fbpx

Rusi i Saudijci su se dogovorili, ali SAD i drugi akteri moraju rezati još 5 milijuna barela

tanker

Zemlje skupine OPEC+ dogovorile su se jučer tijekom video konferencije da su spremne smanjiti proizvodnju za 10 milijuna barela dnevno, izvještavaju Bloomberg i TASS.

Prema agencijama, smanjenje ovog volumena planirano je za dva mjeseca, svibanj i lipanj. Nakon toga, do kraja godine, kvota smanjenja će biti 8 milijuna barela dnevno.

Bloomberg dodaje da će čak i zemlje kartela OPEC+ na današnjem sastanku ministara energetike skupine G20 zahtijevati smanjenje od 5 milijuna barela dnevno od drugih država proizvođača. Riječ je prije svega o Brazilu, Meksiku, Norveškoj i, naravno, Sjedinjenim Američkim Državama. U tom slučaju jučerašnji dogovor postaje sporazum u pravom smislu riječi.

Prema Bloombergu, Moskva inzistira da Sjedinjene Države učine više od „prirodnog smanjenja zbog nižih cijena“. Naime, Rusija je pristala smanjiti proizvodnju za 14%, a američki naftni divovi već su najavili smanjenje od 20 do 30% zbog pada potražnje u vrijeme pandemije i zakonitosti slobodnog tržišta.

Rusija i Saudijska Arabija su privremeno zaustavile rat cijena crnog zlata, ali zasad ostaje nejasno kako su se Moskva i Rijad dogovorili o kvotama. Rusija se složila smanjiti svoju proizvodnju za 15% ili 1,6 milijuna barela, a Saudijska Arabija za 17%. Ali se ne spominje od koje razine proizvodnje treba odbiti ove količine.

Rijad je želio da se smanjenje odnosi na količina iz travnja, kada je povećao proizvodnju za gotovo dva milijuna barela, na 12 milijuna barela, a Moskva je inzistirala na prvom kvartalu i da se smanjenje odnosi na kvote iz sporazuma OPEC+, koji je istekao 31. ožujka, jer ruske naftne kompanije nisu podigle proizvodnju.

Vijesti sa sastanka skupine OPEC+ su ulile optimizam na tržištima, a sirova nafta tipa Brent je poskupjela na više od 34 dolara po barelu. Međutim, to nisu stvarne cijene, jer se s fizičkim količinama trguje se po nižoj cijeni i s velikim popustima.

Potražnja za naftom u ožujku i travnju toliko je pala da je tržište počelo govoriti o potrebi smanjenja proizvodnje za čaj 20 do 30 milijuna barela, odnosno 20 do 30% ukupne proizvodnje nafte u svijetu. Primjerice, potražnja za sirovinama u Indiji smanjila se za 70%, dok je u Sjedinjenim Državama najniža u posljednja tri desetljeća.

Međutim, za Rusiju rezanje poslovnih aktivnosti američke industrije škriljca se ne može smatrati smanjenjem proizvodnje.

„To su potpuno različite vrste rezova. Usporedite ukupno smanjenje potražnje sa smanjenjem čiji je cilj stabilizacija globalnih tržišta. To je poput usporedbe jabuka i naranči. Postoji razlika”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Upitan može li se prirodni pad proizvodnje nafte u Americi smatrati kao SAD sudjeluju u sporazumu o stabilizaciji tržišta i cijena, Peskov je rekao novinarima da pričekaju predstojeće razgovore.

“Pričekajmo do sutra i prekosutra”, rekao je.

Iranski ministar nafte Bijan Namdar Zanganeh rekao je novinarima da OPEC+ razmatra dva prijedloga kojima bi se smanjila proizvodnja za 10, odnosno 11 milijuna barela dnevno. Daljnja smanjenja očekuju se od Brazila, Norveške i Sjedinjenih Država, dok će se Iran, Venezuela i Libija izuzeti.

Američki West Texas Intermediate (WTI) nafta je na ovu vijest odmah poskupjela 12% i prodavala se po 28,36 dolara po barelu, dok je međunarodna referentna nafta Brent porasla za 8,5 posto i  u jednom trenutku dosegla cijenu od 35,79 dolara za barel.

Cijene nafte su se srušile nakon što se zemlje skupine OPEC+ nisu složile oko smanjenja proizvodnje prošlog mjeseca, kada je Rusija odbila smanjiti proizvodnju. Kao odgovor, Saudijska Arabija je povećala svoju proizvodnju do rekordnih 12 milijuna barela dnevno, nakon što su krajem ožujka istekle obveze iz prethodnih smanjenja proizvodnje u okviru sporazuma OPEC+.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je prošlog tjedna da bi se Rusija i Saudijska Arabija mogle dogovoriti za smanjenje od 10 milijuna do 15 milijuna barela dnevno, odnosno 10 do 15 posto globalnih zaliha.

Moskva je inzistirala da će prihvatiti smanjenje proizvodnje samo ako joj se pridruže ostali akteri, uključujući Sjedinjene Države.

Međutim, američko Ministarstvo energetike priopćilo je „kako je proizvodnja već pala, bez intervencija vlade“.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog tjedna da svijet treba smanjiti proizvodnju za 10 milijuna barela dnevno.

Tijekom televizijskog sastanka s ministrom energetike Aleksandrom Novakom ruski predsjednik Putin je rekao da su Saudijci preplavili tržište kako bi otjerali konkurentne proizvođače nafte iz škriljaca iz poslovanja, osobito one iz Sjedinjenih Država.

Sjedinjene Države trenutno proizvode oko 15 milijuna barela dnevno, slijedi Saudijska Arabija s 12 milijuna i Rusija s 10 milijuna barela dnevno. Vladimir Putin je rekao da bi prekid zastoja odgovarao  Moskvi, koja je proračun za ovu godinu izradila s referentnom vrijednosti Brenta od 42 dolara po barelu, što je otprilike 10 do 15 dolara više od sadašnjih razina. No, jednako tako je poručeno da bez sudjelovanja ostalih u ravnomjernom smanjenju proizvodnje, koje će biti potvrđeno multilateralnim sporazumom između država, Rusija sama nipošto neće rezati proizvodnju i ići će do kraja, dok slabi akteri prirodno ne počnu ispadati iz igre.

Kako je sinoć Meksiko odbacio prijedlog da sudjeluje u globalnom sporazumu zemalja proizvođača i izvoznica nafte, cijene su se odmah srušile i Brent je pao na 31,69 dolara po barelu, a američka WTI nafta na 23 dolara za barel.

Stoga će ishod „naftnog rata“ ovisiti o današnjoj konferenciji ministara energetike zemalja skupine G20.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
17 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
basso
Gost
basso
7 mjeseci prije

U medjuvremenu vijest da su se zemlje OPEC+ ,SA i Rusija dogovorile da smanje proizvodnju.Upravo onako kako je Trump zelio,10 miliona barela dnevno.Rusija i SA su propustile sansu da uniste americku naftnu industriju.

Ad astra
Gost
Ad astra
7 mjeseci prije
Reply to  basso

Nikad nisu ni imale šanse da bilo što unište osim sebe samih.

Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije
Reply to  Ad astra

A a

“Problemi s kojima se naftna i gasna industrija danas suočavaju prisilili su jednu od najvećih američkih kompanija da proglasi bankrot.

U pitanju je kompanija WHITING PETROLEUM, za čiji se bankrot saznalo prošle srede.
…bila primorana da se okrene zajmovima u svojim aktivnostima.
U kontekstu sniženih cena energenata, usled naftnog rata koji danas potresa međunarodno tržište, nema načina da kompanija vrati dugove.
U vezi sa tim, rukovodstvo kompanije je odlučilo da se pozove na Poglavlje 11 Teksaškog zakona o zaštiti stečaja.

Pojedini su ovo protumačili kao posledicu ruskih poteza. Prema zapadnim medijima, Rusija je namerno izbacila stotine hiljada barela sirove nafte na tržište, što je dovelo do značajne promene u cenama.

U isto vreme, Saudijska Arabija, čije su akcije zaista negativno uticale na kotacije nafte prema pisanju zapadnih medija, je ipak izabrala da ćuti…”

Kamilo
Gost
Kamilo
7 mjeseci prije
Reply to  basso

Zasto bi neko trebao da unistava bilo sta tudje. Jadan je onaj ko svoju srecu grandi na nesreci drugih. Svijet je dovoljno velik da ima mjesta za sve razumne ljude.

mladen3x
Gost
mladen3x
7 mjeseci prije
Reply to  basso

Ništa oni nisu propustili jer je potražnja na svjetskom tržištu drastično pala,šta da rade,da bacaju naftu po polju ako je nemaju kome prodati a druga stvar je to što oni i dalje mogu formirati cijenu kako žele,pogotovo Rusija,i time uništiti Američku proizvodnju ali ne žele,bolje im ovako,pustiti Amere nek se koprcaju s cijenama malo ispod granice isplativosti,značu tonu ali ne naglo več polako i stvaraju si dugove a usput se nadaju povečanju tih istih cijena.Znači da je Rus spustio cijenu nafte na npr.10 dolara,Amer bi isti tren stavio ključ u bravu i nebi si radio dugove u proizvodnji,ovako ih radi i moli Boga da dođe do promjene na tržištu.Uostalom,Ameri imaju naftna polja u koncesiji u Saudijskoj Arabiji,Norveškoj,Kuvajtu,Iraku i na još mjesta,što ti to govori?

Lucia
Gost
Lucia
7 mjeseci prije
Reply to  basso

Trump je htio da s a m o Rusija i SA smanje proizvodnju za tih 10.

Međutim, ipak su svi ( osim navedenih u kom.) smanjili. Mexico nije mogao više od 100 000 smanjiti, međutim:
“When I told him [US President] that it was 100,000 (barrels) and we couldn’t do any more, he very generously said to me that they were going to help us with the additional 250,000 to what they are going to contribute,” Obrador said at a news conference on Friday…”, rt.com

Alex
Gost
Alex
7 mjeseci prije

Neće optimizam dugo trajati. Previše nafte, premalo kupaca, a najveći uvoznici , poput Kine, kupuju ispod stola. Indija također traži način kupovine od Irana…za malu lovu…

basso
Gost
basso
7 mjeseci prije

Nazalost i ovaj put je Trump ispao car.

sqjay
Gost
sqjay
7 mjeseci prije

Izgleda da je ovo bila cijena da Izuzetni sjaše s Venecuele i čini mi se iskreno mala cijena s obzirom da je njihv pad samo trenutno usporen na par mjeseci (tjedana?) ali nipošto zaustavljen.
Dati Trumpu i FEDu da printaju tariguzu još koji mjesec više u zamjenu za živote tisuća ljudi Venecuele je – sića.

Medo
Gost
Medo
7 mjeseci prije

Rusija ima proracun na 42 dolara, SA na 80, USA skriljci 65-70$. Trenutno sve stoji i stajat ce mozda i 6-7 mjeseci s cijenama kakve jesu zahvaljujući SA. Ako Trump opali carine za uvoz one moraju bit takve da ce pojam “slobodnog tržišta” postati smijesan jer možeš nabavit naftu po 42 npr, a s carinom ona ide na kolko da tvoji naftasi zastite sebe ali samo na svom trzistu. Izvozit ju moraju po 42$. Sve se lomi na malom Ameru a trenutno kolko ono nezaposlenih 10 000 000+. Pusti ti cara. Ruskog medu možeš dugo zajbavat al kad se digne onda lupa i lupa jako.

Lucija
Gost
Lucija
7 mjeseci prije
Reply to  Medo

Gigi
Ma naravno.
Naročito bi poljoprivredni strojevi mogli obraditi usjeve…
A tek brodovi…i ostali transport…

Medo
Gost
Medo
7 mjeseci prije

Rusija ima proracun na 42 dolara, SA na 80, USA skriljci 65-70$. Trenutno sve stoji i stajat ce mozda i 6-7 mjeseci s cijenama kakve jesu zahvaljujući SA. Ako Trump opali carine za uvoz one moraju bit takve da ce pojam “slobodnog tržišta” postati smijesan jer možeš nabavit naftu po 42 npr, a s carinom ona ide na kolko da tvoji naftasi zastite sebe ali samo na svom trzistu. Izvozit ju moraju po 42$. Sve se lomi na malom Ameru a trenutno kolko ono nezaposlenih 10 000 000+. Pusti ti cara. Ruskog medu možeš dugo zajbavat al kad se digne onda lupa i lupa jako.

Medo
Gost
Medo
7 mjeseci prije

Uz još jedan detalj. Pooolaaaako budem piiiiiiisal. Venezuela, Libija i Iran izuzeti su iz sporazuma. A nakon još jednih sankcija Rosnjeft- u zbog Venezuele oni prodaju kompletan svoj udio pogodi kome. Ruskoj drzavi. Napao Venezuelu napao Rusiju , a kaj je sve izuzev S300 bilo u avionima ko zna mozda i nekaj da potvrdi da i brodovi tonu

Medo
Gost
Medo
7 mjeseci prije

Uz još jedan detalj. Pooolaaaako budem piiiiiiisal. Venezuela, Libija i Iran izuzeti su iz sporazuma. A nakon još jednih sankcija Rosnjeft- u zbog Venezuele oni prodaju kompletan svoj udio pogodi kome. Ruskoj drzavi. Napao Venezuelu napao Rusiju , a kaj je sve izuzev S300 bilo u avionima ko zna mozda i nekaj da potvrdi da i brodovi tonu

Medo
Gost
Medo
7 mjeseci prije

E da ima još nešto. SA je ovaj tjedan utrcala u vlasništvo odredenog broja naftnih kompanija. Nastavimo pratit ovaj igrokaz. Bilo bu interesantno jedino kaj bumo i mi najebali.

Medo
Gost
Medo
7 mjeseci prije

I zadnja mozda ne manje važna vjest tu na Logično, SA polako i casno odustaje od Jemena. Corona kriva ne ovaj dogovor

Živa istina
Gost
Živa istina
7 mjeseci prije

Lako za to po ovome članku ispada da su USA najveći prozvođaći nafte na svijetu!!!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik