fbpx

Trenutak istine: Kako zemlje reagiraju na ekonomsku krizu i kako će sve završiti?

Koronavirus ekonomska kriza

Jučer je analitičar američkog Vijeća za inozemne odnose Jonathan Masters na službenoj stranici ovog neslužbenog vanjskopolitičkog tijela američkog establišmenta objavio prilično preciznu analizu utjecaja koronavirusa na najveće svjetske ekonomije i vjerojatne posljedice pandemije na temelju hladnih izračuna Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Situacija je zapravo ista onoj koju smo previđali u raznim člancima na ovu temu, a ne može biti drugačija jer među ekonomskim stručnjacima oko ključnih pitanja vlada konsenzus i svi se slažu da nakon suzbijanja pandemije, za mjesec ili dva, slijedi borba za ekonomski oporavak u kojoj neće svi položiti ispit i mnoge će vlade na izborima platiti račun za ono što slijedi. Objavljeni su podaci i za Hrvatsku, ali o njima ćemo nešto kasnije. U izvješćima koje su objavili CFR i stručni portal Poslovni vjesnik manje pozornosti treba dati na ono što će se događati kratkoročno ili srednjoročno sa spomenutim ekonomijama, a više pažnje usmjeriti na društveno ekonomske modele u tim zemljama i zašto su neke od njih otpornije na krizu, a neke će pretrpjeti teški udarac.

„Pandemija koronavirusa usporava globalnu trgovinu i prijeti velika recesija, a najveća svjetska gospodarstva poduzimaju izvanredne mjere kako bi pokušale ublažiti krizu. Koronavirus koči globalnu ekonomiju, što nije sporno. U nekoliko tjedana je Covid-19 svijet gurnuo na rub recesije teže od financijske krize iz 2008. godine. Dubina i trajanje pada ovisit će o mnogim čimbenicima, uključujući ponašanje samog virusa, reakcije sustava javnog zdravstva i ekonomskih intervencija“, podsjeća Jonathan Masters.

S obzirom na izvanrednu prirodu krize izazvane pandemijom, donositelji fiskalne i monetarne politike u raznim zemljama donose razne odluke. Mnogi za oporavak ekonomije izdvajaju  nevjerojatne jamstvene iznose  koji bi zajedno mogli nadmašiti 10 000 milijardi dolara.

Ovo je ogroman iznos i u prednosti su zemlje koje imaju politički nadzor nad svojim središnjim bankama, kojeg je Zapad odbacio u ime libertarijanske dogme. Međutim, situacija nije svugdje ista i tek je sad primjetno koliko, na primjer, nadzor nad Europskom središnjom bankom imaju vladajuće strukture u Berlinu, što se nije dogodilo jučer ili s početkom koronavirusne krize, već traje od prvih dana ugovora o fiskalnoj i monetarnoj uniji, izdavanja eura kao zajedničke valute i traje sve do danas. Na ovu anomaliju posebno upozoravaju u Rimu, ali i Parizu, a tijekom krize u Grčkoj i na Cipru nitko nije obraćao pozornost na vapaje Atene i Nikozije. Sada su i ostali svjesni njemačke hegemonije u EU, ali hoće li to Berlinu pomoći da prevlada krizu?

Koliko će recesija biti teška?

Izvješća s početka travnja pokazala su da globalna ekonomija plovi u ogromnu oluju.

“Predviđamo najgori gospodarski ispad nakon Velike depresije,” rekla je Kristalina Georgieva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U međuvremenu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj priopćila je kako su njeni pokazatelji pokazali najjače upozorenje da je većina velikih gospodarstava ušla u “oštro usporavanje”. Sa svoje strane, Svjetska trgovinska organizacija prognozirala je da će gotovo sve regije svijeta ove godine pretrpjeti dvoznamenkasti pad trgovine, a najteže su pogođeni izvoznici iz Sjeverne Amerike i Azije.

No, ovdje treba uzeti u obzir unutarnja tržišta i da je BDP Kine, na primjer, 2008. o izvozu ovisio 32,6%, a 2018. je ta brojka pala na 19,5%. Uzmimo da je zbog trgovinskog rata i mjera takozvanog „ekonomskog nacionalizma“, koje su kroz propagandnu kampanju dale znatne rezultate, dodatno pao i Kina se više ne može smatrati samo „svjetskom tvornicom“, već ekonomskom silom s jakom unutarnjom potrošnjom  koja treba zadovoljiti potrebe 1,5 milijarde ljudi.

Mnoge vlade su u prvom kvartalu ove godine zamrznule društvene i ekonomske aktivnosti u cijelosti ili dijelovima svojih država kako bi spriječile širenje virusa, zatvarajući „nebitne“ tvrtke i naređujući stanovnicima da tjednima ostanu kod kuće. Veliki dio svjetske populacije se našao u nekoj vrsti „dragovoljnog“ kućnog pritvora.

Glavne industrije, posebno aviokompanije i drugi sektori vezani za putovanja, na rubu su bankrota. Vlade se nadaju da se ekonomije moći zaustaviti bez uzrokovanja ekstremnih poremećaja, kao što su rasprostranjeni poslovni neuspjesi ili nezaposlenost, te da će se sve brzo vratiti kao što je bilo, istog trenutka kada epidemija popusti.

Koliko su brzo vlade trebale rješavati ekonomske probleme, stvar je rasprave. Krajem ožujka je američki predsjednik Donald Trump dao kontroverznu izjavu, rekavši da bi želio započeti s punim radom u Sjedinjenim Državama do Uskrsa, 12. travnja. Međutim, usred brzog porasta broja smrtnih slučajeva od koronavirusa, njegova je uprava kasnije pooštrila mjere socijalnog distanciranja do kraja travnja. Neke europske i azijske vlade, koje su vjerovale da su suzbile epidemiju, počele su polako otvarati svoja gospodarstva, ali su ih pojave infekcija u drugim dijelovima svijeta prisilile da zatvore granice, a neke su ponovno uspostavile ograničenja.

Za sada se neki ekonomisti nadaju snažnom globalnom oporavku već u trećem kvartalu ove godine, kao što je bio slučaj s brzim oporavkom Azije nakon izbijanja teškog akutnog respiratornog sindroma SARS 2003. Međutim, drugi upozoravaju da bi ova pandemija mogla biti ekonomski puno destruktivnija nego bilo koja prošla epidemija i sugeriraju oprez da bi oporavak mogao potrajati mnogo duže.

U međuvremenu, mnoge svjetske sile pomjeraju planine kako bi poduprle svoja gospodarstva u oštrom padu u vrijeme koronavirusne pandemije.

Kina

Drugo ili prvo gospodarstvo, ovisno o izračunu i uzimamo li nominalni BDP ili BDP prema paritetu kupovne moći, ponovno se budi. Peking je ukinuo brojne mjere početkom travnja, nakon pretrpljenog udara koronavirusa koji je „blindirao“ gradu Wuhan i provinciju Hubei. Nekoliko tjedana „željezne karantene“ koje je vlada uvela za desetine gradova dovelo je u tim područjima do dvoznamenkastog postotnog pada u tvorničkoj proizvodnji, maloprodaji, građevinarstvu i drugim gospodarskim aktivnostima. Iako je to za nas normalna brojka, gradska nezaposlenost u „izoliranim područjima“ je premašila „rekordnih“ 6 posto u veljači, piše Jonathan Masters, upućujući na ažurirane statistike regionalnih vlasti Hubeija.

Može se činiti da je Kina danas ranjivija nego tijekom u globalnog gospodarskog oporavka nakon financijske krize 2008. godine, kada je Peking na mjere poticaja  potrošio oko 500 milijardi dolara. Proteklih godina je Kina uvećala svoj državni dug koji je 2018. iznosio 50,5%  bruto domaćeg proizvoda. Zbog ovog podatka mnogi analitičari misle da si Peking ne može priuštiti agresivne poticaje po uzoru na SAD ili neke zemlje EU. Ali to nikada i nije bila politika Kine i za odstupanja od „petoljetke“ i zadanih smjernica moraju postojati opravdani razlozi, a oni su tu, ali mora postojati konsenzus u partijskom vrhu, a tu ne znamo što je dogovoreno i što Kina tek misli učiniti.

Za sada nema nikakvih većih odstupanja od kineskih smjernica „planske privrede“ za petoljetna razdoblja. Do sada je Narodna banka Kine poduzela relativno skromne radnje, smanjujući obvezne rezerve za banke, što će im omogućiti da daju zajam od dodatnih 80 milijardi dolara, ne nužno u američkoj valuti, za poslovanje i najavljuje se da će se smanjiti kamatne stope, ali tek u narednim mjesecima.

Analitičari kažu da će glavni znak na koji će se paziti biti najava godišnjeg ciljanog rasta Pekinga, koja je odgođena zbog virusa. Ambiciozni cilj od oko 6 posto mogao bi značiti da dolazi ogroman paket stimulacija, dok bi skromniji broj, bliži tri posto, vjerojatno značio nastavak statusa quo. Postoji i mogućnost da se Kina odrekne postavljanja cilja za ovu godinu i da uopće ne iznosi nikakva predviđanja, iako je ranije na službenoj razini rečeno da ciljani rast može ostati željenih 6%, a najviše se može revidirati na 5%.

Što se tiče kineskog duga, on sigurno neće biti razlog izostanka poticaja. Osim toga, mi ne znamo kolike su stvarne zlatne rezerve i Kine i mnoge druge pokazatelje koje Peking nije dužan objaviti, stoga treba biti oprezan s ovakvim predviđanjima. Na donjem grafikonu se vidi kako je dug Njemačke nakon krize 2008. oštro pao. Je li to posljedica vrijednih njemačkih radnika ili dominacijom u Europskoj središnjoj banci i nad eurom kao „zajedničkom valutom“, to je tema za opširnu analizu. Kao što smo naveli, Rim, Atena, Nikozija, sada i Pariz će reći da je u pitanju potonja tvrdnja, dok Berlin tvrdi da je Njemačka ekonomska lokomotiva Europe iz posve drugih razloga. Za odgovor na ovo pitanje ćemo pripremiti posebnu analizu, a sada nastavimo s koronavirusnom krizom.

Kineski javni dug i isti drugih velikih ekonomija u odnosu na BDP od 2000. do 2015. Njemačka
FOTO: Kineski javni dug i isti drugih velikih ekonomija u odnosu na BDP od 2000. do 2015.

Njemačka

Očekuje se da će njemačko gospodarstvo pasti  prvi put od 2009., a predviđanja pada za ovu godinu se kreću od 3 do 10 posto, ovisno o duljini zatvaranja zemlje. U ožujku se gotovo pola milijuna njemačkih tvrtki prijavilo zaposlenike koji su se pridružili kratkoročnom vladinom programu namijenjenom sprečavanju masovnih otpuštanja.

Kako bi se suočio s ekonomskim padom, Berlin odustajući od svoje postojane posvećenosti uravnoteženim proračunima, poznatim kao „Shwarze Null ili “crna nula” i izdvaja najmanje 350 milijardi eura, oko 10 posto BDP-a, za podršku svom i ujedno najvećem gospodarstvu eurozone. Sredstva će se trošiti za spašavanje poslovanja, uključujući davanje neograničenih zajmova i potencijalno uzimanje uloga u kapitalu.

“Radimo sve što je potrebno i nećemo se baš svaki dan pitati što to znači za naš deficit”, rekla je kancelarka Angela Merkel, koja je vodila zemlju i kroz krizu 2008. godine.

Dužnosnici napominju da je Njemačka spremna na agresivnu potrošnju jer vlada posljednjih godina kontrolira svoje financije, smanjujući svoj omjer duga i BDP-a s više od 80 posto u 2010. na ispod 60 posto danas. Kako je Berlin to uspio, rekli smo da je otvoreno pitanje. Stroge mjere štednje, njemačka disciplina, marljivost i upornost koji karakteriziraju njemački narod? Moguće, ali se ne slažu svi s tom tvrdnjom.

Japan

Ekonomisti predviđaju da će se japansko gospodarstvo usmjereno na izvoz ove godine pasti za oko tri posto, što bi bilo najgori učinak od 2008. godine. Dubok utjecaj pandemije dolazi čak uslijed gospodarskog usporavanja koje je posljedica porasta poreza na promet prošle jeseni. Virus je također prisilio vladu da  odgodi Olimpijske igre do sljedeće godine.

Poput nekih svojih „partnera“ na Zapadu, japanska vlada odgovorila je ogromnim paketom pomoći  vrijednim gotovo 1000 milijardi dolara. Najcrnje prognoze govore o padu 20 posto japanskog BDP-a, ali analitičari kažu da će stvarni utjecaj na potrošnju biti mnogo manji.

„Nije pretjerano reći da se japansko gospodarstvo i svjetska ekonomija trenutno suočavaju s najvećom krizom od Drugog svjetskog rata. Zaštitit ćemo zaposlenost i živote po svaku cijenu “, rekao je premijer Shinzo Abe.

Mjere spašavanja uključuju gotovinske isplate građanima i malim i srednjim poduzećima, beskamatne zajmove, odgode plaćanja poreza i drugih davanja.

Zbog stanja na burzama sredinom ožujka, Banka Japana je objavila da će udvostručiti na više od 100 milijardi dolara godišnju kupnju dionica, obveznica i druge imovine. Međutim, neki kritičari kažu kako je ovaj potez pokazao ograničene mogućnosti Banke Japana, nakon što je godinama držala kamatne stope na nuli.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Epidemija je paralizirala britansko gospodarstvo, i to u vrijeme kada London pregovara o odnosu s Europskom unijom poslije Brexita. I prije izbijanja epidemije je već postojala zabrinutost od recesije zbog takozvanog „tvrdog Brexita“. Ekonomisti kažu da bi koronavirusna kriza 2020. mogla odsjeći 5 do 10 posto britanske ekonomije.

Vlada je spremna na intervencije koje bi bile “bez presedana u povijesti britanske države”, izjavio je početkom ožujka ministar financija Rishi Sunak. Unutar hitnih mjera se ministarstvo financija obvezuje da će nekoliko mjeseci plaćati 80 posto plaća radnicima kako bi se spriječila masovna otpuštanja u velikim kompanijama. Nude se poticaji za samozaposlene radnike i za njihove izgubljene plaće, odgođeno je plaćanje poreza, povećane su naknade za nezaposlene i usvojen je program zajma za male i srednje tvrtke, a dobrotvornim organizacijama se pruža pomoć za spašavanje.

Banka Engleske spustila je svoju referentnu kamatnu stopu na 0,5 posto, što je rekordno nizak nivo, a banke su oslabile potrebe za kapitalom. U izvanrednom potezu početkom travnja, središnja banka se složila da će izravno financirati vladinu potrošnju tijekom krize, oslobađajući je od potrebe izdavanja duga na tržištu obveznica. Ako ste pratili situaciju, to je slično onome što se događa u Washingtonu, gdje je FED pristao kupovati državne obveznice, što je praksa koja se smatrala nezamislivom, posebno u ovakvim iznosima.

Sve u svemu, spasilački napori mogli bi dovesti do toga da će Britanija na mjere spašavanja potrošiti 400 milijardi funti ili oko 15 posto BDP-a.

Sjedinjene Države

Zbog zapanjujućeg udara na američko gospodarstvo od sredine ožujka  se otprilike 17 milijuna Amerikanaca prijavilo na naknade za nezaposlene.

„Prije ove krize, najveći broj prijava u jednom tjednu bio je 695 000 1982. Neki analitičari sugeriraju da bi stopa nezaposlenosti u SAD-u u drugom kvartalu mogla doseći čak 40 posto, što je znatno više od vrhunca od 25 posto tijekom Velike depresije.“

Dok se Washington kritizira zbog lošeg upravljanja odgovorom javnog zdravstvena na pandemiju, Wall Street i Fed odaju priznanje Bijeloj kući za „odlučni potez u stabilizaciji financijskih tržišta“. U ožujku su Federalne rezerve najavile da će učiniti  sve u svojoj moći  kako bi podržale gospodarstvo i osigurale likvidnost.

Među povijesnim akcijama Federalnih rezervi su bile snižavanje kamatnih stopa blizu nule, smanjenje zahtjeva za bankarskom rezervom na nulu, brza kupovina stotina milijardi dolara državnih obveznica i hipotekarnih vrijednosnim papirima, kupovina korporativnog i općinskog duga i hitna odgoda otplate kredita za nebankarski sektor.

U međuvremenu, zakonodavci su usvojili paket poticaja u  iznosu od 2000 milijardi dolara dva bilijuna dolara, kojeg su američki analitičari okarakterizirali kao „mostni zajam“ kako bi se američko gospodarstvo izvuklo iz krize. On uključuje izravne isplate do 1200 dolara pojedincima, ali samo poreznim obveznicima, stotine milijardi dolara zajmova i nepovratnih sredstava za kompanije, povećanje naknada za nezaposlene i podrška bolnicama i zdravstvenim djelatnicima.

“Zapravo, ovo je ratna razina ulaganja u našu državu”, rekao je vođa većine u  Senatu Mitch McConnell.

Europska unija

Ministri financija eurozone složili su se oko paketa poticaja vrijednog 500 milijardi eura kako bi se osiguralo hitno kreditiranje i druga pomoć zemljama članicama, tvrtkama i radnicima.

Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, obećala je da neće postojati „ograničenja“ za obranu eurozone. Banka bi ove godine trebala kupiti do 750 milijardi eura dodatnih obveznica kako bi svojim članicama pomogla usporavanje krize.

Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka

MMF je izdvojio 100 milijardi dolara za pozajmljivanje državama članicama koje se suočavaju s akutnom financijskom krizom zbog koronavirusa, a prednost se daje ekonomijama u nastajanju. Do početka travnja više od devedeset zemalja zatražilo je spašavanje.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass rekao je da banka izdvaja više od 150 milijardi dolara za suzbijanje učinaka pandemije. Procedura za više od dvije desetine zahtjeva za kredit vezanim za virus je ubrzana, a još je mnogo toga u izradi. Do sada je Indija dobila najveći zajam od milijardu dolara.

Kao što vidimo, hladne brojke tehnokrata i statističkih ureda govore o recesiji, ali ne svugdje. I dok se čak i za neka velika gospodarstva predviđa recesija na godišnjoj razini, za Kinu i brojen druge zemlje se govori o „usporavanju rasta“. Dakle  rasta će biti, ali on neće biti kao 2019. godine ili neće ostvariti ciljani postotak s početka 2020. već će biti „nešto manji“, kao u slučaju Kine, gdje su se zbog brze eliminacije prijetnje u Wuhanu vratili zadanom rastu od 6% i tvrde da će se na kraju ove godine svesti računi i ostvarit će se zadani ciljevi. Hoće li to biti tako, ovisi o više faktora, ali ne posebno o izvozu, kako se voli tvrditi. Konačno, Kina je do neslućenih razmjera podigla kapacitete proizvodnje medicinske opreme i lijekova za cijeli svijet, a slično je s Indijom, koja je morala uvesti zakonsku regulativu za izvoz kako sama ne bi ostala bez tih proizvoda za svoje stanovništvo.

A što će biti s Hrvatskom?

Ovo bi uglavnom bila predviđanja za recesiju, kvartalnu i godišnju, za najveće svjetske ekonomije, a što je s Hrvatskom. I ovdje vlada provodi mjere i usvaja programe poticaja usmjerene na spas ekonomije. No naši su problemi poznati,. Pretjerana ovisnost o uvozu, turističkom sektoru i javni sektor koji se još uvijek može smatrati „birokratskim mastodontom“ što je u informatičkoj eri nezamislivo. Realna ekonomija je davno uništena, a poljoprivreda se vodi na pojedine uspjehe malih obiteljskih gospodarstava, koji za ne mogu spasiti ukupnu bruto domaći proizvod.

Svjetska banka navodi i da je službeni Zagreb pripremio paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a.

Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze zbog pandemije koronavirusa, pa tako procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad 9 posto.

“Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta i mogla bi rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto”, ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke.

Kako se procjenjuje, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, prije svega zbog zabrane putovanja i usporavanja aktivnosti s glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i ostatku eurozone.

I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške. Radnici koji su privremeno radili u inozemstvu su se počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti koja bi mogla porasti ove godine iznad 9 posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 8,3 posto.

Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto bruto domaćeg proizvoda.

Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto. U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto, proračunski deficit u 2021. bi trebao biti 6,4 posto.

U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i da se fokusira na povećanje otpornosti na vanjske šokove i podigne vlastiti potencijal rasta.

“Tijekom ovih iznimno teških vremena donositelji odluka moraju djelovati odlučno. Potrebno je djelovati žurno kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i sustavi socijalne zaštite, pružila potpora privatnom sektoru te očuvali financijska stabilnost i povjerenje jer je sve to ključno za živote ljudi”, kaže Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Simulirani scenariji upućuju na to da će zbog pandemije uzrokovane koronavirusom u 2020. rast u Europi i središnjoj Aziji zamijeniti recesija, uz pad u rasponu od 4,4 do 2,8 posto, ali „oporavak slijedi već 2021. godine, zbog uvođenja mjera javne politike, postupnim oporavkom cijena roba u svijetu i jačanja trgovine“.

„Održavanje razmaka među ljudima te zatvaranje škola i poduzeća koja nisu prijeko potrebna nužne su mjere za suzbijanje širenja pandemije i spašavanje života. Istodobno, cilj javnih politika mora biti smanjenje gospodarskih troškova tih mjera te osiguranje brzog i izbjegavanje produljenog oporavka nakon završetka pandemije”, rekla je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Mjere potpore, kao što su novčana pomoć ili subvencije u zdravstvu za pomoć ranjivim osobama i obiteljima, te privremeni krediti i porezne olakšice za poduzeća bit će ključne za ublažavanje gospodarskog pada i očuvanje radnih mjesta, navodi se u izvješću. Grupa Svjetske banke poduzima brze sveobuhvatne mjere kako bi državama u razvoju pomogla poboljšati odgovor na pandemiju, povećati kontrolu bolesti, unaprijediti javnozdravstvene intervencije i privatnom sektoru pomoći da nastavi poslovati i zadrži radna mjesta.

Tijekom sljedećih 15 mjeseci državama će pružiti financijsku potporu u iznosu od 160 milijardi dolara kako bi im pomogla u zaštiti siromašnih i ranjivih, te u potpori poduzećima i poticanju gospodarskog oporavka, navodi se u izvješću kojeg je djelomice prenio Poslovni vjesnik.

U svjetlu gore navedenog, što smo više puta spomenuli u raznim materijalima na ovu temu, uz sve loše što se događa i što će se tek dogoditi, koronavirusna pandemija će biti najbolji pokazatelj ikada koji je društveno-ekonomski model učinkovit, a koji se održava na špekulativnim aktivnostima krupnog kapitala, koji  državu zove u pomoć samo u ovakvim i sličnim okolnostima. Kriza DotCom 2000. narode zapadnih zemalja očito nije naučila ničemu, baš kao ni kriza 2008., koja je počela bankrotom Leman Brothersa i prelila se na cijeli svijet.  Oba puta su „gubici nacionalizirani, a ubrzo potom profit opet privatiziran“, kako je spomenuo jedan od naših komentatora. Podsjetimo da je 2014. pokrenut proces dedolarizacije, a nakon toga je su Kina i Rusija počeli graditi paralelnu financijsku arhitekturu za ekonomski globalizirani svijet. Vrata su svima otvorena, a da su mnogi prepoznali potencijal u tim strukturama, vidjelo se iz ulaska brojnih američkih saveznika u de facto kinesku „Azijsku infrastrukturnu i investicijsku banku“. Nema sumnje da će po završetku 2020. i kada budu dostupni svi podaci iz svih svjetskih zemalja, konačno izvješće ujedno biti i presuda u sporu koji je model učinkovitiji, ne samo u smislu gospodarskog rasta, već i društvene kohezije, učinkovitosti javnog sektora, posebno sustava javnog zdravstva i svega drugog što utječe na živote svih nas. Živimo burna vremena, ali ovo definitivno nije globalna katastrofa.  Osim za gurue libertarijanskih dogmi, što je svakim danom sve vidljivije.

CFR / Poslovni.hr

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
102 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije

Obavezno uvesti strožije kazne za sve koji ne vjeruju prevarantima ?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Što se tiče zaposlenosti, ekonomskog oporavka, tu i nisam baš pesimist.Kao što je stalo u jednom danu, tako se relativno brzo može i ponovo pokrenuti sve ono što je stalo. Kao da se ništa nije dogodilo. Jest, bilo je tu neka dva mjeseca nerada, zastoja, a ukupni rezultat je veća… Pročitaj više »

Dejan
Gost
Dejan
2 godine prije

Zna se kako će se završiti… obaveznim čipiranjem i spajanjem na AI. Počeće u velikim gradovima, doći će i do sela. Gde onda pobeći? Hmmm, a ionako sam hteo da odem na Tibet, eto pobeći u pećine Himalaja i postati adept, duhovni učenik u njihovim školama misterija. Čipiranje i elektronski… Pročitaj više »

crna guja
Gost
crna guja
2 godine prije

pandorina kutija se otvorila rubikonova kocka se slozila

mislim
Gost
mislim
2 godine prije

ideja kapitalizma se zasniva na prirodnom zakonu . kao ko je sposobniji će da više napreduje , ako je neko nesposopan ima da crkne.
tako da je u stvari nehuman.

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije

Živio kapitalizam! Gdje su sada svi oni koji zagovaraju minimalnu ulogu države? Sve na stranu, toliki članak, a niti jedna informacija o inflaciji? Lova se printa na tone i daje ljudima koji ne proizvode ništa jer nemaju kome ili su prisiljeni sjediti doma = inflacija. Gospodarska aktivnost pada, novčana masa… Pročitaj više »

Mlata
Gost
Mlata
2 godine prije

Sankcije, bombardovanje, restrikcije struje, demonstracije, okruženi narodima koji napokon dobili nezavisnost, mi im krivci bili do sad….naučili nositi se sa svim nedaćama ovoga sveta

Alex
Gost
Alex
2 godine prije

Počinje svjetski rat između rada i kapitala. Napokon ćemo vidjeti jeli Marx bio u pravu. Kapitalizam bi se morao urušiti kao kuća od karata, a mjere koje poduzima većina relevantnih zemalja idu u smjeru zaštite rada…osim USA, naravno. Primarno je u ovom slučaju proizvodnja hrane… koju RH uništava već tri… Pročitaj više »

Becko
Gost
Becko
2 godine prije

Sretan Uskrs tko slavi danas :-).
Ovo je bljutavo favoriziranje Kine. Baš me zanima koji će europljanin mjenjati kvalitetu života koju ima ovde za Kinesku kvalitetu života :-))). Slažem se da će se semafor gledati za godinu dvije :-))

Zarson
Gost
Zarson
2 godine prije

Opet zelje i fantazije analiticara,da proces dedolarizacije,propa je, samo sto nije vis da jos i jaca u krizi,ne baljezgati napamet

Miro
Gost
Miro
2 godine prije

Najvise od ovog profitira Kina, nema sta vise tu reci.

cro crv
Gost
cro crv
2 godine prije

A KAD CE ZDRAVSTVENA SOCIOEKONOMSKA POLITICKA SVJETSKA KRIZA IZAZVANA LANCANOM KOVID19 KORONA SVRSITI SVOJU MISIJU NA PLANETI ZEMLJI VJEROVATNO NIKADA .E TU BI I JA TREBAO MALO ZASTATI I OSVRNUTI SE NA CINJENICU DA JE CITAV SVJET OKRUZEN DOKAZANIM LUDJACIMA S TIM DA NE VREDJAM NIKOG A SVI MI ZNAMO… Pročitaj više »

cro crv
Gost
cro crv
2 godine prije

NE VJERUJEM .A HRVATSKA— IPAK IMA MANJE OBOLJELIH I UMRLIH —

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
2 godine prije

Koji fotonski teror očnog živca, stavljajte slike ko one ljepotice sa: Koronavirus fejk njus i cenzura………..

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata
2 godine prije

Zavrsice tocno onako kako su zamislili oni koji su zaduzili Bil Gatesa, H. Kissingera, Sorosa i sve ostale zlotvore da nas pobiju na pola milijarde ili milijardu…Sve ostalo je utjeha tipa: “me nece oni” ili “to su ti teorije zavijere”…Ili najbolja utjeha: “politicari brinu o svome narodu, nece oni to… Pročitaj više »

Mucke
Gost
Mucke
2 godine prije

Fakat postajete naporni sa ovom golf lopticom kao ilustracijom svakog clanka.

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
2 godine prije

Inaće već senaciotori po čemerici dreče kako je Kina kriva zbog “virusa” i da je čemerički dug prema njoj otpisan time što su ih, čemeriku, zarazli “virusom”, overtone overtone…………..

Ime
Gost
Ime
2 godine prije

Nadam se da će žuće propasti a Russia neće.

Ive
Gost
Ive
2 godine prije

Sto se tice Hrvatske pa anemicni premijer je davno izjavio da je ekonomija pojam o kojemu on nema pojma. Dakle shodno tome on nema pojma sto ce se dogadjati, osim da ce se nastaviti pljacka i ugnjetavanje stoke sitnog zuba.

American_dream
Gost
American_dream
2 godine prije

Kinezi nisu iznimka, vec pravilo, indoktrinirane kineske ovce smjestene su u tvornicke torove i krletke megapolisa , gdje za sada jos smiju prespavati do nove smjene, dapace ,ovce jos imaju slobodu brabonjati u toru, dok radnicka klasa kine mora nositi pelene na radnom mjestu ,zbog radi obaranja svetskog rekorda u… Pročitaj više »

Kkk
Gost
Kkk
2 godine prije

Cim cujem rijec globalna ekonomija , odmah se hvatam za pistolj.

Bosanac
Gost
Bosanac
2 godine prije

svima nama treba 2-3 obroka dnevno, nesto krpica, voda i sredstva za higijenu….sve to imamo tu oko nas mozemo si sami pravit….ove igre monopola su price za velike, nas problem su domaci izdajnici

Yagoda
Gost
Yagoda
2 godine prije

Heej, pa Svjetska banka je i kriva za sve ovo, uz Gatesa i ekipu. Glavni partneri Gavi alliance (Gatesova organizacija za procjepljivanje covjecanstva) su WHO i Svjetska banka. Svjetska banka ima najvise koristi od ovog globalnog kolapsa ekonomije. Zaduzit ce cijeli svijet svojim kreditima i vozi Misko.. Samo treba polinkat… Pročitaj više »

mladen3x
Gost
mladen3x
2 godine prije

Zašto Kina i Njemačka imaju toliko veliki državni dug i tko drži taj dug?

Splitexpres
Gost
Splitexpres
2 godine prije

Sve ovisi o smjeru kojim će se krenuti i kada?Ako kriza potraje duže i rezovi će biti veći,ali za RH to može biti bolje?Svi dužnici će profitirati,rijesavati će se problem Italije,Francuske,Španjolske,ali o jačini krize ići će se u rezanje kamata i određeni dio glavnice?Hrvatska će se priključiti na taj vlak,… Pročitaj više »

Ive
Gost
Ive
2 godine prije

Doznajemo koliko će zadužene građane u prosjeku stajati solemnizacija u Hrvatskoj. Sto ja preporucujem svima gradjanima svijeta posebno ovima u Hrvatskoj: 1. odmah pod hitno prodati dionice 2. odmah povuci sav ustedjeni novac iz banaka 3. otkazati sve CREDITNE CARTICE 4. Ukoliko se ozbiljno razbolite sa smrtnom opasnosti, prodati svu… Pročitaj više »

puki
Gost
puki
2 godine prije

– Uvijek kažem na ovom portalu, da svaki put kada se spominje ta i ta oreganizacija, treba čitateljima objasniti o kakvoj se organizaciji radi. Dakle “Vijeće za inozemne odnose” (CFR), koje ovdje kobajagi iznosi crne prognoze– je ustvari glavno političko gnijezdo, globalne elite iliti duboke države, iliti kabale. Glavni centri… Pročitaj više »

Bosanac
Gost
Bosanac
2 godine prije

kako ce zavrsit 🙂 https://youtu.be/gF9XGtPhWLY

POVEZANE VIJESTI

Izbornik