veći nego što se može ostvariti na toj papirnoj aktivi tj. oružju za masovno uništenje zvanom derivati. amerikanci su I izmislili derivate da rizik svoga poslovanja prenesu na druge. ovo je sve poznato međutim postavlja se pitanje za koga radi angela mercel ili direktori deutche banke kada kupuju I gomilaju derivate.

moramo se složiti da rusi I kinezi znaju ponešto o tome čim mjenjaju dolare za zlato tj. čvrstu imovinu.

Moreno
Member
Moreno
11 mjeseci prije

eu kolonija Vidin ja, ali ti ne vidiš kako je država dosta te imovine rasprodala, a prodala bi i HEP i Autoceste da se ljudi nisu bunili . . . a kad država prodaje onda to ide nepoznatima koji to kupuju sa iz arije proizvedenom lovom, vlastodršci se namire provizijama, a obični ljudi do toga nemogu doć . . .
Nekretnine se također pumpaju di ima turizma i sa bilo kakvom krizom svi oni koji imaju kredite za nekretnine neće ih moć vraćat i onda se pojavljuju spremni lešinari koji to otkupljuju za manji dio plaćene vrijednosti . . . Hrvatska je državno zlato prodala kad je unca bila 270, a danas je unca zlata 1470 dolara . . .

eu kolonija
Gost
eu kolonija
11 mjeseci prije

hrvatska je priča za sebe. ja ovdje govorim o usa I relacijama među atlanskim “saveznicima” I trgovinskim partnerima. usa proizvodi derivate I te derivate prodaju “saveznicima”. derivati su jedno veliko ništa ili magla tj. oružje za masovno uništenje. ako američki “saveznici” imaju keš u rukama onda im je bolje za taj keš kupiti čvrstu imovinu u usa ili drugdje umjesto derivata tj. magle. zašto europske banke kupuju te derivate tj. maglu kada će oni u izvjesnom trenutku postati neutrživi. znam da je njima na prvom mjestu likvidnost ali sa derivatima imaš damo lažni osjećaj likvidnosti. bolje imati I smanjenu likvidnost ali I čvrstu imovinu u bilanci koja će se moći monetarizirati tj. prodati kad tad nego imati derivate koje nećeš moći prodati kada ti to želiš I po cijeni koju ti želiš ili ih nećeš moći nikako prodati samo da bi imao lažni osjećaj likvidnosti. u tome kontekstu im je bolje imati I dolare u rukama umjesto derivata

uostalom svaki svjesni amerikanac a koji ne stoji čvrsto na neoliberalnoj matrici ima vrlo loše mišljenje o derivatima a I oni koji hvale te derivate u americi vjerojatno ih nikada nebi željeli imati u osobnoj bilanci.

Moreno
Gost
Moreno
11 mjeseci prije

eu kolonija SAD i HR nisu isto, okay, ali princip je isti . . . i FED i ECB su u dosluhu i velike TBTF banke kupuju jedni od drugih škovace koje stavljaju u bilance. Sad sve manje i te banke viruju jedne drugima zato se i pojavija “repurchase program” . . .
Šta se nekretnina koje se nalaze u balunu tiće tu je također slična situacija, u Americi su u dilovima gradova kuće i stanovi sa cjenon išli u nebo razmjerno ka i u Hrvatskoj. Misečni najam kontejnera od 40 stopa za stanovanje u Kaliforniji je 800 dolara . . . isto ka šta je misečni najam šupe od stana u Dubrovniku ili Hvaru 400 – 500 eura . . .
Jasno mi je šta si tija reć da je u SAD još uvik dobra investicija “farm land” kojih su cjene relativno male ka “poljoprivredno zemljište” u Hrvatskoj.
Tu je također bitno jeli neko ima gotovinu za nekretninu ili kredit, ali danas u Americi priko 90% nekretnina ide na kredit, dok je taj udio u Hrvatskoj nešto manji, ali puno veći nego prij 20 ili 10 godin šta znači kako će eventualna nova kriza svih afektirat više nego ona 2008 koja je u Hrvatsku i došla iz Amerike, ali sa određenim zakašnjenjem kojega u slijedećoj krizi neće bit.
Šta se tiče infrastrukture, u Americi je stanje katastrofalno, privatne korporacije su izvlačile dobit bez da su ulagale u održavanje. Vidiš koja je frka nedavno izbila sa PG&G energetskom kompanijom na zapadu SAD-a . . .
Nema uopće dileme kako je bolje imat cash od derivativa koji mogu priko noći izgubit 50% i više svoje vrijednosti dok će fiat gubit vrijednost sa nekom odgodom u odnosu na derivative, to se može dogodit i sa nekretninama koje su trenutno precjenjene . . .
Zato, kako si napisa za zlato, preporučuje se bar 10% kapitala imat u fizičkome, ali nikako papirnatome zlatu jer zlato za razliku od bilo kojega vrijedonosnog papira ili fiat novčanica nema rizik druge strane.
Hrvatska je dio globalnoga monetarno financijskoga sustava nad kojim vladaju FED, ECB, BoE, BoJ . . . i Hrvatska u osnovi nije ništa posebno.

Moreno
Gost
Moreno
11 mjeseci prije

20000 miljardi nije otišlo u gospodarstvo osim ako se i pumpanje burzi i buyback dionica korporacija naziva gospodarstvo.
U Americi se točo zna šta je Wall Street, a šta Main Street.
U realnu ekonomiju je otiša samo manji dil toga iznosa, a u financijske papire najveći dil.
To se vidi i golim okom, proizvodnja skoro stoji na mistu, dok burze na oko rastu . . .

Veči problem je kad se govori o dugu to šta danas u svitu postoji 15000 miljardi obveznica koje imaju negativni prinos, a to svit još nije vidija.

Bezuhov
Gost
Bezuhov
11 mjeseci prije

Negde sam procitao da je ukupan svetski dug 2,5 puta veci od ukupnog svetskog BDP-a. To se desava kada se napusti osnovni postulat monetarne politike, da novac mora imati pokrice u realnim proizvedenim dobrima. Kad bi svi ljudi pohrliliu kockarnicama za lakim novcem, svi bi umrli od gladi, jer ne bi imalo nikog da ih hrani, pa makar davali i kraljevstva za konje.
Nekad se smatralo da takozvano inflatorno financiranje (stampanje novca bez pokrica u proizvodnji) ima poticajnu moc samo ukoliko ne prelazi neki procent koji se kretao negde oko 5%

žrec
Gost
žrec
11 mjeseci prije

Da su sve ovo radili prije 1929, ne bi nikad bilo te gospodarske krize sa svim njenim posljedicama.

Njonjo
Gost
Njonjo
11 mjeseci prije

I nigdar nam ne bu da nekak ne bu.
Navek je nekak bilo

eu kolonija
Gost
eu kolonija
11 mjeseci prije

“žrec” u pravu si.

B.A.N.
Gost
B.A.N.
11 mjeseci prije

Inflacije nema jedino s velikom ponudom roba i usluga. Nedostatkom istih, a uz veliku novčanu ponudu, inflacija bukne kao eruptivni požar.

kgfjč
Gost
kgfjč
11 mjeseci prije

Kad pukne, a puknuti će, ja se bacam u prostituciju. Planiram usrečivati stare babe u zamjenu za zlatne zube.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
17
0
()
x