Ruska nafta jeftinija od američke – Sektor škriljca plaća naknade za otkup proizvodnje

Ruska nafta

Rafinerije nafte u Kini kupile su više od milijun tona ruske nafte, jer je cijena ruske nafte Ural pala ispod cijene američke WTI nafte.

Kineske rafinerije kupile su u ožujku za isporuke u travnju 10-12 tereta ruske nafte marke Ural, rekli su trgovci za Bloomberg. Naveli su da je Unipec kupio najmanje 9 tereta, uključujući 7 tereta iz Surguta. 25. ožujka, rafinerija nafte kupila je jedan teret Urala od Litascovog trgovca za 4,6 dolara po barelu jeftinije od referentne vrijednosti Brenta.

Bloomberg je napomenuo da će travanjski obujam ruske nafte za Kinu biti tek nešto manji nego u prethodna dva mjeseca ove godine. U veljači je Rusija u Kinu isporučila 540 tisuća tona, a u ožujku 700 tisuća tona. Trgovci su objasnili da se u Kini oporavlja gospodarska aktivnost, dok cijene nafte i dalje padaju.

Prije toga je bilo informacija da je Kina u veljači i početkom ožujka smanjila uvoz nafte iz Rusije. Igor Juškov, vodeći analitičar ruskog Nacionalnog fonda za energetsku sigurnost, primjećuje da je zemlja smanjila kupovinu nafte iz svih zemalja, ne samo iz Rusije.

„Zbog karantene se smanjio promet, industrijska poduzeća su stala i potrošnja naftnih proizvoda se smanjila. No kako se gospodarstvo od karantene zbog koronavirusa u Kini oporavlja, potražnja za naftom će porasti”, rekao je Juškov.

Što se tiče cijene, krajem ožujka je zbog prekomjerne zalihe ruske nafte barel Urala pao ispod 17 dolara i tako je, usprkos činjenici da je bolje kvalitete postao jeftiniji od američke WTI nafte.

Ovo, naravno, treba promatrati u širem kontekstu i „naftnog rata“ kojeg Rusija vodi sa Saudijcima i američkim sektorom škriljca. Kako je ovaj rat zapravo pokrenula Rusija, koja je odbila saudijski prijedlog za produljenje sporazuma OPEC+ i tako izazvala ljutitu reakciju Rijada, sada naftni sektor u cijelom svijetu čeka tko će prvi popustiti. To bi mogli čak biti Amerikanci, jer američki sektor škriljca ne može izdržati dugo razdoblje „negativnih cijena“, tijekom kojeg mora platiti da bi prodao svoju naftu, a to se već događa.

Američki sektor škriljca nudi naknade kupcima da otkupe proizvodnju

Pad potražnje i cijena zbog pandemije novog koronavirusa i rata cijena na naftnom tržištu gurnuo je sektor škriljca u SAD-u u duboku krizu. Neke su tvrtke čak počele najavljivati ​​kako će doplatiti onima koji od njih budu kupovali naftu.

Skladišta su puna, što prijeti zaustavljanjem proizvodnje.

Na stvarnom tržištu sektora škriljca u SAD-u situacija je čak kritičnija nego na burzi. Neke tvrtke moraju dodatno plaćati za vađenje nafte, prenosi Bloomberg. Trgovačka kuća Mercuria Energy Group Ltd. ponudila je kupcima 19 centi za svaki barel kojeg odnesu iz skladišta.

“Ovo je nafta u regijama u kojima nema kupaca”, rekla je Elizabeth Murphy, analitičarka iz konzultantske tvrtke ESAI Energy.

Objasnila je da cijene, kad se skladišta brzo napune, postaju negativne.

“S njihovim pražnjenjem, proizvodnja uskoro može započeti”, dodala je Elizabeth Murphy.

Trgovci naftom rekli su za Bloomberg da rafinerije smanjuju proizvodnju zbog manje potražnje i da kompanije umanjuju svoje sposobnosti opskrbe sirovinama naftovodima. Stoga će se nafta izravno iz bušotina uskoro “prodavati” uz doplatu, ne samo u Wyomingu.

Kanadski Western Select već trguje ispod 5 dolara po barelu, a Oklahoma Sour ispod 7 dolara.

Ruski financijski portal RBC prenosi kako je cijena od minus 19 centi po barelu bila fiksirana za Wyoming Asphalt Sour. Ova sumporna nafta se koristi za proizvodnju bitumena i asfalta.

“Zbog velike količine nečistoća, prije svega sumpora, ovu je naftu teško obraditi, što dovodi njene znatno niže cijene u odnosu na marke Brent i WTI”, prenosi RBC.

U međuvremenu je Bijela kuća morala odgoditi otkup nafte od američkih proizvođača kako bi ih podržala tijekom krize niskih cijena. Kongres je odbio zahtjev Ministarstva energetike da osigura sredstva za kupnju najmanje 77 milijuna tona sirovina za Strateške rezerve nafte, što znači da ugroženi proizvođači neće moći računati na državnu potporu.

Uslijed neutralne dinamike cijena nafte jača ruska rublja

Ruski ugovor s Kinom koji, neovisno o popustu na Ural, jamči siguran plasman crnog zlata, odrazio se na tečaj rublje.

Na dan 31. ožujka dolar je pao za 0,46%, na tečaj od 78,96 rublji za dolara, navodi Moskovska burza. Euro je pao za 0,85%, na tečaj od 86,88 rublji.

Indeks Moskovske burze na otvaranju trgovanja porastao je u odnosu na razinu zatvaranja prethodne sjednice za 1,79%, na 2476,79 bodova. RTS indeks porastao je za 2,6% i dostigao je 983,66 bodova. Tijekom natječaja indeksi su ubrzali rast i prema podacima od 10:13 po moskovskom vremenu je indeks Moskovske burze porastao za 2,22%, no 2487,3 boda, a indeks RTS za 3,36%, no 990,72 boda.

To se dogodilo nakon telefonskog razgovora Vladimira Putina i Donalda Trampa o svjetskim cijenama nafte.

Danas su cijene marke Brent za isporuke u svibnju pale za 0,08% i barel se jutros prodavao za 22,74 dolara. Podsjetimo, 30. ožujka su cijene nafte standardnih marki značajno pale. Cijena ugorova za isporuke u svibnju za Brent su bile 22,02 dolara po barelu, što je 2,91 dolara ili 11,67%  niže od cijene u trenutku zatvaranja prethodne sjednice. Dinamika cijena sugerira da se Vladimir Putin i Donald Trump nisu dogovorili oko mogućih zajedničkih koraka na globalnom tržištu nafte. Stoga se može reći da je rat u tijeku i čeka se prvi veliki gubitnik.

Rusija je objavila rat američkim naftašima, a kad se medvjed probudi udara jako

Rusija ima sredstva kojima može ukloniti posljedice sniženih cijena nafte

Saudijci nemaju kome prodati naftu, a Rusija ne popušta i još ne traži dogovor

35
Ostavite komentar

avatar
10000
 
9 Grupirani komentari
26 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
34 Komentatori
ZadraninAd astraZadraninmrimpropermrimproper Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Neće
Gost
Neće

Mir je razdoblje između dva rata, a rat je uvijek u tijeku bilo vrućii hladni ili ekonomsko-politički, to je priroda i društvo u kojem živimo.

Moreno
Gost
Moreno

Neće Rat nije prirodno stanje stvari nego isključivo društveni događaj predhodno planiran od arhitekata i inženjera društva.

istrazuj
Gost
istrazuj

AvatarMoreno,
slazem se u potpunosti.

Savonarola
Gost
Savonarola

a bilo je sve lipo i krasno dok se nije umiješao ON

Fabijan
Gost
Fabijan

. Kako je ovaj rat zapravo pokrenula Rusija, koja je odbila saudijski prijedlog za produljenje sporazuma OPEC+ i tako izazvala ljutitu reakciju Rijada,

pred mjesec dana ste pisali da je naftni rat pokrenula SA da napakosti Rusiji i da se Rusija samo brani…..

čitalac
Gost
čitalac

Naravno da se brani, napad je najbolja obrana.
OPEC i Rusija (OPEC+) se godinama dogovaraju oko smanjenja proizvodnje da se održi cijena a Amerikanci se ponašaju kao da ih to ne briga. Oni marljivo povećavaju proizvodnju iz frakinga (drill baby drill) kao da se to njih ne tiče. Zato jer im SA štiti leđa.
Znači, drugi su se borili za stabilne cijene oko 60 $ za barel jer to am. sektoru škriljevca omogućuje rentabilnost. I tako postadoše najveći svjetski proizvođač nafte. Na račun drugih koji su smanjivali proizvodnju?!?
Zašto bi Rusi subvencionirali američku naftu iz škriljevaca? Neka im to radi njihov saveznik SA.
Nek i oni smanje proizvodnju.
Sad i hoće, ali na bolniji način.

Psihijatar
Gost
Psihijatar

Poanta je u netocnom tekstu….

Ad astra
Gost
Ad astra

Fabijan, dobro si detektirao prevaru. Stvar je jednostavna. Korona kriza je smanjila potrošnju nafte. SA je pokušala s Rusijom dogovoriti zajednički pristup problemu. Rusija nije pristala jer bilo koje smanjenje prihoda od izvoza nafte je veliki udarac na ruski proračun. SA reagira emotivno i ruši cijenu nafte. Gube svi, ali SA misli da će proći bolje. Kod zadnje krize s niskom cijenom nafte, 1989., posljedica iste bio je raspad SSSR-a. Rusija je jako ovisna o cijeni energenata.

Golf
Gost
Golf

Iz onoga sto konstantno ponavljas ispada da je samo Rusija zavisna iskljucivo o od cijene energenata.Jedno je ono sto licno zelis da se desi i to je kristalno jasno a sasvim drugo je ono sto bi se trebalo desiti na osnovu realnih cinjenica

Zadranin
Gost
Zadranin

Ad astra

Opet ti iznosiš neistinite tvrdnje vezano za Rusiju i njenu “ovisnost o cijeni energenata”.

saudijska gamad je jako ovisna o cijeni nafte(za budžet im treba cijena od 87$)..pošto nemaju ništa drugo sem pijeska.. a Rusija, sem energenata.. ima pun *urac drugih proizvoda i sirovina koje čine njihovo gospodarstvo i izvoz.

Evo ti podaci 2019. za top 10 izvoznih proizvoda, koji čine samo 72% izvoza:

Mineral fuels including oil: US$220.8 billion (52.2% of total exports)
Iron, steel: $18.1 billion (4.3%)
Gems, precious metals: $15.3 billion (3.6%)
Machinery including computers: $9 billion (2.1%)
Wood: $8.6 billion (2%)
Fertilizers: $8.4 billion (2%)
Cereals: $7.9 billion (1.9%)
Aluminum: $5.8 billion (1.4%)
Electrical machinery, equipment: $5.6 billion (1.3%)
Copper: $5.2 billion (1.2%)

Russia’s top 10 exports accounted for almost three-quarters (72.1%) of the overall value of its global shipments.

Znači, energenti su im samo pola ukupnog izvoza(52%).

Što s ostalih 48% izvoza? To se ne računa?

ad astra
Gost
ad astra

Zadranin, da li se ti zafrkavaš ili misliš ozbiljno. Pazi što si potvrdio, pola ruskog izvoza je nafta i plin!!! I hoćeš kazati da ruski izvoz nije ovisan o nafti i plinu. Ako to tvrsiš, onda su naši pojmovi ovisnosti jako različiti. Probajmo s hipotezom. Rusiji propadne izvoz drveta, i što. To je 2%. Propadne izvoz bakra, i što? To je 1.2%. I sada ono krucijalno. Propadne izvoz energenata??? Ako kritiziraš, razmisli. Prihvaćam svaku kritiku ako je konstruktivna. Ali. rođeni moj ovo je promašaj.

Zadranin
Gost
Zadranin

Ad astra

Tako je, pola ruskog izvoza 2019. su bili energenti, od čega jedan dio i nafta.

S tih 221 milijardi $ izvezenih energenata u 2019. Rusija je imala 179 milijardi $ pozitivne tržišne razlike izvoza i uvoza.

Da im ove godine “propadne izvoz energenata” (kako ti to kažeš) za nekih 100 milijardi $, Rusija opet ima u procjeni ekonomista oko 60-70 milijardi $ pozitivne tržišne razlike uvoza i izvoza.

Rusija s tom pozitivnom razlikom može: servisirati svoje dugove, povećavati zalihe zlata, krpati budžetni deficit, smijati se u facu svima onima koji misle da će Rusija propasti itd.

Ti ne kužiš da više nije isti utjecaj cijene energenata na ruski budžet iz 1989. i sada u 2020. godini.

Budžet im je zasnovan na cijeni barela nafte od 45$, nek je to 180 milijardi $ od onih izvezenih 220 milijardi prošle godine. Nek im ove godine prosječni izvoz i cijena bude 22$, znači pola od prošle godine: to ti je cca samo 90 milijardi $ izvoza ove godine od nafte.

A prošlu godinu imali su 179 milijardi $ viška.

Zemlja koja ima takav višak robne razmjene ne propada, nego se prilagođuje. 😉👍

P***!

ad astra
Gost
ad astra

Zadranin, ne znam od čega u tvom tekstu da krenem. Odnos između izvoza i uvoza nema veze s gospodarskim stanjem u državi. Razlika se može pokriti uslugama. Drugo, proračun države je projekcija. Ti predviđaš svoje prihode i rashode. Ako si više konzervativan, proračun ti je oprezniji. . A najbolja tvoja rečenica je ona “Rusija s tom pozitivnom razlikom može: servisirati svoje dugove, povećavati zalihe zlata, krpati budžetni deficit, smijati se u facu svima onima koji misle da će Rusija propasti itd.” Da li ti čitaš što pišeš. I na kraju. Da li znaš što znači kratica GDP ili ti po naški BDP. To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države. Rusija je slabija od Italije, Njemačke, UK, Francuske… Rusija ima ogroman potencijal ali iz nekog razloga ga ne može iskoristiti. Analizu toga ostavit ću boljim poznavateljima ruske politike.

mrimproper
Gost
mrimproper

E kolega kolega, nikad necete shvatit da bdp ne pokazuje ništa

fiktivna marketing bilanca ne dokazuje i ne pokazuje baš ništa

to najbolje vidimo s ovim korona virusom,

Italije, Njemačke, UK, Francuske tolike bdp-e imaju a nedostaju im i bolnice i doktori, e To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države.
Italije, Njemačke, UK, Francuske tolike bdp-e imaju a ljudi umiru ko po traci, e To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države.
Italije, Njemačke, UK, Francuske tolike bdp-e imaju a nemaju dezificijensa, maski… rukavica… e To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države.
Italije, Njemačke, UK, Francuske tolike bdp-e imaju a nemaju dovoljno respiratora To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države.
italije, Njemačke, UK, Francuske tolike bdp-e imaju a nesposobne su organizirati proizvodnju zaštitnih odjela za doktore, To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države.
Italije, Njemačke, UK, Francuske tolike bdp-e imaju a nisu sposobne organizirati proizvodnju običnog respiratora, e To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države.
Italije, Njemačke, UK, Francuske tolike bdp-e imaju, a nisu sposobne organizirat proizvodnju hrane za vremena koja dolaze, e To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države.

Italije, Njemačke, UK, Francuske tolike bdp-e imaju, a samo su poslušne kujice koje UVIJEK MORAJU SLUŠATI GAZDU,

dok oni bez bdp-a predstavljaju glavnog konkurenta gazdi, e to ti je razlika između države&državnika, i poltron-satrap-kvisling-višijevac-dupeuvlakača-poslušnika-kujice…

zanima me samo tko če ove godine raditi kao sezonski radnik u poljoprivredi kod Italije, Njemačke, UK, Francuske, i za koju plaču če raditi, I KOLIKA ČE SUTRA BITI CIJENA HRANE, I HOČE LI JE UOPČE BITI DOVOLJNO ZA SVE GLADNE U Italije, Njemačke, UK, Francuske, e To ti je pokazatelj snage ekonomije pojedine države.

uzalud su oči kada je um sljep

mrimproper
Gost
mrimproper

od tolikog bdp-a italija samo što nije bankrotirala, A NAJGORE TEK DOLAZI

jedno je fiktivna-marketing-teorija… snaga, a drugo je život i praksa

Zadranin
Gost
Zadranin

ad astra

Ja ne znam od čega u tvom tekstu punom neznanja da krenem.. 😂

Ajmo ovako: “Odnos između izvoza i uvoza nema veze s gospodarskim stanjem u državi. Razlika se može pokriti uslugama.”

Odnos između izvoza i uvoza ITEKAKO ima veze s gospodarskim stanjem u zemlji: naime, što ti je manji uvoz, a veći izvoz, znači da imaš vlastitu proizvodnju dobara i usluga, i da zadovoljavaš domaće potrebe= vrlo dobro/odlično gospodarstvo.

Imaš mali izvoz, a veliki uvoz: znači da ne proizvodiš dovoljno dobara i usluga da zadovoljiš domaće potrebe: loše gospodarstvo.

Što misliš, zašto zemlje teže što većem izvozu, i povećanju domaće proizvodnje?

O komentiranju moje rečenice o tome što država radi sa zaradom od izvoza.. nemam što reći, sam si sebe pokopao neznanjem.

Gdp ili bdp NIJE pokazatelj snage ekonomije zemlje, nego pokazatelj veličine/količine proizvedenih dobara i usluga u ekonomiji zemlje.

Snaga ekonomije se vidi u tome koliko ta zemlja svojom domaćom proizvodnjom zadovoljava svoje domaće potrebe za uslugama i dobrima. I još kad ta zemlja ima viška za izvoz, pa počne i zarađivati.. e to ti je pokazatelj snage ekonomije.

Ja sam svoje rekao.

P***!

Ad astra
Gost
Ad astra

Zadranin, BDP je vrijednost roba i usluga. Nemam volje dalje raspravljati s tobom. Imamo vrlo različite pristupe životu.

Zadranin
Gost
Zadranin

Ad astra

Išao sam u ekonomsku školu, i gospodarstvo mi je bio jedan od dražiš predmeta,
pa znam što govorim. A ti stari nemaš blage veze o ekonomiji i što koji pojam predstavlja.

Ovo što si sad rekao za gdp/bdp je ista stvar što sam ja tebi u zadnjem komentaru “pojasnio”, samo drugim riječima.

Još ću ti jednom objasniti: snaga ekonomije/gospodarstva NIJE u veličini BDP-a, nego u količini proizvedenog VIŠKA robe i usluga (koje služe za izvoz) i, o što manjem uvoza roba i usluga. Prevedeno: zadovoljavaš domaću potrošnju i imaš višak za izvoz, te uvoziš malo ili neznatno u odnosu na izvoz.

Kad to skužiš/naučiš, javi mi se.

P***!

Moreno
Gost
Moreno

Uopće se ne radi o ikakvom ratu nego o tomr šta je cili sustav još prij korone trokira, a sad je zadija.
Radi se o tome da burze nikad nisu bile misto di “slobodno tržište” otkriva stvarnu vrijednost nečega jer su uvik bile manipulirane od centralnih banaka ka i ostali segmenti ekonomija, a danas se događa to da neke zemlje imaju mogućnosti da se toj manipulaciji odupru.
Danas su burze u ovim ostacima kapitalizma isto ono šta je u ostacima socijalizma u SSSR-u bile banke u kojima je jedan tečaj rublje za dolar bija u bankama, a dugi na ulici di su se dogovarala dva čovika o tečaju zajedno i odrsdili bi transakciju bez obzira na cili svit. Tako je i sa naftom, bi li bilo normalno da i svaka rafinerija sa ovih prostora more slobodno kupit naftu u Rusiji, Norveškoj, Angoli pa i u SAD-u, zašto ne, ako će se uspit dogovorit za uvjete koji nisu nužno sa transakcijama u dolarima nego mogu bit i u paketima ostalih roba i usluga.
Za vrime YU i SSSR-a postoja je clearing di se izravno dogovara tečaj dolara za robe koje su se trampile bez “middle man-a” sa treće strane. To rade samo stvarno suverene i slobodne zemlje i tu nema nikakvoga rata nego je to slobodna trgovina slobodnih zemalja.

Neznan jeli ko razumi ovo šta san napisa, ali da pisac ovoga članka i oni ča je peta ovi naslov na članak želi zapravo informirat one koji ovo čitaju onda nebi pisa po jedan članak dnevno o “naftnom ratu” uvik iz istoga kuta gledanja nego bi to prikaza i iz drugih kuteva kako bi se vidila šira slika i oni koji te članke čitaju stekli bolji uvid u stvarno stanje. odbnosno kako bi se prikazalo kako izgleda sloboda, a ne samo rat, i di smo mi u ciloj toj priči.
Ali ovakvi naslov privlači navijače prosječnoga stanja uma jednoga Torcidaša ili BBB-ovca u trenutku kad se autoputom vozi na utakmicu u Split ili u Zagreb.
Ka šta je nogometnim navijačima najbitnije pivo na pumpnoj stanici, tako je ima bit ovome portalu najbitniji click pa sve više naješkaje naslove.

istrazuj
Gost
istrazuj

AvatarMoreno,
Slazem se, ali kolega novinar izgleda mlad covjek…
Popravice se siguran sam, pa i sa ovim vasim kvalitetnim inputom 🙂

Potres u glavi
Gost
Potres u glavi

AvatarMoreno, šjor, tražim pojašnjenje za nešto što ne razumijem u tvom komentaru, citiram:”Danas su burze u ovim ostacima kapitalizma isto ono šta je u ostacima socijalizma u SSSR-u bile banke u kojima je jedan tečaj rublje za dolar bija u bankama, a dugi na ulici di su se dogovarala dva čovika o tečaju zajedno i odrsdili bi transakciju bez obzira na cili svit.”
Sad mi nešto objasni, ako se Dolar mogao u banci kupiti za manji iznos nego na ulici, zašto se kupovao na ulici ili je bilo ono što ja pamtim, a to je da Dolar nisi mogao kupiti u banci već samo na ulici i tada nije bio po tečaju banake već 20-50% skuplje, ovisi o dogovoru. Tako da mi tvoja usporedba burze i ostacima socijalizma nema baš neku usporedbu, kako si došao do toga?
Burze su postale zatvorene, sa nemogučnošću trgovanja pa se trgovina preselila na, nazovimo ulicu ?

Moreno
Gost
Moreno

Potres u glavi Ne razumin kako ti nije jasno . . . oćeš li bolje proć kad na primjer u Iranu kupiš naftu i platš je na primjer u transformatorima i kad se nafta derivira i proda u kunama pa od tih kuna platiš transformatore tvrtki iz Hrvatske koja ih je isporučila u Iran . . . ili . . . kupiš dolare pa sa dolarima Iranu platiš naftu . . . prvo nesmiš radit, a drugo moraš.

Nreznan šta ti nije jasno, isto kako dolar prij nisi moga kupit u banci, a na ulici jesi osim ako te ne uvate, tako ni naftu u npr Norvreškoj nemoš kupit bez dolara i mimo burze, odnosno moš ti Norvežanima platit naftu i u maslinovome ulju da niko nezna i ako te ne uvate proć ćeš dobro i ti i Norvežani, ali ako ”middle man” sazna bit će ljut za popi#dit jer ste ti i Norvežani podilili njegov zub od reketa.

Šta tu ima bit nejasno . . .

basso
Gost
basso

Rusija i Kina uzimaju svjetsko trziste nafte pod svoju kontrolu.Dolar vise nece biti vezan za naftu i totalno ce izgubice vrijednost.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Rosija i Kina samo uzimaju svoj dio globalnog kolača koji im pripada. Pitanje dolara nije vezano samo za naftu nego ovisi o tome kako će ovo najnovije beskonačno štampanje dolara biti prihvaćeno u vazalskom dijelu svijeta.
Kako sad stari stoje nisam baš siguran kako će jedna Norveška ili Agooa prodavati naftu za nešto osim dolara, isto tako da će jedna Hrvatska ili Srbija kupovati naftu za bilo što osim dolara. Također to tvoje predviđanje će se obistiniti kad i ako se sve azalske države budu prestale zaduživati u dolaru, a počele to raditi u vlastitim valutama, hoće li i kad će to biti mi neznamo, za sad ni traga od nagoviještaja.
Dolar čeka sudbina i svih ostalih fiat valuta koje se utrkuju prema zero ground vrijednosti.
Lakše je pisati komentare ovdje na portalu, nego nešto poduzeti jer većina misli kako će ih dolara osloboditi netko drugi. Kako da ne.

mislim
Gost
mislim

ali ako sam ja dosad bio najaći a neko je cijelo vrjeme marljivo trenirao i moguće da postane jaći ,
tad sam spreman i na niske udarce ispod pojasa.

Maki
Gost
Maki

Misliš li da se možda piše “jači”?

crna guja
Gost
crna guja

bojle hladni rat i vruci burek s mesom nego vruci rat bez ruke i hladnim burekom s mesom

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Točno tako, možemo ići i dalje pa reći kako je bolje biti mlad, zdrav i bogat nego star, bolestan i siromašan.

crna guja
Gost
crna guja

bitan je vruci burek s mesom u ruci bio kako hoces jos ako ga pojedes na miru ides u karantinu miran i zadovoljan zivia rodjo

Starina
Gost
Starina

Inicijativa:
Benzin u Hr 5 kn/ litri
Dizel u Hr 4 kn/ litri
Ajmo prsluci, di ste junaci..?!

Max
Gost
Max

ja sam za kolega.

Max
Gost
Max

unatoč mokrim snovima nekih medija posao za RF ide dobro.

Lucija
Gost
Lucija

Ova nafta iz škriljca je pojam ekonomske gluposti i primjer da neke stvari zaista treba / mora uvoziti.
A koliki su za državu troškovi onečišćenja vode?
U krajnjoj liniji, koliki je udjel ovog sektora u Bdp Usa?
Nebitno i za njih i za svijet.

mrimproper
Gost
mrimproper

neke industrije su strateške, kao i proizvodnja hrane npr., tu cijena nije bitna, bitno je da se u slučaju NUŽNE potrebe može proizvesti,

a da bi se u slučaju potrebe moglo proizvesti treba prvo proizvesti tehnologiju, i onda je unaprijediti, a unaprijeđuje se kroz praksu,

ako sutra US prekine proizvodnju i tehnologija i alati če ostati, i pričekati porast cijene nafte, ili če se konzervirati za slučaj rata…, za slučaj blokade prometa nafte itd, jer US oligarhija je vlasnik i naftnih polja na BI i u AKSA

e sad dolazimo da glavnog problema, nitko više nije slijep, i ameri svakim danom sve jadnije i sve teže objašnjavaju zašto drže lojtre AKSA, gube vjerodostojnost… gube obraz… gube saveznike-“poslušnike”, pa su taj problem htjeli rješiti svojom vlastitom neovisnom proizvodnjom

e sad, prodani-izdani-poslušnik-kmet-AKSA-korisni-idiot…, ne želi MIRNO ČEKATI DA POSTANE NEPOTREBAN… i završi kao i
irak…, pa uzvrača udarac dok još može

u apsolutističkim kraljevinama SA, naftne izvore i preradu nafte i plina posjeduje ARAMCO

ARAMCO = ar+am+co = arapsko američka kompanija = AKSA kraljeviči + US financijsko-bankarska oligarhija

AKSA = apsolutistička kraljevina saudijska arabija

ARAMCO svu dobit ulaže u investicijske fondove u US, ili na račune banaka u US, sva dobit je u dolarima jer aramco prodaje naftu i plin za dolare, ako zbog konkurencije naftu mora prodavati za juan, nakon prodaje juan se mjenja za dolar i opet ulaže u u investicijske fondove u US, ili na račune banaka u US, samim time plemenske-apsolutističke-monarhijske-pripizdine postaju uzor demokracije i ljudskih prava na BI, iako tamo krščane hapse kada se mole u svojim domovima, a ateiste klasificiraju kao otpadnike od islama i vješaju, a islam je državna religija i JEDINA RELIGIJA DOZVOLJENA ZAKONOM

dok naprimjer u iranu imamo izbore, vladu i parlament, imamo sinagoge… i krščanske crkve, i parkove sa kipovima djevice marije, ALI naftna i plinska polja su u vlasništvu iranske države, i samo mali dio nekada u vlasnitvu (francuza?) totala, a danas u vlasništvu kineza…, a 90% rudnika i povezanih industrija nalazi se u državnom vlasništvu… samim time iran postaje teroristička država, diktatura, i režim na BI. Pogotovo zbog toga što dobit ne ulaže u US fondove i US banke, več ju investira u iransku vojnu industriju, u iransku poljoprivredu, u iransku automobilsku, zračnu, elektroničku, petrokemijsku i nuklearnu… industriju, i u IRANSKE banke

mrimproper
Gost
mrimproper

osim toga sa tom zagađenom naftom, US je od uvoznika nafte postao veliki izvoznik nafte i plina

uvoz stvara deficit u proračunu

izvoz stvara suficit proračuna

lobisti dobivaju svoj dio, koji prosljeđuju političarima

lobisti dobijaju dio od US oligarhije, njihova djeca piju najskuplju flaširanu vodu i jedu najskuplju ekološki uzgojenu hranu, i uopče ih ne brine kakvu vodu iz pipe piju kmetovi-goje-ovčice u okolici naftnih polja u americi

POVEZANE VIJESTI

Izbornik