fbpx

Nizozemska se priprema za saslušanje koje će koštati 50 milijardi dolara (plus troškovi pravnog postupka) zbog sramotnog bivšeg naftnog carstva bivšeg oligarha

Mikhail Khodorkovsky

Rusija osporava najveću svjetsku arbitražnu presudu na Vrhovnom sudu Nizozemske, jer je petnaestogodišnja bitka oko imovine nekadašnje najveće naftne kompanije u zemlji došla do vrhunca.

U veljači je nizozemski Žalbeni sud potvrdio prethodne nagrade suda s Ugovorom o energetskoj povelji i naložio Moskvi neka bivšim dioničarima Jukosa isplati 50 milijardi dolara plus kamate, nakon što je ruska vlada 2003. poduzela mjere zbog optužbi za prijevaru i utaju poreza. Ruske tvrdnje promatrane su kao “izvlaštenje” Jukosove imovine, nešto što Moskva gorljivo poriče.

U međuvremenu su odvjetnici te zemlje zatražili od najviših nizozemskih sudaca neka interveniraju i obustave odluku, a Vrhovni je sud početkom ovog mjeseca počeo saslušavati odgovarajuće usmene argumente. Niži sud, tvrde, nije razmotrio kršenje antikorupcijskih zakona od strane tvrtke kao ni to da oni koji bi imali koristi od nagodbe nisu niti “bona fide” niti “strani” investitori zaštićeni Ugovorom o Europskoj energetskoj povelji. Rusija osporava mutne okolnosti u kojima je tvrtka stečena i mrežu kompanija koje su pod nadzorom oligarha Jukosa, koji su podnijeli tužbene zahtjeve.

Kako se slučaj odštete za dioničare Jukosa odugovlačio, tako je on razotkrio napetosti između ruskog i međunarodnog prava. Iako je Moskva u početku bila potpisnica Ugovora o Energetskoj povelji, Rusija ga nikada nije ratificirala i primijenila ga je samo privremeno. Štoviše, kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama, nedavni ruski ustavni amandmani dali su ruskom Ustavnom sudu ovlast za preispitivanje presuda stranih i međunarodnih pravosudnih tijela.

Najveća odšteta u povijesti

Iznos od 50 milijardi dolara plus dodatni troškovi postupka čini ovaj slučaj najznačajnijom arbitražom u povijesti, u svijetu. Ukupna predložena nagodba slična je godišnjem iznosu kojeg Rusija izdvaja za obranu. S obzirom na to da se Kremlj usredotočio na smanjenje duga na povijesne najniže razine, progonjen povijesnim iskustvima spiralne inflacije i teškom otplatom zajma, podmirivanje takvog iznosa ima očite posljedice.

Pravna bitka dolazi u vrijeme kadase odnosi između Moskve i Europske pogoršavaju. U listopadu se ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov oglasio u vezi s rastućom napetošću sa zapadnim državama, rekavši kako je “vjerojatno najbolje da prestanemo razgovarati s onim ljudima na Zapadu koji su odgovorni za vanjsku politiku i koji ne razumiju potrebu međusobnog dijaloga s poštovanjem.”

Pravni postupak možda će samo povećati razdor između Kremlja i EU, što će samo možebitno pojačati ruske tvrdnje da je Europska Unija otvoreno antiruska.

Rast carstva Jukos

Jukos je bio među brojnim poslovnim divovima koji su proizašli iz tržišnih reformi započetih za vrijeme Mihaila Gorbačova 1980-ih, ali ozbiljno ubrzanih 1990-ih, kad je tadašnji predsjednik Boris Jeljcin krenuo u liberalizaciju gospodarstva. Postao je krunski dragulj poslovnog carstva kontroverznog oligarha Mihaila Hodorkovskog, jer je ono što je postalo poznato kao shema ”Zajmovi za dionice” zapravo pribavilo ogromno bogatstvo nekolicini ljudi. Ova i slične dražbe dovele su izravno do stvaranja klase oligarha u Rusiji.

Niz ovakvih ekonomskih reformi i povećanje političke autonomije ponuđenih republikama sastavnicama započele su niz događaja koji su razbili Sovjetski Savez. 1991. oružane snage, potpomognute tvrdokornim komunistima, krenule su u borbu za kontrolu nasuprot vladi Gorbačova vojnim napadom na moskovsku Bijelu kuću. U kultnim scenama uz pomoć kojih je došao na mjesto predsjednika novoosnovane Ruske Federacije, Jeljcin je, uzjahavši tenk, okupio narodnu potporu protiv puča.

Kako je jedan politički sustav ustupao mjesto drugome, politička pripadnost i poslovna vjerodostojnost Hodorkovskog pružila mu je jedinstveno stajalište, a on je uvršten u prvu Jeljcinovu vladu kao ekonomski savjetnik. Brze tržišne reforme ili kako je bilo poznato, “šok terapija” koju je provodio Jeljcinov tim značili su da su milijuni Rusa gotovo preko noći izgubili životnu ušteđevinu. Cijela industrija zaustavljena i siromaštvo se brzo povećalo.

Ali to je stvorilo i mogućnosti za ljude poput Hodorkovskog, dok je vlada pokušavala rasprodati državne tvrtke i njihovu imovinu radi poticanja gospodarstva. Jukos je bila jedna od takvih tvrtki, osnovana iz naftnih operacija u Sibiru i Samari i spremna za prodaju. Ekonomski kaos koji je definirao to razdoblje stvorio je učinkovitu metodu ”svima dostupno”; na namještenoj aukciji, Hodorkovski je sa svojim pratiteljima kupio tvrtku za samo 170 milijuna dolara. Njezina se istinska vrijednost u to vrijeme procjenjivala na oko 5 milijardi dolara, što je navelo jednog ekonomskog savjetnika da prodaju opiše kao “prijevaru stoljeća.”

Detalji dražbe i dalje su mutni, ali znalo se da su takve rasprodaje bile uobičajene u to doba. Banke koje su djelovale kao navodno nepristrani posrednici u ponudama često su bile u vlasništvu i pod utjecajem oligarha koji su davali ponude.

Bivši većinski dioničari Jukosa uključuju brojne visoko utjecajne poslovne lidere poput Leonida Nevzlina, koji je bio potpredsjednik tvrtke do bankrota. Nevzlin je ulogu preuzeo nakon banke Mentapep, na čijem je čelu stekao značajan udio u naftnoj kompaniji. Ako se potvrdi odluka nizozemskog suda, Nevzlin bi mogao biti proglašen najvećim pojedinačnim korisnikom.

Ranije je izviješteno da su on i drugi dioničari istraživali pritiske američke i europske vlade u pogledu oduzimanja ruske imovine, u slučaju odbijanja plaćanje odštete od strane vlade.

Jukosov raspad

Na vrhuncu, Jukos je proizvodio 20 posto ruske nafte, što ga čini jednim od najvećih svjetskih poduzeća. Tvrtka, osnovana privatizacijom državnih industrija nakon pada Sovjetskog Saveza, bila je kruna kontroverznog oligarhijskog poslovnog carstva. Hodorkovski je bio smatran najbogatijim čovjekom Rusije, s procjenjivanim osobnim bogatstvom od 15 milijardi dolara, sve do uhićenja zbog optužbi za prijevaru 2003. godine.

Kao Jeljcinov nasljednik, predsjednik Putin je osobnim prioritetom umanjio političku moć oligarha. Hodorkovski je postao istaknuti kritičar Kremlja, ali tvrdio je da se njegovo protivljenje odnosi na promicanje demokracije i liberalnih vrijednosti.

Pod težinom nepodmirenog poreza od 27 milijardi dolara proizašlog iz kriminalnih radnji Jukosovog menadžerskog tima, imovina tvrtke je zamrznuta, što je dovelo do propasti tvrtke. Sada već bivši oligarh odslužio je 10 godina zatvora nakon što je osuđen, ali je pušten 2013., nakon predsjedničkog pomilovanja od Putina.

Hodorkovski je uvijek tvrdio da je osuđujuća presuda isključivo rezultat njegovog protivljenja Kremlju. Međutim, iako je niz zahtjeva podnijet Europskom sudu za ljudska prava, sud je u konačnici presudio da njegovo suđenje nije bilo politički motivirano.

Očekuje se da će državni odvjetnik nizozemskog Vrhovnog suda (DSC) u petak, 13. studenog, dati svoje mišljenje o obustavi arbitražne presude Jukosa. Ovo će mišljenje otvoriti put DSC-u prema objavi suspenzije Jukosovih potraživanja do kasnijeg rješavanja glavnog slučaja. U međuvremenu, konačna presuda DSC-a u slučaju koja će koštati 50 milijardi dolara plus dodatnih sudskih troškova, za Jukos treba biti objavljena 2021. godine.

4.1 15 votes
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
19 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
vbk
Gost
vbk
14 dana prije

I ovdje ce ovaj sud iz nato Nizozemske izglasati u korist ovog zhidova oligharha protiv Rusije.
Sudovi u nato zemljama se koriste protiv Rusije kad je neki spor.
Ako je ovo obavezujuce, iz Rusije uskoro odlazi 50 miljardi dolara.
To je nato-cionisticka pravda.
A Hodrovski postaje junak naseg doba.

neznanac
Gost
neznanac
14 dana prije
Reply to  vbk

Ma kako bi bilo obvezujuće? Kako Nizozemski sud ima bilo kakve ingerencije..

Tvrtko
Gost
Tvrtko
14 dana prije
Reply to  neznanac

Kako, pljenidba ruske imovine u EU, da li je to njima ikakav problem ?

neznanac
Gost
neznanac
14 dana prije
Reply to  Tvrtko

Nema tamo toliko ruske imovine….A da nije u vlasništvu ovakvih kao što je Hodorkovski

gargamel
Gost
gargamel
14 dana prije
Reply to  Tvrtko

Bio bi da slavina za gas nije u Rusiji.

nessy
Gost
nessy
14 dana prije
Reply to  vbk

Da je Rusija zla diktatura, kakvom je Nizozemci prikazuju, Ovaj Rorshildov Zidov bi poginuo u nesteci u zatvoru, a ne bi dobio predsjednicko pomilovanje i priliku da tuzi domovinu koju je izvarao. Ali, nikad nije kasno, neke stvari se moze i popraviti…Puno katova imaju hoteli u kojima cesto boravi.

0000000
Gost
0000000
14 dana prije

Bitno je da oni rješavaju na sudu naftne kompanije,jer to je u interesu države. Šta je sa presudama u propustu Holandije prema Srebrenici i genocidu koji su dopustili? Zašto ne isplate štete prema majkama Srebrenice?

abopl
Gost
abopl
14 dana prije

Ovo je glavni razlog zasto je zapad mrzio i mrzi druga Staljina.
Da je on ziv, ne bi se usudili.

50 miljardi dati jednom covjeku, jel njemu treba toliki novac.
Treba li platiti porez?

Rusija godisnje potrosi na obranu toliko novca.
Ovdje nema nimalo pravde.

Ovaj Hodrovski placa anti ruske novine, financira anti ruske clanke, financira rusofobne trolove u Hrvatskoj, sirom svijeta…

Last edited 14 dana prije by abopl
Milance
Gost
Milance
14 dana prije

Vrsi se priprema za veliki rat, vise o tomu na blogu Procitajte scenarij za veliki rat https://blog.dnevnik.hr/globalnapolitika/?page=blog

Last edited 14 dana prije by Milance
Zsphere
Gost
Zsphere
14 dana prije
Reply to  Milance

Malo si zakasnio to traje (odnosno ww3) jos od 1945 i bespotrebne upotrebe nuklearnog oruzja protiv Japana, odnosno upotrijebljeno je kao geopoliticka palica protiv sssr-a. Cijela ta igranka oko tih kampova je patka, da stvarno misle napasti rf bas bi ih bolilo dupe za ranjenike njih bi ionako bilo nemoguce lijeciti ili spasavati od danasnjeg oruzja. Tu se vidi koliko su slabi kakvim se sve jadnim sredstvima sluze.

Kometa
Gost
Kometa
14 dana prije
Reply to  Milance

Reklamiraš sam svoj blog na tudjim portalima?!?

Last edited 14 dana prije by Kometa
Rijeka-2
Gost
Rijeka-2
14 dana prije

Nek meni netko objasni ako Amerika kao drzava ima pravo po americkom zakonu svakom zamrznuti imovinu ili cak konfiscirati zasto ne mogu Rusi?
Zar nije po zakonu skoro svake zemlje ( sorry nisam pravnik ) zapljeniti nekom imovinu?

Petar
Gost
Petar
14 dana prije

Suđenje je skoro tajno, toliko o transparensi na zapadu kad su velike igre.

davor3
Gost
davor3
14 dana prije

Organizatori prosvjednih demonstracija u Bjelorusiji nadali su se da će zemlju uvesti u kaos barem na nekoliko dana, a zatim zatražiti zapadnu vojnu pomoć, rekao je u petak stranim medijima predsjednik Aleksandar Lukašenko. 
Odlomke iz tog intervjua emitirala je bjeloruska TV kuća STV.

… ugrabili bi vlast koristeci proteste, onako kako se to dogodilo u Armeniji i Gruziji.
Zatim bi uslijedila poruka Zapadu…
A Zapad bi poslao trupe na zahtjev tobožne legitimne vlade.
Taj je scenarij imali su na umu “, rekao je Lukašenko.

Stock
Member
Famed Member
Stock
14 dana prije

Hajde Nermine, nebilo ti zapovjedjeno, popravi nekoliko sitnica.
1. Saslušanje ne košta 50 milijardi.
2.”Žalbeni sud potvrdio prethodne nagrade suda s Ugovorom o energetskoj povelji”

Spartak
Gost
Spartak
14 dana prije

Protiv šestokrake mafijaške hobotnice, koja uključuje dakako i NATO sudstvo, Moskva nema nikakve šanse da dobije taj spor. On je samo dio specijalnog rata koji banksteraj vodi protiv svake stvarno suverene zemlje. Jedini način borbe protiv tog ološa je zajednička akcija svih suverenih zemlja, prvenstveno RF i Kine, akcija u smislu oko za oko zub za zub. Drugog načina nažalost nema. Svijetu je stanju stalnoga rata i što prije to shvatimo, to bolje

JumpingJackFlash
Gost
JumpingJackFlash
14 dana prije

Putin je pogriješio što je uopće pustio Hodorkovskog iz zatvora…
To je jedno tajkunsko kvislinško smeće koje je sve radilo da sa svojom britanskim lihvarskom braćom opljačka i porobi Rusiju. Staljin bi ga bez brige stavio pred streljački vod i uopće ne bi nimalo pogrešio…

tvingo
Gost
tvingo
12 dana prije

Pred taj vod bi pseteta stavio i ja a i onoga ko ga je pustio na slobodu !!!

Ante
Gost
Ante
14 dana prije

Tajkuni u akciji uništavanja države. To mi je poznato iz Hrvatske, gdje su im pomogli političari koji sebe nazivaju onima koji vole svoju državu.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik