Trump uveo sankcije Kini, razmišlja da napusti Juana Guaida, te se sastane s Madurom

Trump je 17. juna potpisao Uyghur akt o ljudskim pravima 2020. kojim je omogućio uvođenje sankcija bilo kojem pojedincu ili entitetu kojeg Washington smatra odgovornim za „zloupotrebe ljudskih prava“ pripadnika muslimanske Uyghur manjinske zajednice koji žive u kineskom autonomnom regionu Xinjiang.

Američki predsjednik Donald Trump otkrio je detalje o novim sankcijama protiv Kine vezanim za Xinjiang i napomenuo da se predomišlja oko samoproglašenog venecuelanskog “privremenog” predsjednika Juana Guaida, ostavljajući mogućnost sastanka sa Madurom.

Uyghur sankcije

Trump je rekao da je zadržao paket sankcija protiv Pekinga koji se odnosi na navodno kršenje ljudskih prava muslimanske Uyghur nacionalne manjine u autonomnom regionu Xinjiang, kako bi osigurao da njegovi pregovori o trgovinskom sporazumu s Kinom budu uspješni. Trump je rekao da ne želi primijeniti sankcije “usred velikog trgovinskog sporazuma”, jer će Peking “mnogo kupovati”, referirajući na kinesku trgovinu.

“A kad ste usred pregovora i iznenada počnete uvoditi dodatne sankcije – učinili smo mnogo. Odredio sam tarife Kini, koje su daleko gore od bilo kojih sankcija kojih se možete sjetiti” , izjavio je Trump.

Trump je odgodio sankcionisanje kineskih zvaničnika uprkos “kineskim jastrebovima” u Trumpovoj administraciji koji su privatno izrazili nezadovoljstvo predsjednikom zbog toga što nije upotrijebio Globalni Magnitsky akt za izricanje kazni prema onima za koje SAD smatraju da “krše” ljudska prava Uyghur populacije. Globalni Magnitski akt potpisao je kao zakon američki predsjednik Barak Obama, omogućavajući Sjedinjenim Državama da sankcionišu one koje država smatra kršiteljima ljudskih prava. Trump je, međutim, tvrdio da “meni to niko nije posebno spomenuo u vezi s Kinom”, obećavajući da će “to proučiti” ako neko pruži razlog za to.

Najave o kršenju ljudskih prava u Xinjiangu Peking je više puta demantovao, a novouvedeni Uyghur akt zvaničnici Komunističke partije osudili su kao “štetu kineskim interesima” i “uplitanje u kineske unutarnje stvari”.

Susret s Madurom?

Na pitanje o mogućnosti sastanka s venecuelanskim predsjednikom Nicolasom Madurom, Trump je rekao da bi to razmotrio i dodao da se “rijetko protivi sastancima”.

“Možda bih razmislio o tome … Maduro bi volio da se sastanemo. I nikada se ne protivim sastancima – znate, rijetko se protivim sastancima”, rekao je Trump.

Njegova izjava dolazi nakon što je primijetio da “nema mnogo povjerenja” u Juana Guaida, koga je njegova administracija ranije prepoznala kao trenutnog “privremenog” vođu Venecuele, uprkos tome što je Nicolas Maduro ponovo izabran 2018. u predsjedništvo. Podsjetivši na trenutak kada je Bijela kuća podržala Guaida, Trump je rekao da je on “u redu s tim”, ali napomenuo je kako “nije mislio da je to važno ovako ili onako”.

“Guaido je izabran”, rekao je Trump, dodajući, “Mislim da nisam nužno bio za to, ali rekao sam – neki ljudi su za to, neki ljudi nisu. Ja sam bio u redu s tim. Ne mislim da je bilo – znate, mislim da nije ni bilo tako važno na ovaj ili onaj način “.

Maduro je više puta izrazio želju za susret s Trumpom, ali predsjednik ga je, prema njegovim riječima, “odbio”.

Venecuela je u političkim previranjima od početka 2019. godine, kada je lider opozicije, podržavan od Zapada Juan Guaido, sebe proglasio “privremenim predsjednikom”, koji ide protiv Madura, koga su podržale Rusija, Kina, Turska i nekoliko drugih zemalja. Optužujući Madura za trgovinu drogom, Trumpova administracija oglasila je nagradu od 15 miliona dolara za njegovo hvatanje i izručenje u SAD kako bi mu se sudilo.