Većina zemalja istočne Europe se već nalazi u EU ili se želi pridružiti. Životni standard u gradovima bivših sovjetskih republika raste. Sve je više zapadnih turista koji žele lutati po kamenim ulicama povijesnih prijestolnica, koje nekoć nisu bile tako gostoljubive.
Ali ako pogledate detaljnije, vidjet ćete posve drugačiju stvarnost. Prema Odjelu za ekonomske i socijalne poslove Ujedinjenih naroda, devet zemalja koje riskiraju masovni egzodus i nestanak stanovništva u narednih nekoliko desetljeća su bivše zemlje istočnog bloka. Otvorene granice i velike prilike na Zapadu mame ljude. U međuvremenu je val takozvanog “populizma” u Europi afričkim ili bliskoistočnim imigrantima gotovo onemogućio da zauzmu njihovo mjesto. Mlada, stručna i ona nekvalificirana, postala je novi nevidljivi izbjeglički val koji je preplavio zapadnu Europu i oduzeli su mjesto nepoželjnim imigrantima s drugih kontinenata.
Bivši ministar gospodarstva Latvije Vjačeslavs Dombrovskis, sada voditelj analitičkog centra Certus, migraciju mladih istočnih Europljana na zapad EU uspoređuje s industrijskom revolucijom, kada su mnogi poljoprivrednici i seljaci masovno selili u velike urbane centre, zbog čega su ruralna područja ostala pusta.
Ovaj je trend osobito jak u baltičkim zemljama. Latvija, koja sada ima 1,96 milijuna ljudi, od kolapsa Sovjetskog Saveza 1991. godine je izgubila oko 25% stanovništva. UN predviđa da će do 2050. izgubiti još 22%. Gora je samo Bugarska, koja će do 2100 izgubiti još 41% stanovništva.
Estonija, s populacijom od 1,32 milijuna ljudi, prema očekivanjima Ujedinjenih naroda će do 2050. godine izgubiti 13% stanovništva, a do 2100. godine će ta brojka porasti na 32%. U Litvi će se stanovništvo od 2,8 milijuna ljudi u 2050. smanjiti za 17%. Do 2100 godine će ova zemlja izgubiti još 34% stanovnika.
Isti negativan trend očekuje Ukrajinu i Moldaviju. UN predviđa da će do kraja stoljeća pad broja stanovnika u tim zemljama biti 36% i 51%.
Iako, za razliku od ostalih zemalja, Rusija trenutno ima stabilne demografske pokazatelje, UN očekuje se da će do 2100. godine ova zemlja izgubiti 13% stanovništva.
Depopulaciji istočne Europe doprinose brojni čimbenici, dok se u Latviji primjećuju tri ključna. To su niski prihodi u usporedbi s dohotkom razvijenijih zemalja EU, nedovoljan ekonomski rast, jak protuimigrantski osjećaj. Prema Eurostatu, prosječna razina neto plaća na razini EU je iznosila 24 183 eura godišnje, dok je ona u Latviji bila samo 6 814 eura.
Mladi i obrazovani ljudi odlaze u velikom broju, smanjujući broj radno sposobnih odraslih ljudi koji mogu doprinositi mirovinskim fondovima. Latvijski demograf Mihails Hazans je izjavio kako je od 2014. odselio svaki treći etnički Latvijac u dobi od 25 do 34 godine, a četvrtina svih Latvijaca s višim obrazovanjem živi u inozemstvu.
U Moldaviji ta je brojka veća od 20%. U Ukrajini, prema državnoj službi za zapošljavanje, ta brojka doseže 11%.
Prema riječima studenta Austrisa Laxea s Pravnog fakulteta iz Latvije, oko polovice njegovih kolega je otišlo u inozemstvo. Otišli su raditi u Veliku Britaniju, Irsku, Francusku i Nizozemsku. Vrlo malo mladih Latvijaca ostaje kod kuće, stvaraju obitelji i imaju djecu. Broj učenika u školi pada, a stanovništvo je staro. Ali čak i oni koji su ostali, prije ili kasnije će otići na Zapad.
“Ako većina Latvijaca napusti zemlju, oni koji ostanu riskirat će se da se asimiliraju s onima koji dođu na njihovo mjesto, a to su ljudi s Bliskog istoka, Južne Azije ili bilo kojeg drugog područja”, rekao je Laxe.
Demografski trendovi u istočnoj Europi se mogu promijeniti zbog imigrantskih tokova, ali se to čini malo vjerojatnim, obzirom na trenutnu političku klimu.
Naime, 9 od 10 zemalja s najnižom razinom prijema imigranata s drugih kontinenata su bivše zemlje istočnog bloka. U tri baltičke zemlje su prethodno došli uglavnom migranti u vrijeme Sovjetskog Saveza koji sada u tim zemljama čine rusku govornu manjinu.
U Latviji je ta situacija toliko kontroverzna da su 2015. godine, kada je EU inzistirala na prihvaćanju samo nekoliko stotina izbjeglica iz Sirije, nacionalisti zaprijetili da će se povući iz vlade. U istoj godini Latvija je bila na predzadnjem mjestu po integraciji imigranata. Na posljednjem mjestu, od 38 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, bilo je Turska. Latvija je 2017. godine po ocjeni prihvaćanja imigranata bila četvrta od dna ljestvice.
Inozemni osjećaji u Latviji djelomično su posljedica politike stranke Nacionalne alijanse, jedne od tri stranke u vladajućoj koaliciji Latvije. Govoreći u parlamentu ranije ove godine, službeni predstavnik stranke Janis Dombrava je citirao ankete Eurobarometra, koje navode kako 86% Latvijaca vjeruje da imigranti ne donose nikakvu korist državi.
U listopadu je premijer Māris Kučinskis odbio plan EU za razmještanje još 50 000 izbjeglica s Bliskog istoka i Afrike. Također je branio Poljsku, koja je odbila prihvatiti minimalnu kvotu izbjeglica u EU.
Latvijski demograf Mihails Hazans napominje da su niske plaće, loše karijere i loši uvjeti rada glavni razlozi za situaciju masovnog egzodusa. Upozorio je da će politički ciklus teći paralelno s ekonomskom. Mlađa će generacija otići, starija će ostati i sukladno tome biračko tijelo postaje konzervativnije.
Rekao je kako je iseljavanje čvrsto ušlo u latvijsku kulturu.
“Ovo je novo pravilo. Prije 10 godina je odlazak bio prilično egzotična odluka, ali sada 90% Latvijaca ima prijatelje ili rođake u inozemstvu”, kazao je Hazans.
Iako demografi Ujedinjenih naroda predviđaju mračnu sliku budućnosti Latvije, lokalne vlasti smatraju da bi se do 2022. imigracijski tokovi trebali znatno smanjiti, jer će prosječna plaća u Latviji doseći razinu minimalne plaće u Irskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, što je glavni cilj iseljavanja. Argumente da će to zaista biti tako latvijska vlada nema, baš kao nijedna od zemalja koje nisu osigurale dobra primanja i stabilan gospodarski rast, ali u prvom redu stabilno radno mjesto ili brzo pronalaženje novog u slučaju otkaza.
Prema državnom statističkom zavodu, prosječna mjesečna plaća je nešto veća nego prema Eurostatu i prošle godine je iznosila oko 830 eura, što je još uvijek puno manje od zemalja u koje se sele mladi Latvijci.
Valdis Dombrovskis, bivši ministar gospodarstva zemlje, tvrdi da će do 2030. godine na svakog umirovljenika biti jedan porezni obveznik iz privatnog sektora. Ali Dombrovskis kaže da će se ovaj trend preokrenuti samo ako BDP bude mogao rasti barem 5% tri godine zaredom. 2017. je gospodarstvo Latvije raslo za oko 4,5%. Dombrovskis je istaknuo kako Irska ima najbolji razvojni model.
“Latvija je slična Irskoj 1980. godine, ruralna zemlja s istom razinom nezaposlenosti, koja pati od usporenog rasta”, rekao je, dodajući da se irsko “ekonomsko čudo” dogodilo zbog atraktivnih poreznih olakšica koje su u zemlju privukle divove digitalne ekonomije.
“Latvija može biti kandidat da postane takav tehnološki centar”, uvjeren je Ernestes Stales, poduzetnik iz područja informatičke tehnologije, koji tvrdi kako je poslovno okruženje već idealno.
“Ovdje je jeftinije i lakše poslovati nego u drugim zemljama EU. Imamo manju birokraciju i niže poreze”, rekao je Stauls.
Međutim, glavna prepreka, uz nedostatak investicija, je akutni nedostatak mladih stručnjaka s visokim tehnološkim znanjima. Oni su već odselili na zapad EU.
“Tehnološke tvrtke mogu primiti i do 3 000 diplomanata godišnje, dok u Latviji ima samo 600 diplomiranih stručnjaka”, rekao je Dombrovskis.
“Latvija bi trebala primati studente iz susjednih država koje nisu članice EU, kao što su Ukrajina i Rusija, koji su spremni ostati ovdje i nakon što završe sveučilište”, dodao je, ali je prepreka za to antiruska histerija u zemlji, dok ni Ukrajinci nisu rado viđeni gosti.
Možda realniji model od Latvije, prema Dombrovskisu, ima susjedna Estonija. Iako njezino gospodarstvo raste nešto malo sporije od gospodarstva Latvije, Estonija je uspjela povećati imigraciju. Kao domaćin Skypea, Estonija se aktivno pozicionira kao digitalni raj, računajući na nastojanja da će stvori vlastiti brend i privući strane ulagače.
Estonski demograf Allan Puur je izjavio kako njegova zemlja već ima veće razine dohotka, uz prosječne mjesečne plaće veće od 1200 eura. Prema njegovim riječima, ovaj nesklad sa susjednim zemljama je posljedica uspješnih gospodarskih reformi Estonije i bliske zemljopisne povezanosti s Helsinkijem, glavnim gradom Finske.
Prema njegovim riječima, mnogi Estonci u popodnevnim satima rade u Helsinkiju i vraćaju se kući tek kasno u noć.
Estonija se pozicionira kao lider digitalne ekonomije u EU i idealno je mjesto za pokretanje visokotehnoloških tvrtki ili za stvaranje istraživačkog i razvojnog sustava. Vlada želi privući strana ulaganja, odobrava investitorima boravak u zemlji i 0% poreza na reinvestiranu dobit.
Vodeći investitor je ABB doo, švicarska tvrtka specijalizirana za robotiku, koja je došle u Estoniju nakon raspada Sovjetskog Saveza. Trenutno upošljava oko 1000 ljudi, što ipak nije brojka koja može zaustaviti negativne demografske trendove. Ostali veliki investitori su Swedbank, SEB i Nordea banka. Švedski telekomunikacijski div Telefonaktiebolaget LM Ericsson, koji proizvodi svoje mobilne stanice u tvornici u Tallinnu, zapošljava 1200 ljudi.
U međuvremenu, članstvo u NATO paktu je ipak otvorilo određeni broj radnih mjesta, kao što je nekoć bio slučaj u Zapadnoj Njemačkoj. Centar za kibernetičku obranu, izgrađen prije deset godina u Talinnu, simbolizira zajedničku investiciju s ostatkom članica NATO pakta.
Međutim, ništa nije spriječilo neželjenu posljedicu ulaska u EU, a to je odlazak mladih na zapad Europe. Pridruživanje NATO paktu je donekle amortiziralo štetu, obzirom da se tri male baltičke zemlje boje Rusije i tamo se gomilaju trupe i vojna oprema, što znači porast potrošnje. Međutim, ako uzmemo u obzir da je Estonija zemlja koja po uputama NATO pakta izdvaja čak 2,14 % ukupnog bruto domaćeg proizvoda za vojsku, onda je logično postaviti pitanje ima li od dolaska NATO trupa u zemlju više štete ili koristi?
U svakom slučaju, demografski pokazatelji su neumoljivi i mladi iz istočne Europe su dio modernog masovnog egzodusa kojeg ne uspijeva zaustaviti nijedna vlada.
Tko će popuniti njihova mjesta, obzirom da će veliki broj ovih mladih ljudi zasnovati obitelji u inozemstvu i tamo ostati zauvijek, trenutno nije poznato. Kako tvrdi latvijski student Austris Laxe, oni koji ostanu riskirat će da se asimiliraju s onima koji dođu na njihovo mjesto, jer će novopridošlice postati većina. On tvrdi kako to mogu biti imigranti s Bliskog istoka, Južne Azije ili bilo kojeg drugog područja, čak i Rusije, koja u tri baltičke zemlje ima veliku dijasporu. Sve je moguće.
Činjenica je da mladi u istočnoj Europi više ne vjeruju obećanjima političara da će sutra biti bolje i da smo na putu gospodarskog rasta koji će nas svrstati u rang Njemačke, Velike Britanije ili Luksemburga po razini prosječnih mjesečnih primanja. To se neće dogoditi, jer takvo što nije ni predviđeno našim ulaskom u EU. Nama je mjesto da u zapadnoj Europi zamijenimo imigrante s Bliskog istoka, Afrike i Azije i to je najviše što možemo očekivati. Najveće postignuće može ostvariti stručni mladi kadar, koji će tamo imati jednaku plaću kao i autohtono stanovništvo, dok je ostale čekaju poslovi kućnih njegovatelja i njegovateljica i ostali poslovi za koje ne treba posebna stručna sprema.
Nova vlada u Njemačkoj već pokreće proces olakšavanja priznanja diploma i stručnih svjedodžbi iz inozemstva i hitno treba 17 000 djelatnika u sektoru tuđe njege. U ostalim zemljama je isto. Konačno, jedno od temeljnih pravila EU je pravu građana i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje, boravište i rad na području drugih država članica. 2014. je ta regulativa dodatno olakšana i usvojene su mjere za lakše ostvarivanje prava dodijeljenih radnicima u kontekstu slobodnog kretanja.
Kao što je rekao Vjačeslavs Dombrovskis, voditelj centra Certus, migracija mladih istočnih Europljana na zapad EU podsjeća na industrijsku revoluciju, kada su mnogi seljaci masovno selili u velike gradove, zbog čega su opustošila ruralna područja. No, sada je još gore, jer ne prijeti opasnost da pusti ostanu dijelovi zemlje i selo, nego nestanak prijeti cijelim narodima.
Autor grijesi jer apsolutno svi migranti zele ici u zapadnu Europu. Jedina razlika izmedju mladih s istoka, jugoistoka i juga Europe te afrikanaca, arapa i ljudi s Bliskog istoka je sto su prvi neusporedivo kvalificiraniji i zele raditi, dok drugi odlaze na zapad kako bi se docepali socijale.
Soroševa politika raseljavanja. Ljude sa balkana se tjera da lagano krenu putem NJemačke i Irske a kada se balkan isprazni onda ovdje dolaze afrikanci koji će radit za cca 500 kn mjesećne plaće.
europa nacija se pretvara u us of e
Dao dobro objasnenje ali isto vazi za sve zemlje na Balkanu I koje nisu u EU. Kad ti dodju lopovi kod kukje a ne mozes da ih smenis mozes da dobijes samo partiski posao a strucnjci sun svoja fela a na partijci oni odlaze. Sto Rijeka trazi varioce iz Balkana gde su vasi? Jas sam Mkedonac nema u Makedoniju varilaca ali zato ih ima koliko zelis u Africi, Hrvati najmanje jer idu na zapad, u Juznoj Africi na projektu sreo 50 Srba, 30 Makedonaca radilo u Nigeriju, 50 radilo u Tanziniju cak I zubare sam sreo. Balkan je Balkan a dal bio uz zapad ili istok oprostenjem svi mo ti ista potkupljiva govna e zato nijedan strucan covek ne moze da opstane kod nas pa zato bezi
Žalosno jako jako žalosno što se odlazi iz mjesta gdje se odraslo….A uzas tek dolazi kad dođu novi ljudi čiji mentalitet ne poznajemo i koji je teško shvatiti…
Krivnja je i u tim narodima. Osim smješne manjine većina ljudi nije spremna riskirati i boriti se (naučeno, strah, lijenost…) , a stariji si ne žele priznati da su pogriješili i uništili se novim sistemom. Destruktivno sve to djeluje na čovjeka kada se trudiš da nešto promijeniš ili ukažeš , a ljudi uporno se uništavaju.
Nisu problem plaće, nego korupcija , nepotizam, kriminal, mafija, mobing sve ono što je postojalo u daleko manjem obimu u komunizmu. Ljudi nisu spremni to mijenjati i imamo zlo.
Većina ljudi neće imati svoje kuću i imovinu (kod kuće će vjerojatno biti prodana ako se ovako nastavi…) a materijalne stvari će im brzo preko glave doći. Što će ti Iphone , Mercedes kada ne možeš imati svoj mir posebno u starosti… Shvatiti će to ljudi koji su ošli na Zapad samo kasno.
Migranti su topovsko meso. Posao ce naci jedino u vojsci. Tko ce ovu generaciju europljana natjerati iz maminog podruma u rat? Jos se odjavit sa facebooka?! Nemoguce.
Velike se promjene trenutno desavaju u svijetu od borbe na vrhu , euro azija se udruzuje i gradi paralelni ekonomski sistem , EU se koncentrise ka zapadu ,istok evrope se prazni , amerika izgubila kompas ,britanija se izdvaja , dok bliski istok gori i sprema se jos veci pozar…..
Pa tako i ovaj egzodus balkana i istocne evrope lezi u tim promjenama….
Sinoc u razgovoru o proslim vremenima sa jednim kolegom on onako potisteno rece “ono je bio zivot”…a on bio šibicar ?
Izgleda je komunizam barem za nesto dobar bio..stanovnistvo nije napustalo svoje drzave.a crnci i arapi bili su daleko od nas
Po članku, a i po komentarima sve je nekako krivo postavljeno. Plaća u zapadnoj Europi je puno veća nego iz zemalja iz kojih migranti emigriraju, i za tu lovu se dobije neki ”standard”, okay, ali i pristanak za totalnu ovisnost o državi. Znamo da su euro i dolar fiat valute koje vride onoliko koliko ljudi viruju u njih, ali su to isto instrumenti porobljavanja. Znamo kako su propadala carstva i njihovi novci koje su počeli proizvodit u beskonačnim količinama.
Meni se prij čini kako se ljude navlači u vršu koja će se dignit u nekome trenutku, a ovi će ostat ka riba na suvo.
Ova predvidznja proizlaze od danasnje perspektive gledanja stvari.Treba racunati da ako produzi ovaj trend emigiranja od istoka prema zapadu, doci ce do prezaposljavanje u Evropi. Pocece da otpustaju visak radnika po nacionalnu osnovu. To je i sada slucaj u Nemacku kada nemac sa srednjim obrazovanjem je sef stranim inzenjerima. Kada do toga dodze onda migranti logicno je da se vrate odakle su dosli. Treba samo preziveti ovaj egzodus jer momentalno u Makedoniji tesko mozete naci elektricara, vodoinstalatera, zidara. Svi su otisli da rade u EU i Crnu Goru.
Africko stanovnistvo je negdje na milijardu i dvjesto pedeset milijuna. Do 2040-2050 premasiti ce dvije i pol milijarde. Sto im najbolje ide je da sa razmnozavaju. Osobno sam razgovarala sa pridoslima iz vise zemalja koji imaju, pored svoje, jos 5 mama, i 47 brace i sestara. To ni Svicarska ne bi izdrzala. Zasto ih ovi nasi razbojnici uvoze i uvoze, sam vrag zna. U Svedskoj ih negdje 5% radi, u Njemackoj od novopridoslog bogatstva od dva miljuna, radi ih negdje oko 500 . ZAmijeniti istocnoeuropsko stanovnistvo ovima je sigurno namjera vlastodrzackih europskih bandita, ali da ce oni raditi i odrzavati drzavne ekonomske, zdravstvene mirovinske sisteme, to malo sutra. Kao jeftina radna snaga? Sto ce raditi i gdje, kada se svaki mjesec tisuce tvornica po europi zatvaraju. Masa njih ne zna citati ni pisati na svom jeziku, kako ces doprijeti do njih da nauce engleski, njemacki, spanjolski? Zapadnoeuropski mirovinski i socijalni… Čitaj više »
Bilo je logično očekivati nakon ukidanja granica i slobodnog zapošljavanja svih Europljana u svim zemljama članicama da će ljudi iz siromašnijih zemalja hrliti u bogatije zemlje. Zbog veće plaće, većeg standarda. To je zapravo jedna od boljih strana euro udruživanja. Treba li liti krokodilske suze zbog toga i biti krajnje pesimističan? Ne optužujem one koji zauzimaju tu poziciju, ali ja na njoj nisam. Svi mi iz nekadašnjeg Istočnog bloka (ajde, mi kao nismo ti, ali tu smo negdje) smo imali socijalistički mentalitet, sve naše, a ničije, bez kapitala, a nakon 90-e smo postali ono što smo oduvijek i bili – sirotinja izašla iz socijalizma (čast udbašima i sinovima koji su izašli bogati). Rasap ekonomije kakav je uslijedio kod nas je bio svugdje isti. I u IStočnoj Njemačkoj, i u Češkoj. Zavladali tajkuni, nezaposlenih previše, umirovljenika još i više, svi zajedno stavljeni na milost i nemilost monetarnom sustavu o kojem nismo… Čitaj više »
Prije nekog vremena sam pokusao sugerirati novinarima portala da pokusaju obraditi ovu temu sa osvrtom na ex.Yu prostore,umjesto toga Latvija,Litva.. Koga ovdje boli djon za Estoniju i Litvu.
Bugarska je pravi primjer egzodusa ali nije ni blizu Hrvatskoj,BIH i Srbiji.
Usput primjeri pribaltickih drzava su povrsno obradjeni jer nije ubrojan ocekivani prirodni prirast,sto daje krivu sliku stvarnosti.
Posle se mogu prikljucit Rusiji pa ce bit njih i Rusa 200miljiona
Nisu to nikakve izbjeglice. To so invazijski valovi, koje šalje Erdogan, jer sanja o velikom Otomanskom carstvu. Bosna je prodata, za 20 godina če umjesto hrvatskih crkva u Bosni biti puno novih džamija, preradjenih iz katoliških crkva, tako da i majka božja od Medjugorja ima šanse da postane središte Bin Fatime u Bosni. Sad če Erdogan poslat novi milijon izbeglica, koji če morat da probiju u Madžarsku i od tamo na Beč, sultan Erdogan veliki osječa miris pobjede.
BIH je jednako kao i Hrvatska danas,uz ondasnji prirodni prirast, trebala imati blizu 6 miliona stanovnika.
Umjesto toga ima jedva 3.5 miliona a Hrvatska oko 4 miliona.Ne postoji zesca ocjena promasenosti politickog sistema danas od ovih brojki.
Osnova dobrog standarda je pametna ekonomija u svrhu dobrobiti vlastitog naroda. Sve zemlje koje rade protiv svog naroda krive su za egzodus i trebaju izumrijeti. Zasto bi Hrvatska morala imati 4 miliona ljudi, neka ima milion i to penzionera, laznih veterana i uhljeba pa ce se problem rijesiti prirodnim putem tj. Nek se pomlate za koru kruha…jedva cekam
Nikakvi prihodi neće povećati natallitet. Naše prabake nisu primali ni dječji doplatak niti su imale zlatni rudnik. Nešto je drugo tu u pitanju.
Ova velika seoba naroda nije slucajna nego je dugo planirana. Mi mozemo reci sad smo u EU i normalno je da mladi zele da idu na zapad gdje mogu biti bolje placeni za svoj rad . Tim se rijesava mali dio problema.tj. smanjuje se broj nezaposlenih na burzi rada i sminka se katastrofalno gospodarsko stanje kod nas pa ti brojevi nakon egzodusa 100 000 ljudi svake godine ne izgledaju katastrofalno. Naravno da profitiraju i ti koji su otisli jer zaradjuju ajmo reci 3 do 4 puta vise nego da su ostali ovdje. Najveci problem je sto se ova nasa vec opljackana drustva ustvari na ovaj nacin najvise pljackaju. Kapital su nam vec uzeli a sad nam uzimaju ljude i to najvise one najobrazovanije a ti visoko obrazovani su vecinom ipak skolovani nasim novcima a drzave na zapadu nam ih oduzimaju. Znaci mi trosimo na izgradnju strucnjaka koje onda oni besplatno… Čitaj više »
Što ste htjeli, to sad gledate!
Uništenje malih država, egzodus naroda, laži demokracije o visokom standardu. Mladi jadnici odlaze, a uopće ne shvaćaju da nije sve u novcu, da će i s tri puta većom plaćom u tuđini živjeti tri puta teže negoli kod kuće. Dok to shvate, ostarjet će. Na to i računa kapitalistička neman. Tužno je to da ljudi ne vide da visina plaća nije mjerilo kvalitete života. Ništa neće ni uštedjeti ni imati, sve će im uzeti za stan, izmišljene nepotrebne stvari i zabavu, a za 20-tak godina će ih, iscijeđenje, strani kapitalist odbaciti kao staru krpu i dovesti druge mlade budale.
SMRT KAPITALIZMU – SLOBODA NARODU
Razmišljanje nasih ljudi na Balkanu j eovako daj da zavrsi fakultet nadje vezu i da se zaposli u komunalno elektru i naravno da diplomu sredi nikad neces cuti da se naucim raditi pa ako ne ide nesto cu drugo nego samo kukanje svak kriv plakanje za Titom jugom ,a pogledajte potencijale koje imamo npr gdje danas mozes pojesti organsku jabuku jos samo kod nas da ne nabrajam nego svi su krivi Tito vrati se i daj nam drzavni posao .eto to je to
Ovaj članak nije do kraja pogođen. Ne treba govoriti o “Istočnoj Europi”, već o konkretnim zemljama jer situacija jako varira od zemlje do zemlje. Dakle, koje zemlje imaju problem? One zemlje koje su krenule u obračun sa svojim identetom, mjenjajući ga za uvezeni Zapadni identitet. To je posebno izraženo na Baltiku. U Ukrajini. I Bugarskoj. Te Rumunjskoj. Bivša Jugoslavija je imala problem rata koji je opustošio ekonomiju i iscrpio ljude. Zemlje Višegradske skupine imaju prilično stabilne pokazatelje. Izuzev jednim dijelom Mađarske(u kojoj se rađa dovoljno za 7,5 milijuna ljudi-neće ostat pusti), ali ne sumnjamo da će ta tema posebno zaokupljati Orbana. Rusija se dignula iz pepela. I 2014 i 2015 imala demografski rast, prvi puta od pada SSSR-a. Te se rađa dovoljno ljudi za populaciju od 150 000 000. Bjelorusija je prošlih godina imala skoro 30 000 više rođenih nego prije samo 10ak godina. Iseljavanje i gubitak stanovništva u velikoj… Čitaj više »
Kada je rec o drzavama na Baltiku vazna cinjenica je da ce etnicki Rusi do 2050 biti vecina jer jedini imaju pozitivan prirodni prirastaj ( osim iseljavanja je na Baltiku bela kuga mozda cak i veci problem) a etnicki Rusi na Baltiku imaju tzv negradjanske pasose ,zvanicno su gradjani drugog reda i ne iseljavaju se na zapad jer ih sprecava aparhejd politika Baltickih drzava. Paradoks veliki ali ce bas ta politika segregacije i politika iseljavanja + EU fanatizam dovesti do toga da 2050 gradjani tih drzava referendumskom vecinom odluce da postanu deo Rusije. Eto vam ideja za clanak samo istrazite kolika je mrznja Estonaca i Litvanaca sa jedne strane i etnickih Rusa iz tih drzava sa druge strane. Balkan 42 i 92 je diznilend u poredjenju sa njima a to traje 25 god, Estonci i Litvanci nestaju a broj etnickih Rusa raste
pustu zemlju i zemlje naselit ce oni koji i sad naseljavaju pusta americka, talijanska, balkanska sela – bukve i lisice. seoska imanja dovoljna za prezivljavanje kostaju koliko kosta desetak kvadrata stana u gradu. hektari vise nisu ono sto osigurava zivot. trazi se drukcija muzika nego cvrci i slavuji, nogomet se lakse igra joystickom, jagode se lakse sade na farmvilleu. svijet se mijenja i covjek se mijenja. cini se da zelimo ono sto su soeski neradnici zeljeli citavo vrijeme, piti kao seoske lole u birtiji, vratiti se kuci i hrkati. cini se da moderna ekonomija omogucava takav zivot. visoka razina organizacije, mehanizacije, visokoproduktivna poljoprivreda ce se i dalje poboljsavati. cemu onda hektari? cemu prostor i kvadrati kad primitivna verzija matrixa vec postoji. ljudi zele zivjeti u matrixu. lakse je i ljepse je. dio koji se odupre zeljet ce zivjeti drustveni zivot velikih urbanih kosnica. tek malobrojni ce birati tradicionalni zivot, kampiranja,… Čitaj više »
Doći će neki drugi umjesto nas. Zar je bitno tko će to biti?
Clanak je jako dobar mada ima pozitivnih primjera poput Poljske koja je imala veliku imigraciju ali je uspjela da vrati dobar dio odseljenih ili Ceska koja nikad nije imala neko vece odseljavanje iz drzave takodjer i Slovacka recimo vise je Srba i Hrvata u Austriji od Slovaka koji su udaljeni samo 40 km zamislite da smo mi udaljeni samo 40 km. Takodjer vecina migranata iz Moldove i Ukrajine ide u Rusiju ukrajinci sada toliko masovno(sto je dugorocno dobro za Rusiju) da su prema Ruskom zavodu za statistiku sada na drugom mjestu po brojnosti iza Rusa prestigli su cak i Tatare.
Braćo Rusi, dođite kod nas pa da zajedniki branimo slovensko bratsvo i pravoslavlje.
I braća Kinezi da nam dođu pa da nas bude bar 20 milončića, onda neka ovi oko nas prprpr… htedoh reći pričaju.
1) ovaj tekst je notorna glupost. Istok ne gubi populaciju radi iseljavanja, nego primarno jer danasnje mladje razmazene generacije “milenijalci” ne zele imati djecu i zive u nekakvoj svojoj virtualnoj stvarnosti. To je primarni razlog
2) cak i da dio populacije s istoka ode na zapad, zasto bi to morao biti argument da ih netko mora zamijeniti? Zasto bi ih itko morao zamijeniti?
Migrante jednostavno u Kanadu i SAD ionako pune svakakve ološi!A ostalo u Katar i S.Arabiju .
vladajuće garniture u istočnoj Europi bave se isključivo privatnim bogaćenje pa ne čudi da se događa egzodus mladih i sposobnih a ova afričkog arapska imigracija razmišlja isključivo o povlasticama za koje su čuli u svojim vukojebinama i nadaju se da će i oni moć živit u Evropi bez rada njihova radna etika ne postojil
u politici nije nista slucajno, sve je to – svaka vrsta selidbe – pripremljeno dugom rukom.
Pravo građana na slobodno kretanje, boravište i rad je temeljno pravilo opakog neoliberalnog kapitalizma, koji je EU vjerno uključila u svoju tzv pravnu stečevinu.