Trenutak istine: Kako zemlje reagiraju na ekonomsku krizu i kako će sve završiti?

Koronavirus ekonomska kriza

Jučer je analitičar američkog Vijeća za inozemne odnose Jonathan Masters na službenoj stranici ovog neslužbenog vanjskopolitičkog tijela američkog establišmenta objavio prilično preciznu analizu utjecaja koronavirusa na najveće svjetske ekonomije i vjerojatne posljedice pandemije na temelju hladnih izračuna Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Situacija je zapravo ista onoj koju smo previđali u raznim člancima na ovu temu, a ne može biti drugačija jer među ekonomskim stručnjacima oko ključnih pitanja vlada konsenzus i svi se slažu da nakon suzbijanja pandemije, za mjesec ili dva, slijedi borba za ekonomski oporavak u kojoj neće svi položiti ispit i mnoge će vlade na izborima platiti račun za ono što slijedi. Objavljeni su podaci i za Hrvatsku, ali o njima ćemo nešto kasnije. U izvješćima koje su objavili CFR i stručni portal Poslovni vjesnik manje pozornosti treba dati na ono što će se događati kratkoročno ili srednjoročno sa spomenutim ekonomijama, a više pažnje usmjeriti na društveno ekonomske modele u tim zemljama i zašto su neke od njih otpornije na krizu, a neke će pretrpjeti teški udarac.

„Pandemija koronavirusa usporava globalnu trgovinu i prijeti velika recesija, a najveća svjetska gospodarstva poduzimaju izvanredne mjere kako bi pokušale ublažiti krizu. Koronavirus koči globalnu ekonomiju, što nije sporno. U nekoliko tjedana je Covid-19 svijet gurnuo na rub recesije teže od financijske krize iz 2008. godine. Dubina i trajanje pada ovisit će o mnogim čimbenicima, uključujući ponašanje samog virusa, reakcije sustava javnog zdravstva i ekonomskih intervencija“, podsjeća Jonathan Masters.

S obzirom na izvanrednu prirodu krize izazvane pandemijom, donositelji fiskalne i monetarne politike u raznim zemljama donose razne odluke. Mnogi za oporavak ekonomije izdvajaju  nevjerojatne jamstvene iznose  koji bi zajedno mogli nadmašiti 10 000 milijardi dolara.

Ovo je ogroman iznos i u prednosti su zemlje koje imaju politički nadzor nad svojim središnjim bankama, kojeg je Zapad odbacio u ime libertarijanske dogme. Međutim, situacija nije svugdje ista i tek je sad primjetno koliko, na primjer, nadzor nad Europskom središnjom bankom imaju vladajuće strukture u Berlinu, što se nije dogodilo jučer ili s početkom koronavirusne krize, već traje od prvih dana ugovora o fiskalnoj i monetarnoj uniji, izdavanja eura kao zajedničke valute i traje sve do danas. Na ovu anomaliju posebno upozoravaju u Rimu, ali i Parizu, a tijekom krize u Grčkoj i na Cipru nitko nije obraćao pozornost na vapaje Atene i Nikozije. Sada su i ostali svjesni njemačke hegemonije u EU, ali hoće li to Berlinu pomoći da prevlada krizu?

Koliko će recesija biti teška?

Izvješća s početka travnja pokazala su da globalna ekonomija plovi u ogromnu oluju.

“Predviđamo najgori gospodarski ispad nakon Velike depresije,” rekla je Kristalina Georgieva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U međuvremenu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj priopćila je kako su njeni pokazatelji pokazali najjače upozorenje da je većina velikih gospodarstava ušla u “oštro usporavanje”. Sa svoje strane, Svjetska trgovinska organizacija prognozirala je da će gotovo sve regije svijeta ove godine pretrpjeti dvoznamenkasti pad trgovine, a najteže su pogođeni izvoznici iz Sjeverne Amerike i Azije.

No, ovdje treba uzeti u obzir unutarnja tržišta i da je BDP Kine, na primjer, 2008. o izvozu ovisio 32,6%, a 2018. je ta brojka pala na 19,5%. Uzmimo da je zbog trgovinskog rata i mjera takozvanog „ekonomskog nacionalizma“, koje su kroz propagandnu kampanju dale znatne rezultate, dodatno pao i Kina se više ne može smatrati samo „svjetskom tvornicom“, već ekonomskom silom s jakom unutarnjom potrošnjom  koja treba zadovoljiti potrebe 1,5 milijarde ljudi.

Mnoge vlade su u prvom kvartalu ove godine zamrznule društvene i ekonomske aktivnosti u cijelosti ili dijelovima svojih država kako bi spriječile širenje virusa, zatvarajući „nebitne“ tvrtke i naređujući stanovnicima da tjednima ostanu kod kuće. Veliki dio svjetske populacije se našao u nekoj vrsti „dragovoljnog“ kućnog pritvora.

Glavne industrije, posebno aviokompanije i drugi sektori vezani za putovanja, na rubu su bankrota. Vlade se nadaju da se ekonomije moći zaustaviti bez uzrokovanja ekstremnih poremećaja, kao što su rasprostranjeni poslovni neuspjesi ili nezaposlenost, te da će se sve brzo vratiti kao što je bilo, istog trenutka kada epidemija popusti.

Koliko su brzo vlade trebale rješavati ekonomske probleme, stvar je rasprave. Krajem ožujka je američki predsjednik Donald Trump dao kontroverznu izjavu, rekavši da bi želio započeti s punim radom u Sjedinjenim Državama do Uskrsa, 12. travnja. Međutim, usred brzog porasta broja smrtnih slučajeva od koronavirusa, njegova je uprava kasnije pooštrila mjere socijalnog distanciranja do kraja travnja. Neke europske i azijske vlade, koje su vjerovale da su suzbile epidemiju, počele su polako otvarati svoja gospodarstva, ali su ih pojave infekcija u drugim dijelovima svijeta prisilile da zatvore granice, a neke su ponovno uspostavile ograničenja.

Za sada se neki ekonomisti nadaju snažnom globalnom oporavku već u trećem kvartalu ove godine, kao što je bio slučaj s brzim oporavkom Azije nakon izbijanja teškog akutnog respiratornog sindroma SARS 2003. Međutim, drugi upozoravaju da bi ova pandemija mogla biti ekonomski puno destruktivnija nego bilo koja prošla epidemija i sugeriraju oprez da bi oporavak mogao potrajati mnogo duže.

U međuvremenu, mnoge svjetske sile pomjeraju planine kako bi poduprle svoja gospodarstva u oštrom padu u vrijeme koronavirusne pandemije.

Kina

Drugo ili prvo gospodarstvo, ovisno o izračunu i uzimamo li nominalni BDP ili BDP prema paritetu kupovne moći, ponovno se budi. Peking je ukinuo brojne mjere početkom travnja, nakon pretrpljenog udara koronavirusa koji je „blindirao“ gradu Wuhan i provinciju Hubei. Nekoliko tjedana „željezne karantene“ koje je vlada uvela za desetine gradova dovelo je u tim područjima do dvoznamenkastog postotnog pada u tvorničkoj proizvodnji, maloprodaji, građevinarstvu i drugim gospodarskim aktivnostima. Iako je to za nas normalna brojka, gradska nezaposlenost u „izoliranim područjima“ je premašila „rekordnih“ 6 posto u veljači, piše Jonathan Masters, upućujući na ažurirane statistike regionalnih vlasti Hubeija.

Može se činiti da je Kina danas ranjivija nego tijekom u globalnog gospodarskog oporavka nakon financijske krize 2008. godine, kada je Peking na mjere poticaja  potrošio oko 500 milijardi dolara. Proteklih godina je Kina uvećala svoj državni dug koji je 2018. iznosio 50,5%  bruto domaćeg proizvoda. Zbog ovog podatka mnogi analitičari misle da si Peking ne može priuštiti agresivne poticaje po uzoru na SAD ili neke zemlje EU. Ali to nikada i nije bila politika Kine i za odstupanja od „petoljetke“ i zadanih smjernica moraju postojati opravdani razlozi, a oni su tu, ali mora postojati konsenzus u partijskom vrhu, a tu ne znamo što je dogovoreno i što Kina tek misli učiniti.

Za sada nema nikakvih većih odstupanja od kineskih smjernica „planske privrede“ za petoljetna razdoblja. Do sada je Narodna banka Kine poduzela relativno skromne radnje, smanjujući obvezne rezerve za banke, što će im omogućiti da daju zajam od dodatnih 80 milijardi dolara, ne nužno u američkoj valuti, za poslovanje i najavljuje se da će se smanjiti kamatne stope, ali tek u narednim mjesecima.

Analitičari kažu da će glavni znak na koji će se paziti biti najava godišnjeg ciljanog rasta Pekinga, koja je odgođena zbog virusa. Ambiciozni cilj od oko 6 posto mogao bi značiti da dolazi ogroman paket stimulacija, dok bi skromniji broj, bliži tri posto, vjerojatno značio nastavak statusa quo. Postoji i mogućnost da se Kina odrekne postavljanja cilja za ovu godinu i da uopće ne iznosi nikakva predviđanja, iako je ranije na službenoj razini rečeno da ciljani rast može ostati željenih 6%, a najviše se može revidirati na 5%.

Što se tiče kineskog duga, on sigurno neće biti razlog izostanka poticaja. Osim toga, mi ne znamo kolike su stvarne zlatne rezerve i Kine i mnoge druge pokazatelje koje Peking nije dužan objaviti, stoga treba biti oprezan s ovakvim predviđanjima. Na donjem grafikonu se vidi kako je dug Njemačke nakon krize 2008. oštro pao. Je li to posljedica vrijednih njemačkih radnika ili dominacijom u Europskoj središnjoj banci i nad eurom kao „zajedničkom valutom“, to je tema za opširnu analizu. Kao što smo naveli, Rim, Atena, Nikozija, sada i Pariz će reći da je u pitanju potonja tvrdnja, dok Berlin tvrdi da je Njemačka ekonomska lokomotiva Europe iz posve drugih razloga. Za odgovor na ovo pitanje ćemo pripremiti posebnu analizu, a sada nastavimo s koronavirusnom krizom.

Kineski javni dug i isti drugih velikih ekonomija u odnosu na BDP od 2000. do 2015. Njemačka

FOTO: Kineski javni dug i isti drugih velikih ekonomija u odnosu na BDP od 2000. do 2015.

Njemačka

Očekuje se da će njemačko gospodarstvo pasti  prvi put od 2009., a predviđanja pada za ovu godinu se kreću od 3 do 10 posto, ovisno o duljini zatvaranja zemlje. U ožujku se gotovo pola milijuna njemačkih tvrtki prijavilo zaposlenike koji su se pridružili kratkoročnom vladinom programu namijenjenom sprečavanju masovnih otpuštanja.

Kako bi se suočio s ekonomskim padom, Berlin odustajući od svoje postojane posvećenosti uravnoteženim proračunima, poznatim kao „Shwarze Null ili “crna nula” i izdvaja najmanje 350 milijardi eura, oko 10 posto BDP-a, za podršku svom i ujedno najvećem gospodarstvu eurozone. Sredstva će se trošiti za spašavanje poslovanja, uključujući davanje neograničenih zajmova i potencijalno uzimanje uloga u kapitalu.

“Radimo sve što je potrebno i nećemo se baš svaki dan pitati što to znači za naš deficit”, rekla je kancelarka Angela Merkel, koja je vodila zemlju i kroz krizu 2008. godine.

Dužnosnici napominju da je Njemačka spremna na agresivnu potrošnju jer vlada posljednjih godina kontrolira svoje financije, smanjujući svoj omjer duga i BDP-a s više od 80 posto u 2010. na ispod 60 posto danas. Kako je Berlin to uspio, rekli smo da je otvoreno pitanje. Stroge mjere štednje, njemačka disciplina, marljivost i upornost koji karakteriziraju njemački narod? Moguće, ali se ne slažu svi s tom tvrdnjom.

Japan

Ekonomisti predviđaju da će se japansko gospodarstvo usmjereno na izvoz ove godine pasti za oko tri posto, što bi bilo najgori učinak od 2008. godine. Dubok utjecaj pandemije dolazi čak uslijed gospodarskog usporavanja koje je posljedica porasta poreza na promet prošle jeseni. Virus je također prisilio vladu da  odgodi Olimpijske igre do sljedeće godine.

Poput nekih svojih „partnera“ na Zapadu, japanska vlada odgovorila je ogromnim paketom pomoći  vrijednim gotovo 1000 milijardi dolara. Najcrnje prognoze govore o padu 20 posto japanskog BDP-a, ali analitičari kažu da će stvarni utjecaj na potrošnju biti mnogo manji.

„Nije pretjerano reći da se japansko gospodarstvo i svjetska ekonomija trenutno suočavaju s najvećom krizom od Drugog svjetskog rata. Zaštitit ćemo zaposlenost i živote po svaku cijenu “, rekao je premijer Shinzo Abe.

Mjere spašavanja uključuju gotovinske isplate građanima i malim i srednjim poduzećima, beskamatne zajmove, odgode plaćanja poreza i drugih davanja.

Zbog stanja na burzama sredinom ožujka, Banka Japana je objavila da će udvostručiti na više od 100 milijardi dolara godišnju kupnju dionica, obveznica i druge imovine. Međutim, neki kritičari kažu kako je ovaj potez pokazao ograničene mogućnosti Banke Japana, nakon što je godinama držala kamatne stope na nuli.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Epidemija je paralizirala britansko gospodarstvo, i to u vrijeme kada London pregovara o odnosu s Europskom unijom poslije Brexita. I prije izbijanja epidemije je već postojala zabrinutost od recesije zbog takozvanog „tvrdog Brexita“. Ekonomisti kažu da bi koronavirusna kriza 2020. mogla odsjeći 5 do 10 posto britanske ekonomije.

Vlada je spremna na intervencije koje bi bile “bez presedana u povijesti britanske države”, izjavio je početkom ožujka ministar financija Rishi Sunak. Unutar hitnih mjera se ministarstvo financija obvezuje da će nekoliko mjeseci plaćati 80 posto plaća radnicima kako bi se spriječila masovna otpuštanja u velikim kompanijama. Nude se poticaji za samozaposlene radnike i za njihove izgubljene plaće, odgođeno je plaćanje poreza, povećane su naknade za nezaposlene i usvojen je program zajma za male i srednje tvrtke, a dobrotvornim organizacijama se pruža pomoć za spašavanje.

Banka Engleske spustila je svoju referentnu kamatnu stopu na 0,5 posto, što je rekordno nizak nivo, a banke su oslabile potrebe za kapitalom. U izvanrednom potezu početkom travnja, središnja banka se složila da će izravno financirati vladinu potrošnju tijekom krize, oslobađajući je od potrebe izdavanja duga na tržištu obveznica. Ako ste pratili situaciju, to je slično onome što se događa u Washingtonu, gdje je FED pristao kupovati državne obveznice, što je praksa koja se smatrala nezamislivom, posebno u ovakvim iznosima.

Sve u svemu, spasilački napori mogli bi dovesti do toga da će Britanija na mjere spašavanja potrošiti 400 milijardi funti ili oko 15 posto BDP-a.

Sjedinjene Države

Zbog zapanjujućeg udara na američko gospodarstvo od sredine ožujka  se otprilike 17 milijuna Amerikanaca prijavilo na naknade za nezaposlene.

„Prije ove krize, najveći broj prijava u jednom tjednu bio je 695 000 1982. Neki analitičari sugeriraju da bi stopa nezaposlenosti u SAD-u u drugom kvartalu mogla doseći čak 40 posto, što je znatno više od vrhunca od 25 posto tijekom Velike depresije.“

Dok se Washington kritizira zbog lošeg upravljanja odgovorom javnog zdravstvena na pandemiju, Wall Street i Fed odaju priznanje Bijeloj kući za „odlučni potez u stabilizaciji financijskih tržišta“. U ožujku su Federalne rezerve najavile da će učiniti  sve u svojoj moći  kako bi podržale gospodarstvo i osigurale likvidnost.

Među povijesnim akcijama Federalnih rezervi su bile snižavanje kamatnih stopa blizu nule, smanjenje zahtjeva za bankarskom rezervom na nulu, brza kupovina stotina milijardi dolara državnih obveznica i hipotekarnih vrijednosnim papirima, kupovina korporativnog i općinskog duga i hitna odgoda otplate kredita za nebankarski sektor.

U međuvremenu, zakonodavci su usvojili paket poticaja u  iznosu od 2000 milijardi dolara dva bilijuna dolara, kojeg su američki analitičari okarakterizirali kao „mostni zajam“ kako bi se američko gospodarstvo izvuklo iz krize. On uključuje izravne isplate do 1200 dolara pojedincima, ali samo poreznim obveznicima, stotine milijardi dolara zajmova i nepovratnih sredstava za kompanije, povećanje naknada za nezaposlene i podrška bolnicama i zdravstvenim djelatnicima.

“Zapravo, ovo je ratna razina ulaganja u našu državu”, rekao je vođa većine u  Senatu Mitch McConnell.

Europska unija

Ministri financija eurozone složili su se oko paketa poticaja vrijednog 500 milijardi eura kako bi se osiguralo hitno kreditiranje i druga pomoć zemljama članicama, tvrtkama i radnicima.

Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, obećala je da neće postojati „ograničenja“ za obranu eurozone. Banka bi ove godine trebala kupiti do 750 milijardi eura dodatnih obveznica kako bi svojim članicama pomogla usporavanje krize.

Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka

MMF je izdvojio 100 milijardi dolara za pozajmljivanje državama članicama koje se suočavaju s akutnom financijskom krizom zbog koronavirusa, a prednost se daje ekonomijama u nastajanju. Do početka travnja više od devedeset zemalja zatražilo je spašavanje.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass rekao je da banka izdvaja više od 150 milijardi dolara za suzbijanje učinaka pandemije. Procedura za više od dvije desetine zahtjeva za kredit vezanim za virus je ubrzana, a još je mnogo toga u izradi. Do sada je Indija dobila najveći zajam od milijardu dolara.

Kao što vidimo, hladne brojke tehnokrata i statističkih ureda govore o recesiji, ali ne svugdje. I dok se čak i za neka velika gospodarstva predviđa recesija na godišnjoj razini, za Kinu i brojen druge zemlje se govori o „usporavanju rasta“. Dakle  rasta će biti, ali on neće biti kao 2019. godine ili neće ostvariti ciljani postotak s početka 2020. već će biti „nešto manji“, kao u slučaju Kine, gdje su se zbog brze eliminacije prijetnje u Wuhanu vratili zadanom rastu od 6% i tvrde da će se na kraju ove godine svesti računi i ostvarit će se zadani ciljevi. Hoće li to biti tako, ovisi o više faktora, ali ne posebno o izvozu, kako se voli tvrditi. Konačno, Kina je do neslućenih razmjera podigla kapacitete proizvodnje medicinske opreme i lijekova za cijeli svijet, a slično je s Indijom, koja je morala uvesti zakonsku regulativu za izvoz kako sama ne bi ostala bez tih proizvoda za svoje stanovništvo.

A što će biti s Hrvatskom?

Ovo bi uglavnom bila predviđanja za recesiju, kvartalnu i godišnju, za najveće svjetske ekonomije, a što je s Hrvatskom. I ovdje vlada provodi mjere i usvaja programe poticaja usmjerene na spas ekonomije. No naši su problemi poznati,. Pretjerana ovisnost o uvozu, turističkom sektoru i javni sektor koji se još uvijek može smatrati „birokratskim mastodontom“ što je u informatičkoj eri nezamislivo. Realna ekonomija je davno uništena, a poljoprivreda se vodi na pojedine uspjehe malih obiteljskih gospodarstava, koji za ne mogu spasiti ukupnu bruto domaći proizvod.

Svjetska banka navodi i da je službeni Zagreb pripremio paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a.

Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze zbog pandemije koronavirusa, pa tako procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad 9 posto.

“Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta i mogla bi rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto”, ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke.

Kako se procjenjuje, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, prije svega zbog zabrane putovanja i usporavanja aktivnosti s glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i ostatku eurozone.

I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške. Radnici koji su privremeno radili u inozemstvu su se počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti koja bi mogla porasti ove godine iznad 9 posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 8,3 posto.

Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto bruto domaćeg proizvoda.

Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto. U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto, proračunski deficit u 2021. bi trebao biti 6,4 posto.

U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i da se fokusira na povećanje otpornosti na vanjske šokove i podigne vlastiti potencijal rasta.

“Tijekom ovih iznimno teških vremena donositelji odluka moraju djelovati odlučno. Potrebno je djelovati žurno kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i sustavi socijalne zaštite, pružila potpora privatnom sektoru te očuvali financijska stabilnost i povjerenje jer je sve to ključno za živote ljudi”, kaže Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Simulirani scenariji upućuju na to da će zbog pandemije uzrokovane koronavirusom u 2020. rast u Europi i središnjoj Aziji zamijeniti recesija, uz pad u rasponu od 4,4 do 2,8 posto, ali „oporavak slijedi već 2021. godine, zbog uvođenja mjera javne politike, postupnim oporavkom cijena roba u svijetu i jačanja trgovine“.

„Održavanje razmaka među ljudima te zatvaranje škola i poduzeća koja nisu prijeko potrebna nužne su mjere za suzbijanje širenja pandemije i spašavanje života. Istodobno, cilj javnih politika mora biti smanjenje gospodarskih troškova tih mjera te osiguranje brzog i izbjegavanje produljenog oporavka nakon završetka pandemije”, rekla je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Mjere potpore, kao što su novčana pomoć ili subvencije u zdravstvu za pomoć ranjivim osobama i obiteljima, te privremeni krediti i porezne olakšice za poduzeća bit će ključne za ublažavanje gospodarskog pada i očuvanje radnih mjesta, navodi se u izvješću. Grupa Svjetske banke poduzima brze sveobuhvatne mjere kako bi državama u razvoju pomogla poboljšati odgovor na pandemiju, povećati kontrolu bolesti, unaprijediti javnozdravstvene intervencije i privatnom sektoru pomoći da nastavi poslovati i zadrži radna mjesta.

Tijekom sljedećih 15 mjeseci državama će pružiti financijsku potporu u iznosu od 160 milijardi dolara kako bi im pomogla u zaštiti siromašnih i ranjivih, te u potpori poduzećima i poticanju gospodarskog oporavka, navodi se u izvješću kojeg je djelomice prenio Poslovni vjesnik.

U svjetlu gore navedenog, što smo više puta spomenuli u raznim materijalima na ovu temu, uz sve loše što se događa i što će se tek dogoditi, koronavirusna pandemija će biti najbolji pokazatelj ikada koji je društveno-ekonomski model učinkovit, a koji se održava na špekulativnim aktivnostima krupnog kapitala, koji  državu zove u pomoć samo u ovakvim i sličnim okolnostima. Kriza DotCom 2000. narode zapadnih zemalja očito nije naučila ničemu, baš kao ni kriza 2008., koja je počela bankrotom Leman Brothersa i prelila se na cijeli svijet.  Oba puta su „gubici nacionalizirani, a ubrzo potom profit opet privatiziran“, kako je spomenuo jedan od naših komentatora. Podsjetimo da je 2014. pokrenut proces dedolarizacije, a nakon toga je su Kina i Rusija počeli graditi paralelnu financijsku arhitekturu za ekonomski globalizirani svijet. Vrata su svima otvorena, a da su mnogi prepoznali potencijal u tim strukturama, vidjelo se iz ulaska brojnih američkih saveznika u de facto kinesku „Azijsku infrastrukturnu i investicijsku banku“. Nema sumnje da će po završetku 2020. i kada budu dostupni svi podaci iz svih svjetskih zemalja, konačno izvješće ujedno biti i presuda u sporu koji je model učinkovitiji, ne samo u smislu gospodarskog rasta, već i društvene kohezije, učinkovitosti javnog sektora, posebno sustava javnog zdravstva i svega drugog što utječe na živote svih nas. Živimo burna vremena, ali ovo definitivno nije globalna katastrofa.  Osim za gurue libertarijanskih dogmi, što je svakim danom sve vidljivije.

CFR / Poslovni.hr

104
Ostavite komentar

avatar
10000
 
25 Grupirani komentari
79 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
101 Komentatori
DejanMaxCANCANigi Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Fikser
Gost
Fikser

Srbija najbolje podnosi krizu

Mlata
Gost
Mlata

Sankcije, bombardovanje, restrikcije struje, demonstracije, okruženi narodima koji napokon dobili nezavisnost, mi im krivci bili do sad….naučili nositi se sa svim nedaćama ovoga sveta

cro crv
Gost
cro crv

NE VJERUJEM .A HRVATSKA— IPAK IMA MANJE OBOLJELIH I UMRLIH —

Ime
Gost
Ime

Nadam se da će žuće propasti a Russia neće.

Mikojan
Gost
Mikojan

nadam se da će belci propasiti a Rusi neće !!??
“ime” al si ti bar malo normalan ?

Ime
Gost
Ime

Mig29
Nisam znao da si žućo, ali nisi ti kriv. Volim Росси́я. Cпаси́бо.

mladen3x
Gost
mladen3x

Zašto Kina i Njemačka imaju toliko veliki državni dug i tko drži taj dug?

Fikser
Gost
Fikser

😂😂😂😂

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Obavezno uvesti strožije kazne za sve koji ne vjeruju prevarantima ?

Pi-zdro
Gost
Pi-zdro

hehehe.. dokle je doslo- šibicarenje kao i prodaja cigle od vlastie vlade a ko ne sudjeluje kazniti ga…u pm..

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Umpah Pah konacno pravi post, da mogu dao bi ti milion pluseva…

CAN
Gost
CAN

Prevarit ih po hitnom postupku/prevari?

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@CAN :
Kanibalizam ?+problemi sa varenjem ?

CAN
Gost
CAN

@umpah
Obiteljski meni?
Solo tebi?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Što se tiče zaposlenosti, ekonomskog oporavka, tu i nisam baš pesimist.Kao što je stalo u jednom danu, tako se relativno brzo može i ponovo pokrenuti sve ono što je stalo. Kao da se ništa nije dogodilo. Jest, bilo je tu neka dva mjeseca nerada, zastoja, a ukupni rezultat je veća zaduženost države. To implicira nužno i veće poreze. Treba te dugove vratiti onomu tko ti ih je dao. Na kraju priče opet korist izvukli vlasnici banaka. Sva šteta po ljudima i njihovom standardu.
Upravo zbog tog standarda, ono što je jedna od pokretačkih sila svakog sustava – potražnja – bi mogla pasti. Pa spirala pad potražnje-pad proizvodnje -pad plaća – povećanje poreza čini svoje. Idemo naniže.
Ali, moglo bi sve biti i drugačije. Ubrzano se približavamo novom tehnološkom dobu s 5G, umjetnom inteligencijom, robotizacijom. Moglo bi se ići prema temeljnom osobnom dohotku i skraćenju radnog tjedna, moglo bi doći do promjene ove potrošačke paradigme; moglo bi se doći do paralelnog razvoja lokalne zajednice.
A moglo bi i do prisilnog cijepljenja, ukidanja gotovine, totalnog nadzora svakog pojedinca, jačanja države kao kontrolnog sistema, svi bismo mogli dospjeti do ‘društvenih kredita’ i bodova.
Ova druga opcija se čini izvjesnijom.

Becko
Gost
Becko

Prva i druga su ti isprepletene. S obzirom na dolazak AI, auomatizacije, “chipiranja” bi li radje živio u zajednici drzava kakva je EU gdje je sustav maksimalno prereguliran jer svatko svakome traži dlaku u jajetu i ima pravo na to ili u Kini gdje nasmiješ reci beee protiv dekreta a ne organizirano se suprotstaviti.

Mlata
Gost
Mlata

Becko….’ajde da uprostimo…. koje društvo od ta dva predviđaš da će preživeti sva sranja koja dolaze, da li EU ovakva kakva je sad ili Kina di ne smeš beeeknuti kako kažeš?

Becko
Gost
Becko

Ako mislimo samo na ovo sada po meni onda EU. Tj drzave koje čine EU. Vrijeme će reći rezultat. Svijet je eurocentrican . Kina je moćna to nitko ne spori ali kvaliteta i odrzivost života i društva nisu ovisni samo o kineskom industrijskom kapacitetu

mislim
Gost
mislim

isto ko u bivšoj državi nisi smio ništa reći protiv tita i partije. ali si sve drugo mogao.
sad možeš da vičeš na sav glas je..me, dobit ćeš odgovor ,pa uživaj !

Mikojan
Gost
Mikojan

Mislim, pa nisi baš precizan, protiv Tita i partije generalno nisi imao šta reči ali protiv Hitlera iz našeg sokaka itekako i to me podsjeća na onaj mali strip iz slo. Mladine, kaže, “(izlazi iz suda osuđen na godinu dana robije) Bolje da sam ga ubio nego opsovao mater komunističku, dobio bi uvjetno” tako nekako, davno, davno bilo.

igi
Gost
igi

….ja koliko znam ni u španjolskoj ne možeš bez kazne govorii protiv kralja ili kraljice a pretpostavljam ni u britaniji …i to su ta demokratska društva…budimo iskreni demokracija nije ono u čemu živimo već oblik diktature u kojoj žrtva pridržava nož svom krvniku…evo ja sam protiv demokracije i odmah sam stigmatiziran….zašto demokracija može biti zlatno tele kojoj se valja klanjati …pogotovo prevaraove demokracije koja je u biti plutokracija kako u kolubmbiji, haitiju tako i u britaniji…rušiti poredak u titovo vrijeme bio je akt protiv države a zar nije tako i danas u tkz. demokraciji…čak i u titovo vrijeme imao si demokraciju unutar partije u kojoj su učestvovale partijske frakcije koje agendu nisu rušile već oblikovale a zadnju riječ je donosio kralj tito kao danas kraljica u britaniji….budimo iskreni jednom…dvije najjače prtije u americi su jedna stranka s dvije frakcije….nem tu ni D od demokracije više plutokracija.

žrec
Gost
žrec

Krivo SOA. Ako nešto stane na dulji rok, ne možeš samo tako sve ispočetka pokrenuti. Treba ti opet početni kapital i to samo ako si na nuli. Ako si još k tome i dužan, moraš pokrivati kredite kako znaš i umiješ. Pa sjeti se koliko je trebalo vremena da neki hoteli na Jadranu ponovno prorade nakon rata, a nisu bili oštećeni. Na Plitvicama koje ne znaju šta će od tolikog broja turista, još uvijek ne rade neki objektni nego zjape derutni i prazni, uključujući i Titovu vilu.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

žrec
Hoteli i apartmani su ionako zatvoreni, u praznom hodu, kao i većina kafića i restorana na obali izvan sezone. Država će pokriti plaće svima koji ne rade zbog naredbe države. Banke, leasing kuće, porezna uprava neće naplaćivati mjesečne tražbine tako da stvarnih troškova neće biti ni za poslodavce. Bit će sasvim jednostavno krenuti nanovo. Razlika je samo u tomu što će država biti dužnija nakon svega pa to znači sutra i veće poreze.

Mikojan
Gost
Mikojan

žrec, Plitvice=politika, neko je na to bacio oko, nije odmah uspjela znana nam privatizacija i sad se čeka, memoj miješati žebe i babe.

žrec
Gost
žrec

Mikojane, dozvoljavam da je u slučaju Plitvica politika, ali puno je takvih primjera. Kad nešto jednom stane, teško je ponovno pokrenuti. Nisu ni ekonomija ni naši životi tipke na kazetofunu play, stop pause, ff…

žrec
Gost
žrec

U krivu si Soa. Napisao sam zašto, ali taj komentar iz nekog razloga čeka validaciju 😀

Ime
Gost
Ime

“Ubrzano se približavamo novom tehnološkom dobu s 5G, umjetnom inteligencijom, robotizacijom.”

Ovo si dobro primjetio, Robotizacija nije toliko velika prijetnja za radna mjesta nego umjetna inteligencija. To će devastirati potrebu za čovjekom a praktično nema mjesta gdje se ne može primjeniti, to će dovesti do velike nezaposlenosti.
Mreža G5 nije ništa drugo nego nastavak investicija u telekomunikacije koje se moraju isplatiti i ništa više.
Sa G4 mrežom imaš sve što ti treba i manje zračenje od G5.
G5 je podvala onih koji su uložili novce u njezin razvoj i sad hoće te novce nazad. Sada ćeš morati kupiti novu ciglu od mobitela da je možeš koristiti što je dodatno bacanje novaca jer je razlika kao između samsunga s4 i s5, praktično nepostojeća za 99 % korisnika.

Zračenje izaziva karcinom, bježite od zračenja svake vrste.

Mikojan
Gost
Mikojan

Ime, najjače zračenje imaš baš sad, atmosfera čista, Sunce prži a kažu da je zdravo, što i je ali mi više nismo otporni na Sunce kao nekad kad je još jače pržilo a za sve je kriva industrija, farmaceuti, lakomi ljudi na novce.
A mi budale ih slušamo

CAN
Gost
CAN

Hej Frank Zappa-lo jenifer mi za oko!!!

Mikojan
Gost
Mikojan

SoA, dakle na tragu smo konačne robotizacije, strojevi rade ljudi uživaju ali treba ih reducirati 50% ??
Ko će ostati, ko je podoban, ko sposoban, tko će se sakriti ?

Ime
Gost
Ime

mig21
Ostat će oni koji će oddržavati robote i robotizirane tvornice. Ostali su tehnološki višak na minimalcu.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Čisti zrak i potpuno čisti bankarski trezori ?
”AI” programiran od današnjih vlasti garantirati će nam život Švicarske ?
Naj boje boje,dugine su boje,
dugova se ne boje ?
Veliki dug=dugina ?
A ako nas ovi iz ambasade više nikad ne puste iz karantena ?

CAN
Gost
CAN

Hej Frank Zappa-lo jenifer mi za oko!!!

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@CAN :
Bezcijepiva povijesne zbiljnosti ?
-stanje u banani

CAN
Gost
CAN

@umpah
mi banana,majmuni nas gule?

Dejan
Gost
Dejan

Zna se kako će se završiti… obaveznim čipiranjem i spajanjem na AI. Počeće u velikim gradovima, doći će i do sela. Gde onda pobeći? Hmmm, a ionako sam hteo da odem na Tibet, eto pobeći u pećine Himalaja i postati adept, duhovni učenik u njihovim školama misterija.
Čipiranje i elektronski novac nije loša stvar za većinu ljudi, to je loša stav za one koji teže slobodi, pravdi i istini. Ali život je kratak, treba gledati šta dalje? Hoćemo li se vrteti nebrojeno života ovde u klaonici? Raditi na svojoj suštini, povezati se sa svojim bićem je primarno. Najbolja izjava koju sam čuo je od Nisargadate: Zašto se poigravati sa idejama? Budi zadovoljan sa onim u šta si siguran.A jedina stvar u koju možeš biti siguran je – Ja jesam. Napusti sve ideje koje imaš o sebi i samo budi!

buki
Gost
buki

daj više ne maltretirajte ljude sa tim idiotarijama o čipiranju…smarate više sa glupostima pokupljenim na opskurnim portalima..

Becko
Gost
Becko

Pa ne će biti bar u skoroj budućnosti obavezno chipiranje ispod kože ali da ćeš vrlo ubrzo moći ili čak morati imati sa sobom aplikaciju ili zaseban uređaj s kojim ćeš moći se slobodno kretati to je vrlo vjerojatno. Pojednostavljeno ja osobno odavno ulazim na posao s otiskom prsta ili mobilnom aplikacijom. To ti je jedna vrsta “cipiranja” . Znači ne mogu slobodno uci u zgradu gdje je moj ured i gdje radim a to je jedno od osnovnih ljudskih prava. I nitko se ne buni. “Cipiranje” nije samo po sebi zlo. Već kako će sustavi to koristiti. Ja bi radje da me “cipira” ako već moram na to pristati EU nego Kina ili nedao bog Iran :-)))

žrec
Gost
žrec

Dolazimo do vremena kad će se obistiniti one riječi “Onaj koji želi spasiti svoj život, izgubit će ga, a tko ga izgubi spasit će ga” Sretan Uskrs svim logičarima i njima sličnim!

Max
Gost
Max

@žrec hvala i vama.

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr

Bećko ti si več čipiran ali nisi toga ni svjestan……….

Mikojan
Gost
Mikojan

Becko, ti si ko krmak, sve dobro ali na kraju se posexeš u kopanju iz koje jedeš !

American_dream
Gost
American_dream

Veliki mudrace,”ja jesam”mozes biti na svom traktoru,u basti,na svom radnom mjestu,ne treba ti himalaja ili logicno za biti svoj,treba ti rad,odnosno biti neovisan od onih koji to nisu.

Lucija
Gost
Lucija

Dejan
Jedan naš poznati alternativac, mag. znanosti (kemija), otišao u ašram u Švicarskoj…očekivao instant prosvijetljenje…dobio je zadatak – pranja suđa.
😊
Tko zna što bi tebe čekalo, tako pametnog i dobrog …?
Osim toga – kakve veze ti sa svojim trućanjem o demonima i 12 lanaca dnk imaš sa Tibetom 😃

Dejan
Gost
Dejan

Jedna zen poslovica to dobro ilustruje:”Pre prosvetljenja cepaj drva, nosi vodu. Nakon prosvetljenja cepaj drva, nosi vodu”. Sa poentom na sada i svesnost trenutka sadašnjeg.

Lucija
Gost
Lucija

Dejan

Citiraš zen a …išao bi na – Tibet? Mahajana i Hinajana.
😊
Ali ja ću ti reći nešto što je rekao tibetanski lama:” Ako iskopate kanal do rijeke, ribe će doplivati do vas”.
A ti si već iskopao opasne kanale…

Dejan
Gost
Dejan

Lucija
Citiram sve mudre izreke. Jo bolje, trudim se da ih primenim u životu. Hoćeš da ti citiram i neke mudre izreke oca Tadeja? Ali nešto mi govori da nisu za tebe mudre izreke, ti vidiš samo svoj ego. Ti si dušo doista nepopravljiv egoista 😉

Lucija
Gost
Lucija

Dejan
Aha. Polako se pokazujemo…😊 zahvaljujem adminu koji pušta ovakve komentare sa epitetima tipa – egoističan – ???

Pamet si već pokazao: o čemu bi ovdje trebalo komentirati? “Kako zemlje reagiraju na ekonomsku krizu …” – jesi napisao nešto…?

Ma on bi na Tibet 😚😘
Koga boli k* gdje bi ti? Tako si DOKAZAO egocentričnost.

Jučer pišeš kako ” nitko ne razumije odnose velikih sila” ili međunarodne odnose…a baš se ne sjećam da si ti nešto pisao o tome.

Ali zato pišeš ooogroomne komentare pune nebuloza…u povjerenju (😊) ja ih ne čitam…samo ako mi padne pogled na nešto, kao danas na – Tibet.

Nemaš pojma ni o čemu, ali jako dobro znaš biti – perfidan. Kao ono jučer sa okretanjem moje – logične teze. Ne bih ja ni to primjetila da nije još jedan komentator (😃) ponovio ‘genijalnost’. A prvi put si koristio drugo ime kad sam ja prvi put napala kretenluk sa 12 dnk ovojnica.

Tako da si ti zapravo – obični trol.

CAN
Gost
CAN

Sve je dobro,dok admin ne počne puštati plinove u eter!!?

Dejan
Gost
Dejan

Lucija
malo se gubiš… smiri se i udahni vazduh… i nemoj čitati ni moje ni tudje komentare koji ti se ne svidjaju. Čitaj samo komentare koji ti se svidjaju,a ponajviše čitaj sopstvene komentare jer tvoj ego samo priznaje tebe i jedino tebe. Sliku svoju ljubim… egoista ostaje egoista. I kakva je to priča o mom drugom imenu? Ja ne koristim drugo ime niti san ga ikad koristio ovde – ne stoje ti na čast takve izmišljotine.
I toliko si gluposti napisala u ovom komentaru, do sad si bar imala meru, ali sad više ni mere nemaš… mora da te je ego poneo… Pozdrav

crna guja
Gost
crna guja

pandorina kutija se otvorila rubikonova kocka se slozila

crna guja
Gost
crna guja

ni pustinja vise nije pustinja puna je 100 katnih nebodera e faraoni sto kao spavate u piramidi ne spavate dubokim snom

mislim
Gost
mislim

ideja kapitalizma se zasniva na prirodnom zakonu . kao ko je sposobniji će da više napreduje , ako je neko nesposopan ima da crkne.
tako da je u stvari nehuman.

Franjo Josip
Gost
Franjo Josip

Ovo sto danas globalno uzivamo je neka vrsta Frankestein kapitalizma. Ta nakaza je umrla, a I ovoj slijedi ista sudbina. Sto ce poslije biti, niko ne zna.

Mercury
Gost
Mercury

Živio kapitalizam! Gdje su sada svi oni koji zagovaraju minimalnu ulogu države?

Sve na stranu, toliki članak, a niti jedna informacija o inflaciji? Lova se printa na tone i daje ljudima koji ne proizvode ništa jer nemaju kome ili su prisiljeni sjediti doma = inflacija. Gospodarska aktivnost pada, novčana masa raste = inflacija. Za par mjeseci se nećemo moći sjetiti koliko je litra ulja koštala u siječnju.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Da je bilo minimalne uloge države, ne bi ni bilo uvođenja policijskog sata i zabrane rada, valjda je to jasno.

Mercury
Gost
Mercury

@ Son of Alerik

Koliko sam ja upoznat, u niti jednoj državi nema nikakvog glasa od gospodarske strane da se ukine karantena. Ali ima zato tona plakanja za subvencijama, kreditima i bilo kakvoj pomoći od države. Po tvojoj logici, svi bi se trebali buniti i napadati državu, a ni najveći libertarijanci to ne rade. Lijepi je biti libertarijanac dok sve funkcionira…

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik

Mercury
Svako traženje ‘subvencija, kredita, pomoći’ od države jest traženje većih poreza. Koliko su veći porezi dobri za poduzetnike, radnike, vidjeli smo i dosad.Svaki poduzetnik je liberal dok se ne obogati, a onda traži od države da zaštiti njegovu poziciju, dozvolama, licencama, ograničenjima konkurencije.

Lucija
Gost
Lucija

Soa

“Da je bilo minimalne uloge države, …” uvelo bi se izvanredno stanje, čl.17. Ustava, gdje se TOČNO zna tko što radi.
Povrijeđen je i Zakon o civilnoj zaštiti.
Državni udar.

Becko
Gost
Becko

Možda prije 20 i više godina. Sad je algoritam nadogradjen.Sad je inflacija je samo još jedna poznata u kalkulacijama i prema potrebi kontrolirano varijabilna

Alex
Gost
Alex

Počinje svjetski rat između rada i kapitala. Napokon ćemo vidjeti jeli Marx bio u pravu. Kapitalizam bi se morao urušiti kao kuća od karata, a mjere koje poduzima većina relevantnih zemalja idu u smjeru zaštite rada…osim USA, naravno. Primarno je u ovom slučaju proizvodnja hrane… koju RH uništava već tri desetljeća…koja će mnoge izvući iz krize. I zaposliti ljude, što na Zapadu mnogima nije jasno kako. Kineski, odnosno azijski modeli zahtjevaju čeličnu disciplinu, a to ovdje izgleda kao dobar vic.

Becko
Gost
Becko

Sretan Uskrs tko slavi danas :-).
Ovo je bljutavo favoriziranje Kine. Baš me zanima koji će europljanin mjenjati kvalitetu života koju ima ovde za Kinesku kvalitetu života :-))). Slažem se da će se semafor gledati za godinu dvije :-))

mislim
Gost
mislim

gledo sam neke reportaže iz kine.. po tim reportažama ,u kini je kvaliteta života več kao ko nas ako ne i bolja.

Franjo Josip
Gost
Franjo Josip

U nekima je, sve ovisi gdje zivis, isto kao i u EU.

Becko
Gost
Becko

Misliš na tehnologiju koju guraju u infrastrukturu i svakodnevnicu?
Pogledaj im tehnologiju te kvalitetu slobodnog vremena

Mercury
Gost
Mercury

@ Becko

Na što točno misliš? Daj ti potegni sliku svih glavnih gradova Jugoslavije i usporedi to s par gradova u Kini. Pa mi smo zadrta seljačija za njih. Tek kad se makneš u manje razvijenije gradove i na selo, dobivaš sliku koju možeš usporediti s našim gradovima.
Zatim uzmi par Europskih država i Kinu pa usporedi brojke novaca koji se troše na luksuz. Kinezi su po tome duplo jači od Amera. Uspješno su pokupili tu naviku.
Jedina kvaliteta koju imamo naspram njih je manji broj efektivnih radnih sati.

Becko
Gost
Becko

Posto sam poslom vezan i za Kinu znam i ponešto mimo medija i propagande. Absolutno ne postoji slobodno vrijeme za sebe ili još gore obitelj. Tj ono je praktično neusporedivo. Sve je pod dekretom skoro svaki segment života. Prosječan europljanin bio on iz Skandinavjje ili s Balkana ne može funkcionirati tamo osim ako nije otišao da zaradi novac “začepi nos” i izdrži do kraja ugovora. Samo mali primjer iz osobnog iskustva: pola dana u godini ili vise ne možeš disati bez maske kad izađeš van…

Ime
Gost
Ime

“Samo mali primjer iz osobnog iskustva: pola dana u godini ili vise ne možeš disati bez maske kad izađeš van…”

To su neistine u kini teče samo med i mlijeko, a kuće su od čokolade i prozori su od marmelade,tamo raste svako voće….Brako Kockica!

Zarson
Gost
Zarson

Opet zelje i fantazije analiticara,da proces dedolarizacije,propa je, samo sto nije vis da jos i jaca u krizi,ne baljezgati napamet

Mercury
Gost
Mercury

@ Zarson

Proces dedolarizacije nije propao jer je to prirodni tijek događaja koji se uz određene direktne uplive usporava ili ubrzava. Međutim, jedan od najvećih elemenata koji usporava proces je printanje dolara na tone. Ipak, i s tim printanjem, početkom 2016. foreign exchange reserves u dolarima iznose 65,46%, a na kraju 2019. iznose 60,89% (IMF podaci). Tako da ne moraš ništa brinuti. A ti izračunaj, uz nepromijenjene uvjete, koliko će taj iznos biti za 20 godina…

Becko
Gost
Becko

Funta,Jen,Franak i Euro su ista kuhinja prema “urotasima”

Miro
Gost
Miro

Najvise od ovog profitira Kina, nema sta vise tu reci.

cro crv
Gost
cro crv

A KAD CE ZDRAVSTVENA SOCIOEKONOMSKA POLITICKA SVJETSKA KRIZA IZAZVANA LANCANOM KOVID19 KORONA SVRSITI SVOJU MISIJU NA PLANETI ZEMLJI VJEROVATNO NIKADA .E TU BI I JA TREBAO MALO ZASTATI I OSVRNUTI SE NA CINJENICU DA JE CITAV SVJET OKRUZEN DOKAZANIM LUDJACIMA S TIM DA NE VREDJAM NIKOG A SVI MI ZNAMO KO SU ONI I S TIME NE MOGU POBJECI VISE I DA ZELE NEMAJU GDJE UPRAVO I ZAHVALJUJUCI NJIHOVOM GLOBALIZMU ISKOPALI SMO SI GROBLJE S TIM STO SE VISE NISMO BUNILI UZURPIRALI NJIHOVO PRAVO DA CITAVOM SVJETU PRODAJU TAMO NEKE NOVOTARIJE CITAJMO IDIOTARIJE I MAGLU S CIME STO TE NJIHOVE IDIOTARIJE SAD KOSTAJU SVJET SVAKAKO .U BILIONIMA KOJE SE TEK STAMPAJU BEZ IKAKVOG POKRICA PROVUCENA ZAVRSICE OPET U PRIVATNIM RUKAMA I OPET CE IZAZVATI PO KO ZNA KOJU KRIZNU SITUACIJU. A STO DRUGO RECI NEGO BOZE SACUVAJ NAS OD ISKUSENJA KOJA SU TEK NA POMOLU NO BIT CE IH JOS VISE .HVALA LOGICNOM BOGU STO DOZVOLJAVATE DA ISPOLJENOJ DUSI DATE DA ISPOLJI SVOJE EMOCIJE HVALA REDAKCIJI ZIVI BILI

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr

Koji fotonski teror očnog živca, stavljajte slike ko one ljepotice sa: Koronavirus fejk njus i cenzura………..

Emiliano Zapata
Gost
Emiliano Zapata

Zavrsice tocno onako kako su zamislili oni koji su zaduzili Bil Gatesa, H. Kissingera, Sorosa i sve ostale zlotvore da nas pobiju na pola milijarde ili milijardu…Sve ostalo je utjeha tipa: “me nece oni” ili “to su ti teorije zavijere”…Ili najbolja utjeha: “politicari brinu o svome narodu, nece oni to dozvolit! “

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr

Patriot je najbolje odlučio, gasi sve i biva spreman za dolazak sa nečim pri ruci…………..

Miha
Gost
Miha

Nisam od Patriota to bio pročitao a pomislio sam baš, koliko ih sprema takvo rješenje i da li bi to bio najbolji izbor.

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr

Napisao je doslovno to gore još malo nakitio. tko god može nek bježi na selo, bolje jesti travu i raditi od jutra do mraka nego čekati satelite i 5G što će pobiti sve živo u gradovima.

Miha
Gost
Miha

Evo našao i pročitao sad. Ako mogu upitati, da li si možda šta razmišljao o tome, Subaru? Ja pomislio baš, koliko ih sprema takvo rješenje i da li bi to bio najbolji izbor.

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr

Imam nek zemlju ali daleko od Zagreba al nemam dovoljno love trenutno da bi se mogao odseliti, Z.A. je dobro rekao dok možeš krampati i lopatati živ si i ima da spavaš ko zaklan. Slovenija je ljepa, imam neki stan u Portorožu, često sam putovao kroz nju, uzmi si neku kučicu što dalje od ljudi, nek su ti susjedi medvjedi i risovi i divokoze, nauči saditi, musti, kopati sve što seljak radi i imaj nešto “gvožđurije” uz sebe za zlu ne trebalo da to sve spasiš od nasrtljivaca. Imaš one preperse, gledaj njih kako se spremaju, treba biti neovisan to je jedino ispravno a ostalo je ko što reće Z.A. čekanje posljednjeg vlaka za Katangu koji nikad neće doći.

Z.A.
Gost
Z.A.

Po meni sto dalje od Zagreba to bolje. Lova ce se stvoriti na neki nacin i nece prestavljati problem , bitno se je pokrenuti . Ne ide nista preko noci i na ho ruk . Vazno je planirati i polako stvarati uslove .Treba sebe testirati na taj nacin zivota i dali covjek to voli .ako nema volje i ljubavi za to, nece uspjeti. Iz iskustva primjetio sam da se stariji ljudi bez problema naviknu na taj novi nacin zivota jer taj novi nacin im produzava zivot i u poznim godinama su aktivni u svakom pogledu u odnosu na svoje vrsnjake iz grada. Ja isti sam gradsko dijete ali imam iskustvo zivota na selu i taj zivot mi nije tesko padao . Bude s vremena na vrijeme kriza ali one su vise izazvane misaonom energijom nego nekom teskocom zivota u novom okruzenju. Ali sa godinama sve se mijenja pa i pogledi. Sad sjedim u stanu i cekam kad ce ovo zlo proci i razmisljam da li ce mi se ovaj virus uvaliti u kucu i ugroziti one koje volim .Ali ako ova pandemija bude imala za posljedicu ekonomsku nestabilnost nasih drzava i siromastvo i svake druge godine novu posast od zaraze mnogi ce morati mijenjati nacin zivota i iskoristiti one uslove koje imaju . Sumnjam da ce poslije ovog sve biti ko sto je i bilo, mada je sve moguce .U svakom slucaju mislim da je grehota ako vec posjedujemo neku zemlju da je zapostavljamo pa i da nema ovog virusa , jer nasi pretci su se radjali , zivili i umirali na toj zemlji. Samo na selu koliko toliko mozes osjetiti slobodu i udahnuti punim plucima nije ti uopste potrebna licna. Da mi se nije desila Korona ja se nebih ni sjetio da imam nesto sto vrijedi , nije neko bogatstvo ali moze te ostaviti ziva, pa mi sad pada Puf na pamet i njegov optimizam .

eiovnaerofvnrvaewfvnerwfvaerfaewfvrawer
Gost
eiovnaerofvnrvaewfvnerwfvaerfaewfvrawer

Mudro zboriš Z.A., bježi na selo, gradovi su torovi, nije daleko scenario iz Sojlent Grina ili što reće Ajk Igre Gladi. Ovo bi izdvojio: “Treba sebe testirati na taj nacin zivota i dali covjek to voli .ako nema volje i ljubavi za to, nece uspjeti. Iz iskustva primjetio sam da se stariji ljudi bez problema naviknu na taj novi nacin zivota jer taj novi nacin im produzava zivot i u poznim godinama su aktivni u svakom pogledu u odnosu na svoje vrsnjake iz grada”.

Z.A.
Gost
Z.A.

Neznam koliko si ozbiljan sa predlogom za selo ali po meni je to idealno rijesenje . Eto sad mi na pamet padaju rijeci glavne junakinje Skarlet O H (Prohujalo sa vihorom) kad je god bila u problemima govorila je idem na selo tamo cu pronaci snagu i mir. Dok god mozes krampati i lopatati barem znas da si ziv a ako to nemozes sjedi u cekaonicu i cekaj posljednji voz za Katangu.

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr

Z.A., u pravu si, dok krampaš i lopataš radiš na zemlji koja te hrani a i na sebi i to je jedino ispravno, zemlja je spas za sve nas samo ne mogu to svi, samo jaki.

crna guja
Gost
crna guja

rodjo tako su izracunali oni da bi opstali faraoni su zlatne ribice za ove

Mucke
Gost
Mucke

Fakat postajete naporni sa ovom golf lopticom kao ilustracijom svakog clanka.

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr

Inaće već senaciotori po čemerici dreče kako je Kina kriva zbog “virusa” i da je čemerički dug prema njoj otpisan time što su ih, čemeriku, zarazli “virusom”, overtone overtone…………..

Miha
Gost
Miha

Prije neki dan, bio sam u trgovini u Sloveniji, gdje je tzv. “vlast” nametnula maske i rukavice u javnim zatvorenim prostorima. Gledam jednu curu, možda ima dvadeset godina, nosi masku isto kao ostali ljudi a uz to još i tzv. sunčane naočale ispred očiju. Pogledam ja sa strane, vide se oči azijatskog porijekla, najvjerovatnije Kineskinja. Šta reći više od toga. Mislim da je svima jasno. Boji se da ne bude stigmatizirana. A šta je ona kriva?

Drugi primjer, zgodna, prijatna, plavokosa cura plavih očiju iz Nizozemske, koja motorom putuje svijetom (YouTube “Itchy Boots”), putovala je iz juga južne Amerike prema sjevernoj Americi. U ovom cirkusu, zatekla se u Peruu u jednom malom gradiću otkud joj “vlasti” nisu dopustile da se dalje kreće svojim motorom. Čim su stanovnici saznali da je Evropljanka u njihovom gradiću, počeo je strah i ljutnja prema njoj. Nakon toga, bezbroj puta posjetila ju policija, gradonačelnik, bila je na njihovim lokalnim vijestima te na facebook stranici gradića, usamljena, ignorirana od ljudi, stigmatizirana. Najvjerovatnije ništa kriva. Sad trenutno se spašava iz Peruua, vjerovatno će uspjeti avionom otići u Nizozemsku

ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr
Gost
ergfnqeurnguwenrugqerufgewrfewr

Dobri ti primjeri, ima i onaj naš iz Splita Vedran Buđan pa se on stalno javlja tamo iz Srednje Amerike, vjerojatno je i njega uhvatilo, ali ima on ženu u Bogoti. Nisu oni bezveze postavili Janšu za premijera, još je u Mladini bio za “krizne” situacije odatle i maske i sve ostalo, SVI slušaju ono oko na piramidi, svaka čast onim koji se ogluše. Ima jedan tip što putuje po čemerici, sajt mu se zove venture 4wd, gledam ga od kako se počeo vozikati po ukradenoj zemlji indijancima, i on se prizemljio tamo negdje u Arizoni čini mi se, čeka rasvoj situacije. Zanimljiva ova Iči bots, topla neiskvarena duša.

Miha
Gost
Miha

Sve jasno, prijatelju, figure sve. A onaj tko neće slušati, neće ni opstati (dugo) na svom položaju. A i Mila Alecković (psihiatrinja u Francuskoj) je prije par godina rekla da je velika većina odnosno svi izopačenih, pa ih tako tama drži za mu*a, ucjenjuje da se ponašaju tako kako se ponašaju, da zaštite sebe od sramote. Zoo, pedo, sve moguće mračne osobine.

E baš sam gledao Vedrana u Costa Rici, čuo sam za njega da. A ako mu je žena u Bogoti onda i ima smisla možda da je sad tamo. A tko zna, prijatelju, gdje je najbolje ostati, da li je Arizona manje loš izbor od Europe.

Hvala ti za mišljenje kako opstati.

Pi-zdro
Gost
Pi-zdro

Miha Pa to je prvi stupanj bozanske opere..
onda na kraju tek sljedi slag na vrh torte..

Ive
Gost
Ive

Sto se tice Hrvatske pa anemicni premijer je davno izjavio da je ekonomija pojam o kojemu on nema pojma. Dakle shodno tome on nema pojma sto ce se dogadjati, osim da ce se nastaviti pljacka i ugnjetavanje stoke sitnog zuba.

American_dream
Gost
American_dream

Kinezi nisu iznimka, vec pravilo, indoktrinirane kineske ovce smjestene su u tvornicke torove i krletke megapolisa , gdje za sada jos smiju prespavati do nove smjene, dapace ,ovce jos imaju slobodu brabonjati u toru, dok radnicka klasa kine mora nositi pelene na radnom mjestu ,zbog radi obaranja svetskog rekorda u produktivnosti(druze Mao posalji nam vece lopate). Dakle kinezici sluze iskljucivo rukovodstvu KP Kine za sisanje,KP Kine koja u svojim redovima ima sve vise komunistickih milijardera, u “propaloj” valuti dolarima.

Taj navodni uspjeh kine ne lezi u filozofiji mao ce tunga, vec u tome sto kapitalisti trulog zapada u svojim domicilnim drzavama, ne mogu hebat radnika trulog zapada za kikiriki, vec postoje(kakvi-takvi) truli zakoni i ugovori koje moraju ispostovati prema radniku i drzavi,samo zbog toga su vecinu produkcije preselili u kinu , jer zuti rade sa saku rize i ne pitaju za prava, maske na njuske – pelene na prkno i arbeit!

Kkk
Gost
Kkk

Cim cujem rijec globalna ekonomija , odmah se hvatam za pistolj.

Hmmm da
Gost
Hmmm da

🤣🤣🤣 koji kralj 👍

Bosanac
Gost
Bosanac

svima nama treba 2-3 obroka dnevno, nesto krpica, voda i sredstva za higijenu….sve to imamo tu oko nas mozemo si sami pravit….ove igre monopola su price za velike, nas problem su domaci izdajnici

Yagoda
Gost
Yagoda

Heej, pa Svjetska banka je i kriva za sve ovo, uz Gatesa i ekipu.
Glavni partneri Gavi alliance (Gatesova organizacija za procjepljivanje covjecanstva) su WHO i Svjetska banka.
Svjetska banka ima najvise koristi od ovog globalnog kolapsa ekonomije. Zaduzit ce cijeli svijet svojim kreditima i vozi Misko..
Samo treba polinkat ekipu koja se stalno spominje u kontekstu spasitelja svijeta i sve je jasno.. Svi su skupa u ovome, predstava samo takva.

Splitexpres
Gost
Splitexpres

Sve ovisi o smjeru kojim će se krenuti i kada?Ako kriza potraje duže i rezovi će biti veći,ali za RH to može biti bolje?Svi dužnici će profitirati,rijesavati će se problem Italije,Francuske,Španjolske,ali o jačini krize ići će se u rezanje kamata i određeni dio glavnice?Hrvatska će se priključiti na taj vlak, stvar guraju drugi a mi se vozimo kao kufer,ali eto neke koristi od EU?

Ive
Gost
Ive

Doznajemo koliko će zadužene građane u prosjeku stajati solemnizacija u Hrvatskoj.
Sto ja preporucujem svima gradjanima svijeta posebno ovima u Hrvatskoj:
1. odmah pod hitno prodati dionice
2. odmah povuci sav ustedjeni novac iz banaka
3. otkazati sve CREDITNE CARTICE
4. Ukoliko se ozbiljno razbolite sa smrtnom opasnosti, prodati svu stecevinu, sav novac staviti u paket koji sa vama ide u krematorijum, dakle spaliti skupa sa vama, nitko ni dijeca ni rodjaci a najmanje drzava nisu zasluzili vasu stecevinu.

Mali Mujo
Gost
Mali Mujo

A moj je pokojni dijed govorio: “Zlu ne teci, dobru ne ostavljaj.” Ako je zlo sve sto si mu steko ono ce rasteci, ako je dobro samo ce sebi steci koliko mu treba.
No ako svi prodate dionice i svi povucete sav novac iz banaka, i svi odbacite kartice to znaci propast banaka i to znaci povratak u sistem kada je bila samo jedna banka u drzavi i zvale su se narodne ili nacionalne banke.

puki
Gost
puki

– Uvijek kažem na ovom portalu, da svaki put kada se spominje ta i ta oreganizacija, treba čitateljima objasniti o kakvoj se organizaciji radi. Dakle “Vijeće za inozemne odnose” (CFR), koje ovdje kobajagi iznosi crne prognoze– je ustvari glavno političko gnijezdo, globalne elite iliti duboke države, iliti kabale. Glavni centri kabale su naravno FED i Wall Street, a CFR je, tako reći kao neka vrsta političkog krila te FED-ove bankarsko-oligarhijske kabale koja je stvarni vladar SAD-a i EU-a. Iza CFR-a konce vuče obitelj Rockefeller. Dogovorom između anglosakosske elite, na mirovnoj konferenciji u Versaju 1919., odlučeno je osnivanje dvaju “bratskih” organizacija anglosakonske elite. A tom dogovaru je kumovao Lionel Curtis, tada jedan od glavnih ljudi britanske elite, osnivač tajne organizacije “Okrugli stol” (Round table) 1910. godine, ,koja je imala proklamirani cilj- povezivaanje svih angloskonskih država i tada velikog broja britanskih kolonija po cijelom svijetu i stvaranje velike svjetske države. Britanija je tada imala kolonija ukupne površine kao 3 Europe! Po tom dogovoru iz Versaja, godinu dana kasnije 1920. u Londonu je osnovan Kraljevski institut za vanjske odnose (RIIA), a godinu kasnije 1921. u New Yorku je osnovan CFR. RIIA se kasnije preimenovala u Chatham House. U RIAA-u (Chatham House) caruju Rotschildi, a članovi su cijela britanska elita: kraljica Elizabeta, princ Charles, svi poslijeratni premjeri Britanije i mnogi drugi političari, biznismeni, bankari, itd. U CFR-u, s druge strane bare caruju burazeri Rokefeleri, CFR ima ukupno 5000 članova. U glavnom odboru sjede naravno predstavnici obitelji Rockefeller, pa onda Kissinger, Soros i ostali glavni mafijaši. Članovi CFR-a su cijela američka elita: Bill Gates, Clinton, Bush, Madelaine Albright, John Kerry,.. Lloyd Blankfein (šef Goldman Sachsa), Paul Wolfowitz (glavni cio-neokon , bivši glavni strateg GW Busha za ratove na Bliskom istoku)..Devon Sharma (šef rejtinške agencijae Standard Poors).. itd.., mnogi mnogi drugi bankari, šefovi koncerna i naravno i vodeći novinari, kao naprimjer Fahred Zakharia i David Gergen iz CNN-a… Osim tih 5000 članova-osoba, tu su i nekoliko stotina takozvanih korporativnih članova (corporative members). To su veliki koncerni i banke, koji daju lovu za CFR. Među njima su naprimjer i Deutsche Bank (najveća njemačka privatna banka) i automobilski koncern Volkswagen. CFR i CH , zajedno sa Carnegijevom zakladom za međunarodni mir, (CEIP) vuku konce u organizacijama godišnjih skupova grupe Bilderberg. Vodeći ljudi iz CFR-a su bili na čelu “Američkog vijeća za ujedinjenju Europu” (ACUE), stvorenog 1948. u N. Yorku, pod predsjedanjem grofa Kalergija. ACUE je u pozadini vodio igru, za stvaranje EU-a, odnosno EEZ-a. John Foster Dulles, tadašnji predsjednik CFR-a, je zapravo izradio plan za stvaranje Europske zajednice za ugalj i čelik, 1950., zajedno sa svojim pajdom, francuskim masonom, Jeanom Monetom. Europske zajednica za ugalj i čelik, bila je jezgro EEZ-a, koja će biti stvorena 7 godina kasnije u Rimu. Njegov brat Allan Welsh Dulles, bio je na čelu ACUE-a. Braća Dulles su po nalogu svojih šefova iz CFR-am nakon 2. sv. rata ustvari inscenirali “sovjetsku opasnost” i hladni rat,- da bi se zapdana Europa privukla u bratski zagrljaj i “zaštitu” SAD-a, u kojem se nalazi i do… Pročitaj više »

Hmmm da
Gost
Hmmm da

Velika šteta što je ovakav komentar došao ipak prekasno, kad su svi veći prešli na druge vijesti/teme. Svakako + 👍

Bosanac
Gost
Bosanac

kako ce zavrsit 🙂 https://youtu.be/gF9XGtPhWLY

POVEZANE VIJESTI

Izbornik